Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. veljače 1375. godine, ban Tvrtko izdao je Dubrovčanima povelju, kojom ih oslobađa plaćanja bilo kakve carine u njegovoj državi. (1) Na današnji dan, 9. veljače 1419. godine, vlada nastoji iz Venecije dovesti fizikusa Bartola za 1100 perpera godišnje plaće, što je najveća godiš¬nja plaća koju je primao neki od fizikusa koji su tijekom XV stoljeća radili u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 9. veljače 1432. godine, osnovano je prvo dubrovačko nahodište, kako su Dubrovčani zvali Dom za nezbrinutu djecu, ili - ospitale della miseracordia. (3) Na današnji dan, 9. veljače 1490. godine, na¬ređuje se da javane prostitutke u Dubrovniku moraju stanovati samo u ulici ka moru do gradskih zidina i nigdje drugdje. (4) Na današnji dan, 9. veljače, te 1649. godine, izdano je naređenje kojim završava razdoblje lijevanja topova u samom Dubrovniku. (5) Na današnji dan, 9. veljače 1946. godine, jak potres pogodio je Ston. (6) Na današnji dan, 9. veljače 1832. godine, u Trstenom je umro književnik Antun Ferdinand Putica, župnik i dekan u dubrovačkome području. (7) Na današnji dan, 9. veljače 1893. godine, u Dubrovniku je rođen liječnik Vinko Vuletić, prvi predsjednik Kardiološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske. (8) Na današnji dan, u nedjelju 9. veljače ratne 1992. godine, u Dubrovnik je stigla skupina od 12 promatrača Europske zajednice. (9) Katolička crkva danas obilježava dan sv. Skolastike, djevice - U Dubrovačkoj Biskupiji dan sv. Skolastike obvezatni je spomendan. (10) Lumbarda / Žabljak - slavi sv. Apoloniju (11) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Apolonija, Sunčana, Zora, Sabina iSkolastika. (12)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 9. veljače 1432. godine, osnovano je prvo dubrovačko nahodište. Odlukom Velikog vijeća u kući Jakova Kotrulja u današnjoj Zlatarićevoj ulici osnovano je prvo dubrovačko nahodište, kako su Dubrovčani zvali Dom za nezbrinutu djecu, ili - ospitale della miseracordia. Vrata nahodišta s natpisom postoje i danas. Iz odluke o osni­vanju hospitala poznato je da je predviđena ugradnja dviju obrtaljki, naprava u obliku drvenog valjka koje bi služile za anonimno primanje djece, po uzoru na već postojeću u samostanu Sv. Klare. *Očito, stari Dubrovčani su imali vrlo kvalitetan socijalni, i zdravstveni sustav, a nahodište je spadalo u socijalnu instituciju, kojom se nudilo utočište nezbrinutoj i ostavljenoj, neželjenoj djeci! Tijekom svoga gotovo polutisućljetnog djelovanja Dubrovačko državno nahodište bilo je smješteno u barem četiri različite zgrade od kojih nijedna nije izvorno, ili barem ne isključivo građena za potrebe Hospitala milosrđa. Ova ustanova, skoro punih 500 godina postojanja, odisala je visokom humanošću i jakom socijalnom notom i skrbi. *Odlukom Velikog vijeća od 9. veljače 1432. utemeljeno je dubrovačko nahodište, no skrb o napuštenoj djeci postojala je i ranije. Dubrovnik je, prema nekim auto­rima, svoj prvi azil za napuštenu djecu imao u okviru samostana klarisa, koji je osnovan 1290. godine. Svi prisutni vlastelini prihvatili su prijedlog “o osnutku hospitala koji bi se trebao zvati od milosrđa, za prikupljanje, njegovanje i hranjenje malašnih stvorenja što nečovječno bijahu odbačena. Tijekom svoga gotovo polutisućljetnog djelovanja Dubrovačko državno nahodište bilo je smješteno u barem četiri različite zgrade od kojih nijedna nije izvorno, ili barem ne isključivo građena za potrebe Hospitala milosrđa. Pregrađivane su, nadograđivane i popravljane već postojeće građevine, što je nesumnjivo smanjivalo troškove. Bile su to: državna nekretnina koja se pret­hodno iznajmljivala kao stambeni objekt s trgovinom u današnjoj Zlatarićevoj ulici, zgrada stare ubožnice Ospedale ai sette scalini u današnjoj Ulici Frana Antice, nekretnina u prethodnom vlasništvu stanovitog Marina Vlahova na adresi Brsalje 5,  koju danas brojni posjetitelji Dubrovnika koriste kao informativni centar i na koncu zgrada unutar bolničkog kompleksa u Ulici Bra­nitelja Dubrovnika 41. Zgrada na Boninovu građena je za bolnicu, i to za vrijeme austrijske uprave, a nahodište je bilo tek jedan od njezinih odjela. Više od dva stoljeća Hospital milosrđa bio je smješten unutar zidina, uz glavnu ulicu u blizini vrata. Katastrofalni potres iz 1667, koji je znatno promijenio izgled grada potaknuo je selidbu nahodišta u predgrađe Pile. Hospital milosrđa djelovao je na Pilama zasi­gurno 1674. godine a isplate za obnovu Hospitala na Pilama spominju se već 1668. Kuga sluškinja iz 1691, koja je započela u nahodištu, mogla je imati stanoviti utjecaj na još jednu selidbu hospitala. Nahodište je od 1699. do 1888. djelovalo u preuređe­noj zgradi Marina Vlahova na Pilama. Centralizacija medicinskih ustanova u okvi­ru bolnice u blizini Boninova slijedila je novi način viđenja gradskog prostora. Brefotrofij je prvi put od osnutka smješten izvan komercijalnog dijela grada u relativnu tišinu bolnice okružene zelenilom, u kojoj je ostao do ukinuća odlukom Oblasnog odbora tadašnje Dubrovačke županije 1927. godine*. (13) 

Javne kuće i javne žene, u srednjovjekovnom Dubrovniku, imale su točno određenu svoju lokaciju, određeni dio grada. Starješica javne kuće, tj. »opatica griješnica« zvala se još »abatessa di peccatrices«. Osim u posebnim kućama i gradskim ulicama, javne žene su se mogle susresti povremeno i u drugim dijelovima grada, gdje su živjele po dvije ili više njih zajedno, rjeđe same, a najčešće pod okriljem kakve starije žene ili udovice. U tim ulicama se uvijek do kasno u noć zabavljalo, galamilo i pjevalo, što je izazivalo proteste susjedstva i poštenijih građana. Tuče i svađe bile su sastavni dio življenja, čiji je krajni ishod, uglavnom, bio sudski zapis. Postoji arhivski dokument datiran na današnji dan, 9. veljače 1490. godine, kojim se na­ređuje da »publice meretrices« - javane prostitutke, koje žive u Dubrovniku moraju stanovati od kuće Marina Crijevića do ograde hospitala Marina Budačića kod crkve sv. Petra, u ulici ka moru do gradskih zidina, — samo tu i nigdje drugdje u gradu. *Na osnovu nekih parnica iz 16. st. može e zaključiti da su bludnice stanovale u „Ulici Divičinoj“, sada Palmotićeva, na Prijekom, te u južnom dijelu graa – vjerojatno istoj staroj lokaciji. Kasnije je ošlo do otvaranja javne kuće u Karmenu koja će dovesti u XX. st. do brojnih protesta. Već 1905. g. biskup Marčelić uz supotpis 30 domaćina zamolio je općinsko upraviteljtvo da se upotrebom rearstvenih mjera, donekle stane na put javnim skanalima i smetnji mira, koje stvara javna kuća u Karmenu. No, postojao je i snažan otpor prema ukidanju javne kuće, s ozirom na njeno kontinuirano postojanje kroz stoljeća Dubrovačke Republike, pa je tek nakon mnogorojnih protesta i pritužbi, javna kuća u Karmenu konačno ukinuta 1928. godine*. (14) 

Na današnji dan, 9. veljače, te 1649. godine, naređeno je providnicima naoružanja i straža, da se nagode s majstorom ljevačem za lijevanje dva pedrala. Ovaj podatak je zanimljiv, jer time završava razdoblje lijevanja topova u samom Dubrovniku, te se daljnji zaključci Vijeća o artiljeriji, tiču samo njenog izdržavanja  i  obnove  postolja. (15) 

Na današnji dan, 9. veljače 1946. godine, jak potres pogodio je Ston. Epicentar potresa bio je 10 km SI od Stona. Intenzitet u epicentru bio je VI.-VII. stupnjeva, dok je Intenzitet potresa u Stonu bio V.-VI. °MCS. (16) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. veljače 1918. godine, u Dubrovniku je rođen Juraj Hure, marinski biolog, koji je zapazio brojne dubokomorske, za Jadran nove vrste, od kojih neke pokazuju inverznu dnevnu migraciju, do tada nepoznat fenomen. Od 1949. znanstveni je asistent u Oceanografskoj stanici u Dubrovniku. Nakon njezina ukinuća 1956. kustos je u dubrovačkom Prirodoslovnom muzeju, a uključivanjem Prirodoslovnog muzeja, Akvarija i botaničkog vrta na Lokrumu u Biološki institut bio je znanstveni suradnik a potom, 1978, znanstveni savjetnik u Institutu. (17) 

Na današnji dan, 9. veljače 1929. godine, u Mlinima kraj Dubrovnika, rođen je ekonomist Antun Kobašić, direktor hotelskoga poduzeća i hotelâ u Dubrovniku, profesor i dekan Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, te prorektor Sveučilišta u Splitu. God. 2001. primio je Nagradu za životno djelo u turizmu. Objavio je mnogobrojne radove s područja marketinga i ekonomike turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva: Organizacija i poslovanje poduzeća u ugostiteljstvu, Marketing u turizmu, Turizam u Jugoslaviji, Politika razvoja turizma. (18) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 9. veljače ratne 1992. godine, osimpucnjave tijekom noći s uobičajenih položaja, Pobrežja, Mokošice, Bosanke, Žarkovice i Dubca, u popodnevnim satima dogodio se teži incident kada je iz Orašca gađan gliser koji je s Koločepa prevozio jednu bolesnicu u dubrovačku bolnicu. Srećom, nitko nije stradao. U popodnevnim satima iz Splita je u Dubrovnik stigla skupina od 12 promatrača Europske zajednice. Posjetili su zapovjedništvo Grada i još neke važne ustanove. (19) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 157, 158

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 99

(3)https://www.facebook.com/durepublika

Izvor: portal dulist.hr

*RINA KRALJ-BRASSARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(4) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53,54

(5) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 93

(6) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 196

(7)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 117,118

(10) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(11) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(12) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(13)https://www.facebook.com/durepublika

Izvor: portal dulist.hr

*RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(14) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53,54

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(15) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 93

(16) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 196

(17) HBL Jasna Šikić (2002)

(18)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(19) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 117,118

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 22.02.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. veljače 1921. godine, bez izricanja presude suda, Kraljevim ukazom obustavljen je postupak o dubrovačkoj milijunaškoj aferi, specifičnom događaju u političkoj povijesti ...

Gradoplov
Subota, 23.02.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 24.02.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 21.02.2019 08:20

Četvrtak, 21.02.2019 08:20

Srijeda, 20.02.2019 08:20

Srijeda, 20.02.2019 08:20

Utorak, 19.02.2019 08:20

Utorak, 19.02.2019 08:20

Ponedjeljak, 18.02.2019 08:20

Ponedjeljak, 18.02.2019 08:20