Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. veljače 1441. godine Veliko vijeće donijelo je uredbu o izričitim sankcijama protiv palikuća. (1) Tijekom kuge, koja harala Dubrovnikom, na današnji dan, 21. veljače, te 1482. godine na posebnoj sjednici Senata donesene su posebne mjere, prema kojima u gradu mora biti jedan ljekarnik, da ljekarna mora biti i noću otvorena, a da pet pekara i pet žena peku i prodaju kruh. (2) 21. veljače 2004. godine, emitiran je prvi digitalni dnevnik Radio Dubrovnika. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Rafa Šijakovića (1939-1993) (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Petar Damiani, Maksimilijan, Damir, Natalija, Eleonora i Zaharija. (6) Međunarodni je dan materinskoga jezika, koji se obilježava svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Međunarodni dan materinskoga jezika jedan je od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 21. veljače 1398. godine, u izvještaju  komisije za  utvrđivanje  Stona, predlaže se, da se za obranu Stonskog Kanala sagradi 8 splavova, koje je trebalo naoružati sa po dvije bombarde. Bombarda je općeniti stari naziv za topove, naročito za one većeg kali­bra. U   sačuvanim   dubro­vačkim dokumentima, taj se naziv prvi put spominje 1378. Najveća poznata dubrovačka bom­barda bila: je za kamene kugle, težine 300 litara (113 kg), promjera 441,7 mm. (8) 

U Dubrovačkom statutu nema nijednog zakona koji bi govorio o kaznama za palikuće. Izričita sankcija protiv palikuća nalazi se u uredbi koju je donijelo Veliko vijeće na sjednici, na današnji dan, 21. veljače 1441. godine. Toga je dana izglasana uredba pod naslovom „Uredba o požarima i štetama počinjenim u Astareji“. Ova uredba unesena je u zakonski zbornik "Zelena knjiga" kao glava 328. U to vrijeme u Astareji su se gotovo svakodnevno dešavala razbojstva, paljevine i štete, uslijed čega su bili materijalno oštećeni i zemljoposjednici i seljaci. Kako je bilo vrlo teško otkriti počinitelje takvih krivičnih djela zbog velike njihove lukavosti kojom ih izvršavaju, vlada je takva krivična djela željela spriječiti prenošenjem odgovornosti na stanovništvo onog područja (kaznačine) na kojem bi se dogodila. Prema toj uredbi, naime, glavar kaznačine, ako bi na njegovom području bila spaljena koja kuća ili koliba, morao je u roku od četiri mjeseca pronaći palikuću. Ako ga u tom roku ne bi uspio pronaći, kaznačina je, prema službenoj procjeni, morala nadoknaditi štetu. Ali, ako bi krivac bio pronađen, za njega je u uredbi predviđena smrtra kazna, i to vješanjem. „Mora biti obješen tako, da mu se duša odijeli od tijela.“ Koliko je zakonodavcu bilo stalo do toga da pronađe palikuću, vidi se iz završnog dijela uredbe, gdje se kaže da knez može ovlastiti glavara kaznačine da u svrhu otkrivanja palikuće utroši određeni iznos novca za sočbinu, tj. za plaćanje tajnih svjedoka, ovdje, prijavitelja krivca. (9) 

Tijekom iste kuge, koja harala Dubrovnikom od listopada 1481. godine, na današnji dan, 21. veljače, te 1482. godine na posebnoj sjednici Senata donesene su posebne vladine mjere, prema kojima u gradu mora biti jedan ljekarnik, da ljekarna mora biti i noću otvorena, a da pet pekara i pet žena peku i prodaju kruh. Svi oni, koji su se sklonili u Rijeku du­brovačku, morali su plaćati po jedan i pol dinar, na račun troškova za dvojicu stražara koji će na njih motriti i paziti da se ne miješaju sa zaraženima. U isto vrijeme kuga je harala gradom, svugdje uokolo bila je turska vojska, i vladala je velika bojazan za očuvanje opstojnosti države. Zbog toga, izlažući se velikoj opasnosti od pogubne zaraze, u smrtnom strahu od bolesti od koje nema lijeka, Dubrovčani, i vlastela, i vojnici, zajednički danonoćno drže straže po zidinama i ulicama grada. Tijekom ljeta iste godine epidemija nešto jenjava. To se može zaključiti po tome što nakon zasjedanja u Gružu, vlada ponovno održava svoje sjednice u samom gradu. (10) 

U Dubrovniku već sredinom 15. st. pojedinci se bave uvezivanjem knjiga. Tako, na današnji dan, 21. veljače 1488. godine, Malo vijeće prihvaća molbu Matije Kabužića, koji je uvezivao knjige, određujući mu i cijene. Iz cjenika se vidi da je on uvezivao knjige od papira i perganene. Osim toga bio je obvezan uvezivati i ukoričavati besplatno, o svom trošku sve stare knjige dubrovačkog notarijata i kancelarije. Tako danas točno znamo ime i prezime čovjeka koji je uvezao najstarije knjige dubrovačkog arhiva. (13) 

Kao i danas, bura je i tijekom minulih stoljeća svojom orkanskom snagom pogađala Dubrovnik. O njenoj silini kojom se sričila na Grad sredinom veljače 1891. g. doznajemo iz lokalnog tiska, na današnji dan, u subotu 21. veljače, te 1891. godine. „Ove sedmice nijesmo željni bure. Počela je subotom uvečer, pa je po noći užegla tako da ujutro nijesi mogao ostati od studeni i vjetra. Lomilo je drveće. kupe s kuća podizalo, više dimnjaka obalilo, i, kako govore dvojiu u more obalilo bilo. Led se je na sve strane pojavio, zamrzli točki od vode, a na vodoskoku se okupio led da je bilo lijepo vidjet. Po gradu nema druge nego kako je onog slomilo kako je murve polomilo, topolu iskopalo, itd... Bila je prestala pa opet još gore. Voda se opet smrzla, stabla se opet krše. Ovakve bure nije bilo o godine 1851. u siječnju, kad je stabla kršila, kuće otkrivala i jarbole brodova lomila“, zapisao je tisak, tog 21. veljače 1891. godine. (14) 

„Uoči prve godišnjiceNezavisne Države Hrvatske, 9. travnja 1942. g., službeno je otvorena dubrovačka radijska postaja, Državna krugovalna postaja Dubrovnik, nakon 2. svjetskog rataRadio Stanica Dubrovnik, a od 1991. g. Hrvatski Radio Dubrovnik, koji u kontinuitetu od te 1942. g. do danas prati život i potrebe lokalnog stanovništva. Od svibnja 2003. g. Radio Dubrovnik dostupan je svojim slušateljima i na mrežnoj  stranici – najprije na adresi  radiodubrovnik.com, a od svibnja 2008. na domeni radiodubrovnik.hrt.hr. 21. veljače 2004. godine, emitiran je prvi digitalni dnevnik Radio Dubrovnika, a 31.12. te iste godine program Radio Dubrovnika  prvi put se čuo i putem interneta. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 21. veljače ratne 1992. godine, održan je još jedan sastanak između predstavnika općine i komande jugovojske, a u nazočnosti promatrača Europske zajednice. Zahvaljujući nazočnosti pregovarača u Cavtatu, doznalo se i za jedan nemili događaj koji se dogodio toga dana. U nasumce otvaranoj vatri s jednog neprijateljskog broda po obali teško je ranjen jedan mladić koji je sjedio na klupi sa svojom djevojkom. Na pitanje kako je došlo do te nesreće i zbog čega su pucali, vojnici su cinično odgovorili:"Pucali smo na galebove." U večernjim satima, toga dana Vijeće sigurnosti donijelo je rezoluciju o slanju plavih kaciga u Hrvatsku. (12) 

Izvori i literatura:

(1)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 65,66

(3) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7)https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_materinskoga_jezika

(8) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.27,28

(9)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 65,66

(11) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 121

(13) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(14) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 19.03.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Odlukom Velikog vijeća Du¬brovačke Republike, jed¬noglasno usvojenom, na današnji dan, 19. ožujka 1462. godine, svaki je dubrovački vlastelin - u slučaju da se oženi građankom ...

Gradoplov
Srijeda, 20.03.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 21.03.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 18.03.2019 08:20

Ponedjeljak, 18.03.2019 08:20

Nedjelja, 17.03.2019 08:20

Nedjelja, 17.03.2019 08:20

Subota, 16.03.2019 08:20

Subota, 16.03.2019 08:20

Petak, 15.03.2019 08:20

Petak, 15.03.2019 08:20