Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. veljače 1427. godine, Dubrovačka Republika jednu desetinu kupljenog zemljišta u Konavlima poklonila je Bogu Svemoogućemu. (16) Nakon savjeta liječnikâ Malom vijeću da protjera leprozne – gubavce, »koji su iz da¬lekih krajeva došli u grad«, na današnji dan, 25. veljače 1438. godine, naređeno je njihovo protjerivanje iz grada. (1) Na današnji dan, 25. veljače 1944. godine, Mokošica je doživjela najteže bombardiranje i oštećenja tijekom II. svjetskog rata, kada je oštećena i školska zgrada. (2) Na današnji dan, 25. veljače 1652. godine, u Dubrovniku je rođen dubrovački nadbiskup Rajmund Gallani (Ivo Jelić), koji je kao nadbiskup Ankare, od Turskog Carstva uspio dobiti dopuštenje za popravak crkve sv. Groba u Jeruzalemu. (3) 25. veljače 1801. godine, u Rimu je umro filozof i pjesnik latinist Benedikt Stay, prozvan Lukrecijem XVIII. st., kojega je na pisanje poticao i Ruđer Bošković. (4) Na današnji dan, u utorak 25. veljače ratne 1992. godine, nije uspio pokušaj sastanka dviju strana uz nazočnost stranih promatrača na području Srđa, na tzv. ničijoj zemlji. (15) U salezijanskim zajednicama — sv. A.Versiglia i K. Caravario - blagdan (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Cezarije; Nestorije; Hrvoje; Berislav, Donat, Viktorin i Darko. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 25. veljače 1379. godine, Vijeće umoljenih donijelo je zaključak da se od novca, koji je ranije deponirao u Dubrovniku kralj Vukašin, uzme 1500 perpera za utvrđivanje grada i 100 perpera za izgradnju stražarskih kućica na zidinama. (7) 

Kad se Dubrovačka Republika, proširivši svoj teritorij kupovinom Konavala odlučila na radiobu novog zemljišta, ona je svečnim činom priznala, da je Bog vrhovni gospodar sve zemlje, te je zakonom donesenim na današnji dan, 25. veljače 1427. godine, poklonila jednu desetinu kupljenog zemljišta u Konavlima Bogu svemogućemu. Određeno je zemljište u blizini crkve sv. Gjurgja u Uskoplju, gdje je Republika naselila bosanske frater, prebjege ispod turskog zuluma, kako bi osnovali samostan sa župom.  Ove zemlje, koje su u Primorju i Konavlima bile posvećene Bogu, te povjerene na upravu blagajnicima Gospe Velike, radi pružanja pomoći župnicima i fratrima koji su znatno pridonijeli rasprostranjenju katoličke vjere na tim područjima, zvale su se Bastije, a bilo ih je dvije: bastija konavoska , u koju su spadale zemlje u Popovićima, Donjoj Gori, i Uskoplju, i bastija primorska sa zemljama nalazećim se u Liscu i Donjoj Gori. Njihov godišnji prihod uplaćivao se u “Zakladu Kristovijeh siromaha”, na korist župnika i fratara, nastanjenih u Dubrovniku, Konavlima Cavtatu i Slanom. (17) 

Tridesetih godina 15. stoljeća u Dubrovniku bilo dosta leproznih bolesnika - gubavaca. Nakon što je odlučeno da se za njih izgraditi još jedna kuća, u ožujku 1430. g. izgrađena je »kuća za leprozne u Konavlima u blizini sela Pločice« poviše crkve sv. Petra. U Dubrovnik su, naime dolazili leprozni bolesnici, gubavci iz okolnih područja, pa i iz dalekih krajeva Bosne, Srbije, odnosno iz turskih pokrajina. Kako su liječnici savjetovali Malo vijeće da protjera leprozne »koji su iz da­lekih krajeva došli u grad«, na današnji dan, 25. veljače 1438. godine, naređeno da se oni protjeraju iz grada. Izgleda da Dubrovčani ipak sa samilošću gledaju na ove bolesnike, jer u mnogim testamentima ih se ljudi sjećaju i ostavljaju im bilo novac, bilo odjeću i obuću. Nerijetko im se ostavlja i veća svota novca da bi se za njih sagradila ili osposobila neka veća kuća. (8) 

Na današnji dan, 25 veljače 1496. godine, zaključeno je da se podigne još jedan kat na desetljećima svrsishodnom »Lazaretu na Dančama«. Kada bi se broj bolesnih popeo »iznad uobičajenog standarda«, i za oboljele ne bi bilo mjesta na Dan­čama, izoliralo bi se područje gdje su živjeli i ovo bi se tretiralo kao novi privremeni kontumac pod kontroliralom kacamorta. Čim bi se pojavio veći broj oboljelih, odmah su se stvarali »izolacijski punktovi«, koji su bili ili u centru epidemije, ili u njenoj neposrednoj blizini. Kako bi epidemija jenjavala privremeni kontumaci bi se zatvarali. Ove se mjere vlade potpuno uklapaju u današnji suvremeni princip izolacije i liječenja na mjestu epidemije« i ukazuju na dinamičnost i praktičnost dubrovačke vlade, i njenu prilagodljivost situaci­ji i naravi epidemije. (9) 

Budući da jedna od najpogubnijih epidemija kuge koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, a koja je počela 6. prosinca 1526. godine, nije jenjavala ni u prvim mjesecima 1527. godine, nego je i dalje harala velikom žestinom, na današnji dan, 25. veljače 1527. godine, Veliko je vijeće donijelo zadnje pripremne uredbe o smanjenom zahtjevu kvoruma na sjednicama Velikog vijeća i Vijeća umoljenih. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. veljače 1652. godine, u Dubrovniku je rođen dubrovački nadbiskup Rajmund Gallani (Ivo Jelić). Sveta stolica imenovala ga je 1708. nadbiskupom Ankare, no kako u Ankari nije bilo mnogo katolika, ostao je u Carigradu. Tu je prijateljevao s poslanicima mnogih država, osobito s ruskim poslanikom Petrom Tolstojem, koji mu je pomogao spriječiti pećkog patrijarha izgon franjevačkh misionara iz svoje pokrajine. Gallani se također intezivno zauzimao za kršćane u Turskom Carstvu, a uspio je dobiti i dopuštenje za popravak crkve sv. Groba u Jeruzalemu, te samostana i crkve bosanskih franjevaca u Fojnici. Pod starost je zamolio papu da ga oslobodi svih dužnosti i da mu dopusti povratak u Dubrovnik. Kako je tadašnji nadbiskup (I. K.) Conventati bio premješten iz Dubrovnika, Senat, prešavši preko zakona koji nije dopuštao domaćem sinu da postane dubrovačkim nadbiskupom, zamolio je papu da nadbiskupom imenuje Gallanija. Gallani se vratio u Dubrovnik i 1722. primio nadbiskupski palij. (11) 

Na današnji dan, 25. veljače1720. godine, u Dubrovniku je umro, pjesnik Pero Contista, uz Antuna Gleđevićaprvi predsjednik literarnog društva Akademije »od šturaka«, kasnije nazvanog i »Accademia degli Invidiati«. (12) 

Na današnji dan, 25. veljače 1801. godine, u Rimu je umro filozof i pjesnik latinist Benedikt Stay [staj] (Stojković). Završio je isusovački kolegij u Dubrovniku, studirao filozofiju i matematiku te teologiju u Rimu, gdje se i zaredio. Bio je profesor retorike i povijesti na Visokoj papinskoj školi u Rimu (od 1742.), a obavljao mnoge diplomatske službe u Vatikanu. Na nagovor pape Benedikta XIV., spjevao je i objavio dvije velike filozofske poeme: Šest knjiga filozofije izložene u stihovima i Deset knjiga novije filozofije izložene u stihovima, pri čemu je dikcijom i stilom oponašao Lukrecija (zbog čega je bio prozvan Lukrecijem XVIII. st.). Komentare poemama dao je i Ruđer Bošković, koji je Staya poticao na pisanje. (13) 

Na današnji dan, 25. veljače 1929. godine, u Beču je umro književni povjesnik, kritičar i esejist Henryk Glück, promicatelj hrvatske književnosti u Poljskoj, istražujući uzajamnost poljske i hrvatske kulture i književnosti, stavljajući u prvi plan Gundulićeva i Vojnovićeva djela. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 25. veljače ratne 1992. godine, u Dubrovniku nije uspio pokušaj sastanka dviju strana uz nazočnost stranih promatrača na području Srđa, na tzv. ničijoj zemlji. Do sastanka ipak nije došlo jer su se obje strane bojale postavljenih mina - bilo protivničkih, bilo onih vlastitih. (15) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 70

(2) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 135

(3) HBL Ante Dračevac (1998)

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 122

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7)LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 30

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 70

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 83,84

(10) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,158,161

(11) HBL Ante Dračevac (1998)

(12) HBL Miljenko Foretić (1989)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Robert Bacalja (1998)

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 122

(16) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(17) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 19.06.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. lipnja 2010. godine, napokon su dostojno pokopane žrtve pogubljene na Daksi, nakon ulaska partizana u Dubrovnik, u listopadu 1944. (1) Na ...

Gradoplov
Četvrtak, 20.06.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 21.06.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 18.06.2019 08:20

Utorak, 18.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 17.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 17.06.2019 08:20

Nedjelja, 16.06.2019 08:20

Nedjelja, 16.06.2019 08:20

Subota, 15.06.2019 08:20

Subota, 15.06.2019 08:20