Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28. ožujka 1435. godine, svoj poklad u Dubrovniku ostavio je humski vojvoda Stjepan Vukćić Kosača. (14) Na današnji dan, 28. ožujka 1995. godine, jako sniježno nevrijeme zahvatilo je jug Dalmacije. (8) Na današnji dan, 28. ožujka 1782. g., u Splitu je rođen skupljač književnih starina i bibliograf Inocent Čulić, (9) a 28. ožujka 1895. g., u Dubrovniku je rođen istaknuti ekspresionistički slikar Ignjat Job. (10) U Pločicama se danas slavi: sv. Lazar Uskrsnuli, suzaštitnik župe. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sonja, Priska, Polion, Hilarion, Malko, Veseljko i Renata. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kratko vrijeme nakon završetka konavoskog rata  (1429-1433.) dogodili su se u zaleđu Dubrovnika važni događaji koji su imali znatnog odjeka i u međunarodnoj politici Dubrovnika. Turci su stekli moć i upliv u Bosni te držali važna uporišta pa i posebnog namjesnika. Pomagali su i protukralja Radivoja, kao i Stjepana Tvrtka II, koji iako su ga smatrali kraljem, nije uživao veliki autoritet. Te je godine na prilike u Bosni djelovao i drugi događaj, naime smrt Sandalja Hranića. Njega je u Zahumlju naslijedio sinovac Stjepan Vukčić Kosaca. Dubrovački ga izvori nazivaju i ijekavskim oblikom Stjepan i ikavskim Štipan. Malo nakon njegova preuzimanja vlasti protiv njega su ustali razni protivnici, na što je on pozvao u pomoć Turke, koji tada provališe u Humsku zemlju i Bosnu. Tvrtko II. bio je nemoćan. Novi humski vojvoda Stjepan Vukćić u početku je s Dubrov­čanima bio u dobrim odnosima. 28. ožujka 1435. ostavio je on u Dubrovniku poklad, 10. listopada iste godine potvrđuje Republici posebnom poveljom posjed Konavala, priznajući im pri tom povelje svoga predhodnika, a Dubrovčani pak 30. listopada humskog vojvodu Stjepana imenuju svojim vlastelinom, a istog mu dana izdavaju i potvrdu o njegovu pokladu. Kasnije, 1437, zavadili su se Stjepan Vukčić i Radoslav Pavlović. Vukčić je posegnuo za Radoslavovim gradovima Trebinjem, Klobukom i Bilećom. Pomoću turskog vojvode Ishaka osvojio je Trebinje, a Radoslavovi ljudi su potražili zaklon na dubrovačkom teritoriju. Dubrovčani su se bojali Vukćićevih represalija. Istodobno oni su se nastojali umiliti turskom namjesniku u Bosni, te mu 1439. poslaše poslanika koji je novoimenovanog namjesnika trebao pozdraviti laskavim kompli­mentima. Odnosi i s Vukćićem i s Turcima bili su dakle snošljivi. No ne zadugo. Već te 1439. Dubrovčani su se tužili na neprilike koje im pravi Vukčić, a one se nastavljaju i slijedećih godina. (14) 

U starom arhivu dubrovačke bolnice čuvala se značajna oporuka od 28. ožujka 1604. godine, koju je sastavio Frano Juliani, imenujući svojim nasljednikom bratovštinu svetog Antuna, pod uvjetom da se izvrše ostavljeni zapisi, tj. da se nakon njegove smrti ima dati svake godine u korizmeno vrijeme siroma­sima od Danača i pronaći mjesto za izgradnju bolnice za 20 siromašica u vri­jednosti od 1550 dukata. Dase svaki mjesec šezdesetorici siromaha podijeli po jedan groš.  Nadalje je naredio da se od prihoda uloženih u talijanske novčane zavode ima dati po jedan groš dvadesetorici ubožica u bolnici, koja se ima graditi, a po deset škuda na godinu djevojčicama od građanske struke Antunina, koje bi se udale ili pošle u dumne. Ako što preostane od spomenute glavnice neka se poslije smrti njegove žene razdijeli siromasima. Za osam ženskih samostana ostavlja svakome po stotinu dukata. Međutim ova oporuka nije se mogla pronaći u aktima Blagog Djela, a njoj se ima zahvaliti dugotra­jna djelatnost ubožnice na Dančama. (15) 

Revulucija koja je nastala u Francuskoj 1848. godine rezultirala je i u Austriji donošenjem ustava, što je svakoga razveselilo. Proglas cara Ferdinanda stigao je u Dubrovnik 25. ožujka 1848. godine, na ruke kotarskog poglavara Karla Roznera, koji je po­slije tri dana objavio dubrovačkom građanstvu dobijene ustavne slobode. Čim se to saznalo tokom cijelog dana i noći 28. ožujka, te 1848. godine, trajale su po gradu velike manifestacije. Sutradan, nakon svečane mise u stolnoj crkvi nastavljeno je veselje uz sviranje glazbe. Taj dan je za Dubrovnik bio veoma važan, jer se dotadašnja patriotska organizacija " Narodna garda" (Guardia nazionale) ko­ja je brojila preko 400 ljudi organizirala u posebno tijelo i počela zakonito djelovati, sa zadatkom čuvanja donesenog ustava moralnom snagom, a ako bude potrebno i fizičkom. (16) 

Katastrofalni potres koji je razorio i uništio Dubrovnik 6. travnja 1667. go­dine ostavio je za sva vremena određeni strah među kasnijim generacijama Du­brovčana, te su njegovi stanovnici bili osjetljivina svako pomicanje tla ili nagovještaj eventualnog potresa. Tako se početkom ožujka 1892. godine pronio glas da je poznati bečki pogađač i meteorolog profesor Falb prorekao kako će se, na današnji dan, 28.ožujka, te 1892. godine, dogoditi potres koji će se kretati pravcem Napulj - Dubrovnik - Sarajevo. U svakom slučaju vijest je uznemirila pučanstvo ne samo u gradu već i u široj okolici, a situaciju je povećavala panika koja je zahvatila i seljaštvo misleći da je to zapravo sudnji dan. Narodtijekom ožujka nije o ničem drugom razgovarao već o mogućem potresu i eventualnoj  katastrofi. Ipak bilo je i onih građana koji su to sve shvatili kao najobičniju šalu. Stariji su prepričavali kako je prije pedeset godina zbog straha od potresa napravljeno neko­liko baraka na mjestu Teodorine gradine/ danas hotela Iperial, i kako j čeljad u nji­ma ili kod prijatelja na Konalu stala nekoliko dana. Ali onda se zbilja žesto­ko zadrmao grad pa je strah naroda bio opravdan. Lokalni tisak je  također posvetio posebnu pažnju vijestima i strahu od potresa, a kada se 17. ožujka zaista začuo slabašni potres, a strane novine javile da mu je epicentar bio u Italiji, to je nekima bi krunski dokaz o približavajučoj katastrofi. U velikom iščekivanju stigao je i 28. ožujka. Stanovnici su od ranoga jutra na Plama i Pločama očekivali eventualni početak potmule tutnjave. Grad je izgledao kao pust. Živeći u strahu Dubrovčani su dočekali i večer, kada su konačno odahnuli uvjerivši se da je sve bilo pretjerano i izmišljeno. (6) 

Crvena Hrvatska u svom 26. broju od 28. ožujka 1908. godine, donosi vijesti o suradnji hrvatskih umjetnika Meštrovića i Bukovca, te piše: „Naš kipar Meštrović na putu u Pariz, na prolasku kroz Prag zaustavio se, vuklo ga srce k Bukovcu. Osam su dana umjetnici proboravili skupa, a ostavili su sebi za uspomenu umjetnine: Meštrović je izradio Bukovčevu bistu, a Bukovac sliku Meštrovića. Homerovi su junaci, u znak prijateljstva i poštovanja izmjenjivali oružje. To je oružje onda nosilo pobjedu njihovom narodu. Vremena su se promjenila. Narodise sadamjere po snazi uma i umjetnosti, a njihovi umjetnici izmjenjuju umjetnine“, objavio je list Crvena Hrvatska. (7) 

Na današnji dan, 28. ožujka 1995. godine, jako sniježno nevrijeme zahvatilo je jug Dalmacije. Mećava je počela ujutro i trajala je cijeli dan. I dani koji su slijedili donijeli su vrlo hladno vrijeme s povremenim snijegom i olujnom burom. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. ožujka 1733. godine, na Lastovujeumropjesnik i trgovac, dubrovčanin Nikola Marija Antica. Bio je član kazališne pučanske družine Plodni i član Akademije ispraznijeh. Od njegova književnog rada sačuvana je pohvalna pjesma upućena Baru Betteri, koji je prepjevao sedam pokorničkih psalama. (17)

Na današnji dan, 28. ožujka 1765. godine, u rodnom Dubrovnikumrla je pjesnikinja Marija Bettera-Dimitrović (Dimitri), kćer pjesnika i člana akademije Bara Bettere, majka dvanaestero djece. Pjesništvom se vjerojatno počela baviti još u mladosti, ali sačuvana su samo dva njena prijevoda s talijanskoga: popijevke isusovca Girolama Torniellija u čast blagdana posvećenih Bogorodici i Muka Isukrstova, prepjev oratorija La Passione di Gesù Cristo, Signor nostro  Pietra Metastasija. (18)

Na današnji dan, 28. ožujka 1782. godine, u Splitu je rođen skupljač književnih starina i bibliograf  Inocent Čulić, četiri godine profesor bogoslovije i filozofije na učilištu Male braće u Dubrovniku. Kada je zbog gluhoće (nazvan Fratar Gluhi - Padre Sordo) prestao predavati, bio je knjižničar u Knjižnici Male braće. Tijekom četrdeset godina sustavno je skupljao rukopise i knjige, ponajviše djela iz dubrovačke povijesti i književnosti, spasivši ih tako od propasti i zaborava. Skupio je 1132 rukopisa i 1904 tiskana djela te tako učinio Knjižnicu Male braće jednom od najbogatijih u Hrvatskoj. Građu nije stigao srediti, već je katalog, uz pomoć franjevaca, sastavio Ivan Aaugust Kaznačić i s tiskao 1860. u Zadru. Čulićev rukopis nedovršenoga biografskog leksikona glasovitih ljudi iz Dalmacije sačuvan je u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. Inocent Čulić umro je u Dubrovniku 9. lipnja 1852. (9)

Na današnji dan, 28. ožujka 1895. godine, u  Dubrovniku je rođen istaknuti hrvatki ekspresionistički slikar Ignjat Job. U mladosti se bavio i glumom, a zbog protuaustrijske orijentacije bio je i uhićen i otpremljen u šibenski zatvor te duševnu bolnicu. *Jobov je opus neizostavan dio hrvatskoga modernoga slikarstva, poglavito njegov »spontani ekspresionizam«, koji pripada vrhu hrvatskoga ekspresionizma.* (10)

Na današnji dan, 28. ožujka 1970. godine, u Konjicu (BiH) rođenje Goran Jozić, mehaničar, nastanjen u Dubrovniku, poginuo 5. svibnja 1993. u Konjicu, kao pripadnik 163. brigade HV-e, tijekom dopusta, u pokušaju spašavanja roditelja. (11) 

Na današnji dan, 28. ožujka 1980. godine u Beogradu je umro dubrovački glazbeni pedagog Milo Asić, od 1952–1955. godine direktor Muzičke škole u Dubrovniku. Zaslužan je za otkrivanje djela najstarije hrvatske glazbene literature, koja su se nalazila po arhivima Dubrovnika, Hvara i drugih dalmatinskih gradova. Ostavio je u rukopisu Popis djela dubrovačkih skladatelja (1730–1850). (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 28. ožujka ratne 1992. godine, na području Dubrovnika stanje je bilo gotovo sasvim mirno. Nakon dva dana bez vode, do čega je došlo zbog snažnog nevremena koje je pogodilo Dubrovnik, voda je došla oko 21 sat. (13) 

Izvori i literatura:

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8)https://hr-hr.facebook.com/pages/Storm-Chasers-Dubrovnik/132920926808841

(9) HBL Božena Šurina (1993)

(10)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Petar Prelog i Višnja Flego (2005)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -220-

(12) HBL   Branko Rakijaš (1983)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 135

(14) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 201,202

(15) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(16) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(17) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1983)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 27.04.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. travnja 1895. godine, davajući impuls razvoju hrvatske nacionalne misli, u Pridvorju je svečano zavijorila hrvatska zastava. (1) Na današnji dan, 27. ...

Gradoplov
Nedjelja, 28.04.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 29.04.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 26.04.2019 08:20

Petak, 26.04.2019 08:20

Četvrtak, 25.04.2019 08:20

Četvrtak, 25.04.2019 08:20

Srijeda, 24.04.2019 08:20

Srijeda, 24.04.2019 08:20

Utorak, 23.04.2019 08:20

Utorak, 23.04.2019 08:20