Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Datum, 3. lipnja 1358. godine, nosi isprava, kojom je kralj Ludovik uputio biskupa Petra u Dubrovnik, kako bi Dubrovčani prihvatili Višegradski dogovor. (1) Na današnji dan, 3. lipnja 1927. godine, u Dubrovniku je rođen krajobrazni arhitekt, Bruno Šišić,(2) a 3. lipnja 2013. godine, u Dubrovniku je preminula Patricija Veramenta, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Oliva, Karlo i Paula. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Iva Gugića, biskupa (1920-1996). (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Datum, 3. lipnja 1358. godine, nosi isprava, kojom je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik uputio biskupa Petra s dubrovačkim poslanicima u Dubrovnik, kako bi Dubrovčani prihvatili isprave Višegradskog dogovora. Biskup Petar nosio je i prvu ispravu od 26. svibnja i onu od 27. svibnja. Kraljevu ispravu iz Višegrada Veliko vijeće prihvatilo je 18. srpnja. Tako. 1358. g. Dubrovnik postaje potpuno slobodna autonomna Općina. Naziv Republika do 1441. službeno se ne upotrebljava, ali ipak već tada možemo o Dubrovniku govoriti kao o autonomnoj republici u krilu Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije, u državnom sklopu s Ugarskom. (7) 

Na današnji dan, 3. lipnja 1536. godine, uskoci, narod koji se opirao Turcima, spališe tržnicu Neretvu. U tom napadu zarobili su gosp. Dživa Antuna Ranjinu, koji se tu nalazio zbog soli što ju je prodavala Dubrovačka Republika, te s njim još šezdesetak ljudi, ali svi bijahu ubrzo oslobođeni. Iste godine u mjesecu lipnju jedna dubrovačka lađa s tovarom robe iz Sorije, u vrijednosti od 12.000 dukata, naišavši na brodovlje Velikog admirala  osmanske flote Hajredina Barbarosse, pokušala se oduprijeti, ne želeći se poniziti, pa su je Osmanlije potopili u blizini otoka Sapienza. Poginulo je sedam ljudi, među kojima i dva plemića. Ostali  su oslobođeni zalaganjem nekog odmetnika s otoka Koločepa koji se nalazio u Barbarossinoj mornarici. Hajredin, zvan Barbarossa sin je sicilijanskog kršćanina. Prešavši na islam, postao je poznat kao gusar koji je, stavivši se u službu Turaka, bio imenovan »beglerbegom«. Dobivši od sultana 2.000 janjičara i 4.000 drugih vojnika, sijao je strah i trepet po Sredozemlju. Radom 30.000 kršćanskih robova proširio je luku Alžir. Godine 1534. osvojio je Tunis, ali ga je sljedeće godine car Karlo V. po­novno stavio pod svoju vlast. G. 1539. osvojio je Herceg Novi. Francuska se služila njego­vim uslugama u borbi protiv Karla V. (16) 

20-tak dana prije nego što je na Zelenoj placi svečano otkriven spomenik velikom baroknom pjesniku Ivanu Gunduliću, rad kipara Ivana Rendića,na današnji dan, 3. lipnja 1893. godine, odbor za podignuće Gundulićevog spomenika položio je kamen temeljac spomenika, a ispod njega i pergamensku povelju. (8) 

Na današnji dan, 3. lipnja 1928. godine, u organizaciji "Braće Hrvatskog Zmaja, u Cavtatu je povodom 1000 godišnjice hrvatskog kraljevstva, otkrivena spomen-ploča kralju Tomislavu. Nakon što je hrvatska glazba odsvirala "Lijepu našu" uputio se veliki ophod mnogobrojnog naroda uz vijanje hrvatskih trobojnica. (9)

Recimo i to da je ''Središnja proslava 1000-te obljetnice Hrvatskog kraljevstva, u Dubrovniku održana 12. i 13. prosinca 1925. U toj prigodi postavljale su se spomen-ploče kralju Tomislavu, ponajviše na pročeljima crkava i na župnim kućama na cijelom području nekadašnje Dubrovačke Republike. U Dubrovniku ona je postavljena na pročelju općinske vijećnice sa strane zvonika. (9a) 

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske u travnju 1941. g. genocid nad Židovima postao je stvarnost posvuda, pa i u Dubrovniku. Ustaški ministar Andrija Artuković već 22. IV. najavljuje da će vlada NDH »riješiti židovsko pitanje na isti način kao što ga je riješila njemačka vlada«.Slijedile su, po nacističkom receptu, zakonske odredbe vlade NDH, popraćene maltretiranjem i zatvaranjem Židova, odvođenjem u logore, a nakon toga i pljačkom njihove imovine, kao i imovine onih koji su pobjegli pred ustaškom vlasti. Analogno tim odredbama i postupcima vlade NDH zaredale su i na dubrovač­kom području mjere, kao što su: na današnji dan, 3. lipnja te 1941. godine, zabrana Židovima posjećivanja javnih lokala, kavana i kupališta. Isto tijelo, Predstojništvo gradskog redarstva u Dubrovniku, toga dana još naređuje »svim Židovima da u roku od 24 sata od dana oglašenja ove naredbe »izvjese na svojim dućanima i poslovnicama« oznaku »Židovski dućan odnosno poslovnica«. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. lipnja 1927. godine,  u Dubrovniku je rođen krajobrazni arhitekt, agronom, dr. sci. Bruno Šišić. Organizator je i dugogodišnji voditelj Ustanove za parkove i ukrasno bilje, od 1961. g. poduzeća za javno zelenilo i hortikulturu "Vrtlar". Izučavao je povijesne vrtove, posebno dubrovačko klasično vrtno naslijeđe, a usporedno i projektirao javne i druge vrtove i parkove, te zelene prostore. Obranom rada "Restauracija i revitalizacija dubrovačkog renesasnog vrta", uopće prve autorske objave znanstvenog pojma "dubrovački renesansni vrt", postao je prvi magistar krajobraznog oblikovanja u bivšoj Jugoslaviji, a potom i dr. sc. disertacijom "Dubrovački vrt - tipološka osobitost u vrtnoj umjetnosti renesanse". 1982. g. osnovao je Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku. Jedan je od osnivača (1983.), i član predsjedništva Društva krajobraznih arhitekata Jugoslavije sa sjedištem u Dubrovniku, do raspuštanja 1991., a od osnivanja 1992., član je Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. (11)

Na današnji dan, 3. lipnja 2013. godine, u rodnom Dubrovniku preminula je Patricija Veramenta, vrsna povjesničarka umjetnosti, konzervatorica, cijelog svog radnog i ljudskog vijeka posvećena svojoj struci i profesiji, živeći uz spomenike i za spomenike. Petnaest godina bila je glavna stručna tajnica Društva prijatelja dubrovačke starine, organizirala i rukovodila svim stručnim radovima, a od 2002. do 2004. godine bila je i predsjednica Društva, prva žena na toj funkciji u šezdesetogodišnjem djelovanju Društva. Svojim je angažmanom i ugledom  utrla put profesionalnosti rada u Društvu, ostavivši u njegovoj povijesti dubok trag. Od 1994. godine bila je zaposlena u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, u zvanju više stručne savjetnice, a od 1996. do 1998. g. i pročelnica tog odjela. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 3. lipnja ratne 1992. godine, bio je šesti dan opće opasnosti. Od 5.20 sati iz trebinjske općine napadani su položaji HV-a u okolici Dubrovnika, a od 8.30 do 10.30 sati i sam Grad. Ovaj napad, koliko god kratak bio, donio je nove štete i razaranja, a u njemu je, *kao civilna žrtva život izgubio Božo Bratičević, iz Dubrovnika.* (13)   ***Toga dana, u  zaleđu Osojnika, kao pripadnici 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće poginuli su Ivica Obuljen i Ivica Šeman.*** Napadi po gradskom području s Ivanjice ponovljeni su nešto poslije 17 sati, te po Brgatu i Župi dubrovačkoj iz trebinjske općine i iz Čilipa oko 23 sata. Hrvatski ministar obrane Gojko Šušak i ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak bili su u posjetu Dubrovniku. Oko ponoći Dubrovnik je iznova ostao bez struje, *koja će doći tek nakon 39 dana.*  (14)**Od 26. svibnja do 30. lipnja 1992., Centar za obavješćivanje je 14 puta oglasio opću opasnost, s tim da je zbog težine napada uzbuna od 29. svibnja do 16. lipnja trajala neprekidno 414 sati. (15)  

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 132

(2) www.tkojetko.irb.hr ; www.whoswhoart.com www.ulupuh.hr/sekcije

(3) Maja Nodari

http://experience.dubrovnik.hr/pdfs/welcome26.pdf

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 132

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9a)http://dubrovacki.hr/clanak/25096/izlozba-o-tisucljecu-hrvatskog-kraljevstva?c=1

(10) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 83

(11) www.tkojetko.irb.hr ; www.whoswhoart.com www.ulupuh.hr/sekcije

(12)Maja Nodari

http://experience.dubrovnik.hr/pdfs/welcome26.pdf

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 179

*VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

***VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. 42, Str. -187- Ivica Obuljen, Str. -188- Ivica Šeman

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 552

(15) PRILOZI: Izviješće ZOOD od 31. svibnja 1992. Zapovjedništvu Južnog bojišta (Zbirka Dokumenata MSP), Slobodna Dalmacija, lipanj 1992.

http://www.dulist.hr/teske-svibanjske-i-lipanjske-borbe/19795/

(16) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 107

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 22.08.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. kolovoza 1362. godine, mirovnom ispravom cara Uroša, završen je dvogodišnji ratni sukoa Dubrovnika i humskog kneza Vojislava Vojinovića. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Petak, 23.08.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 24.08.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 21.08.2019 08:20

Srijeda, 21.08.2019 08:20

Utorak, 20.08.2019 08:20

Utorak, 20.08.2019 08:20

Ponedjeljak, 19.08.2019 08:20

Ponedjeljak, 19.08.2019 08:20

Nedjelja, 18.08.2019 08:20

Nedjelja, 18.08.2019 08:20