Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji dan, 22. listopada 1780. godine, Malo vijeće donosi deset propisa, jedinstvenih u starijoj hrvatskoj kazališnoj prošlosti o redu koji treba održavali u kazalištu. (2) Na današnji dan, 22. listopada 1992. godine, započela je jedna od najtežih operacija Hrvatske vojske u dubrovačkom zaleđu Operacija Vlaštica. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dražen, Marko, Benedikt, Marija Saloma, i Josipa. (4) Danas je spomendan Sv. Ivan Pavao II.. Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je svetim. (5) Dominikanci - obljetnica posvete samostanskih crkava: sv. Dominika u Dubrovniku i sv Nikole u Korčuli – svetkovina. (6) 22. listopada, – Međunarodni je dan svjesnosti o mucanju i Dan svjesnosti o mucanju u RH. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Veliko vijeće svojim zaključkom donesenim na današnji dan, 22. listopada 1407. godine, daje ovlaštenje Rektoru i Malom vijeću, da naprave vrata, kroz koja će se jedino iznositi smeće iz grada i bacati u more. Određuju, također, da Rektor i Malo vijeće odrede sve što je potrebno za čuvanje tih vrata. Ovom zaključku Velikog vijeća prethodio je prijedlog Maloga vijeća od18. listopada, kada je Malo vijeće predložilo Velikom vijeću, da se naprave jedna vrata kod bolnice za bacanje smeća u more. Vrata, o kojima se tu govori, su ona mala vratašca u blizini, odnosno u vrtu zakloništa siromaha »Domus Gristi«, kroz koja se sada ide u Bokar. Ona postoje u originalnom svom izgledu do danas, jer zid, kroz koji su probijena, nije bio pojačan u drugoj polovini XV. st. (8) 

Kroz stoljeća Dubrovačke Republike kćeri dubrovačke vlastele bile su smještene u samostanu sv. Klare. Ne želeći da im se rasipa obiteljsko bogatstvo namijenjeno muškoj lozi, vlastelini su samo najstarijoj kćeri osiguravali zakonom propisani miraz, bez kojeg se nisu mogle udati za sebi dostojne muškarce iz potpuno zatvorenog kruga vlastelinskog staleža, a sve mlađe kćeri slali su u samostan. Iako su mlade vlastelinke donosile u samostan Sv. Klare stanovite iznose novca, što im je omogućavalo ugodniji život nego dumnama u ostalim dubrovačkim ženskim samostanima, one su se osjećale "zakopanima" jer motiv njihova zaređenja nije bio prvenstveno religiozni. Bdijući stalno nad svim što se događa u samostanu Sv. Klare, dubrovačka Vlada se nije ustručavala da - protivno duhu autonomije redovnika u državi - donosi razne propise o strogoj odijeljenosti samostana od javnosti. Tako je, na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid, da se poruše balkoni, neki prozori zazidaju i na ostale postave željezne rešetke, te vrata svih prostorija osiguraju jakim bravama od kojih je ključeve držala opatica. U koliku se krajnost išlo vidi se po tome što je izričito naređeno da se rupa u klozetu smanji i u nju ugradi rešetka. Podozrivost prema posjetiteljima samostana izražavana je strogom kontrolom ulazaka u vinicu - gdje se izvana donosilo vino, pa čak i dumanskom pratnjom svećenika koji bi bio pozvan da neku umiruću časnu sestru ispovijedi na samrtnoj postelji. Stoga ne iznenađuje činjenica da je pod pritiskom tako drastične discipline časna sestra Agneza Beneša 1620. godine podmetnula požar u samostanu Sv. Klare, zbog čega je bila osuđena na doživotni zatvor u zazidanoj tamnici Kneževa dvora (srećom po Agnezu, ta je tamnica imala mali otvor predviđen za ulazak ispovjednika, pa je osuđenica iskoristila priliku da se izvuče vani i pobjegne iz zatvora zametnuvši sasvim svoj trag. (9) 

Nakon što je, 16. rujna Malo vijeće odredilo, da se iz arsenala izda potrebno drvo za vrata Revelina, na današnji dan, 22. listopada, te 1478. godine,  Vijeće umoljenih zaključuje, da se napravi željezna saracineska za Revelin na Pločama. Tu se još nije radilo o izgradnji današnje velike tvrđave tog imena, nego jedne predutvrde, recimo neke vrste otoka u jarku ispred gradskih vrata. Taj prvobitni Revelin je zapravo današnja poljanica, preko koje vodi put do vanjskih vrata od Ploča. Porta Revelini su sadašnja vanjska vrata od Ploča, a željezna »Saracineska« je zastor od jakih željeznih šipaka, međusobno paralelno spo­jenih, kojih glave su uvučene u okomito postavljene žljebove u zidu, pomoću naročitih sprava i protuutega. Taj se zastor dizao i spuštao preko jednog visoko postavljenog valjka i činio drugu obranu vrata. I sada vidimo žljebove te naprave na vanjskim vratima od Ploča, a taj se željezni zastor spominje i kasnije, ali jedino na tim vratima. Da su vanjska vrata od Ploča ranije građena nego današnja tvrđava Revelin, vidi se po gradnji, po ostacima unutrašnjeg luka vrata i po tome, što ugao tvrđave dolazi u prostor pod svodom vrata. (10) 

O društvenoj problematici vezanoj za kazališne priredbe u poslijepotresnom Dubrovniku postoji više podataka. Jedan od njih je odluka koju je Malo vijeće donijelo na današnji dan, 22. listopada 1780. godine, kojom Malo vijeće donosi deset propisa o redu koji treba održavati u kazalištu. Ti su propisi jedinstveni u starijoj hrvatskoj kazališnoj prošlosti. 1) Ulazna vrata u kazalište ne smiju se otvorili prije dvadesetog sata noći. 2) Nitko ne smije prisustvovati kazališnoj priredbi, ma bio bilo kojeg staleža i zvanja, s maskom na licu i naoružan. 3) Nosiljke ne smiju se unosili u kazalište, već se trebaju ispred njega zaustaviti. 4) Zastor se treba podići i predstava započeli najkasnije prvog sata noći. 5) Neposredno prije nego će započeli predstava i za vrijeme njezina trajanja nitko, ma bio kojeg staleža i zvanja, ne smije šetali po kazalištu, izuzevši osobe koje stoje na ras­polaganju glumcima. 6) Za vrijeme trajanja predstave ne smije nitko, ma bio bilo kojeg staleža i zvanja, sjedili u prostoru gdje sviraju glazbenici, izuzevši svirače. 7) Ne smiju se postavljali stolice u središnji hodnik, niti u parter iza orkestra. 8) Prva tri reda sjedišta na pročelju i dva sa strane trebaju biti rezervirana za plemstvo. 9) Na galerije predviđene za plemkinje i građanke ne smiju zalazili sluge i sluškinje.10) Glumci i glumice ne smiju silaziti u gledalište i skupljati dobrovoljne priloge, izuzevši prvu i drugu glumicu glavne predstave, te prvu i drugu glumicu međučinske igre, i to svaka za sebe, i samo jedne večeri, koja im se učini zgodna, za vrijeme trajanja pokladnih priredbi. Odluke o kazališnom redu uz male izmjene izglasane su i godine 1785. i 1795. Izmjena se sastoji u tome da je omogućeno glumcima da mogu dobrovoljni prilog skupljali i do tri puta u jednoj kazališnoj sezoni i da nitko ne smije rezervirali mjesto za drugu osobu, već svatko treba zauzeli samo svoje osobno mjesto. Također je određeno mjesto za državne sekretare, i to u lijevom redu, odmah iza sjedišta predviđenih za plemiće. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. listopada 1958. godine, u Dubrovniku je umro Petar Pallavicini ili Palavičini, kipar, koji je 1913. godine zradio spomenik Baltazaru Bogišiću u Cavtatu. Petar Pallavicini rođen je u Korčuli 15. lipnja 1886. godine. (12)

Na današnji dan, 22. listopada 1964. godine,  rođen je Sejfudin Gledović (časnički namjesnik). Nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Tragično je preminuo 9. listopada 1991. godine, kao pripadnik HV-e. (13)

Na današnji dan, 22. listopada 1968. godine, u Dubrovniku jerođen Vedran Ivošević Genocid, (satnik). Vodoinstalater, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 5. kolovoza 1991. Poginuo je 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik ZNG-a. (u selu Bosanka prilikom čišćenja sela) (14)    

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 22. listopada 1991. godine, rano ujutro započeo je ponovni artiljerijski napad na Župu dubrovačku, posebice na Kupare i Srebreno. Iz okupiranog Pobrežja gađalo se granatama Solitudo. U 16.50 sati dat je znak opće opasnosti za područje Gruža i Lapada. Promatrači EZ-a su napustili Dubrovnik izjavivši da su »umorni tolikim nasto­janjem da se konačno uspostavi kontakt i normalizira život na ovom područ­ju«. *Iz Kumbora je stigla naredba o ponovnom blokiranju gruške luke. Nad Gradom kružio zrakoplov, četiri puta toga dana*. Navečer je započeo bjesomučan napad s mora i kopna na Lapad. Pogođeni su hoteli u kojima su smještene izbjeglice »Tirena«, »Minčeta«, »Dubrovnik—palace« i »Park«. Stradao je veliki broj civilnih objekata. U bolnici na Medarevu pogođen je ginekološko-porođajni odjel. **U večernjim satima, zločinačka   ratna   mornarica gađala je bolnicu  na   Medarevu.  Rafal  iz automatskog protuavionskog topa 20 mm završio je, na sreću, u kamenjaru  između broda   i bolnice.   Jedan  od tih projektila udario  je  u balkonsku  ogradu  na   prvom  katu,  probio je  i uništio sobu dežurnog liječnika porodiljskog  odjela. Srećom, napad  okupatora   prošao  je bez   žrtava.** (15) Tijekom borbenih djelovanja oko Dubrovnika, neprijatelj je do konca listo­pada 1991. zauzeo područje Brgata i Župe dubrovačke te dolazio na same pri­laze gradu. U tim ratnim djelovanjima, na današnji dan 22. listopada 1991. godine, u Srebrenum su izvršavaući borbene zadaće, poginuli pripadnik pričuvnog sastava MUP-a Zdenko Pejić (zvani Profa), prilikom neprijateljskog topničkog napada, i pripadnik HV-e (satnije Centra za obavješćivanje) Mario Vuković. (16) Jedna od najtežih operacija Hrvatske vojske u dubrovačkom zaleđu je bila Operacija Vlaštica kojoj je cilj bio zauzeti dominantnu, 915 metara visoku kotu, sa koje je neprijatelj imao kontrolu nad širim područjem Dubrovnika. Sa Vlaštice su neprijateljski izvidnici vršili navođenje neprijateljske topničke vatre. Akcija je započela 22. listopada 1992. godine a okončana je nekoliko dana poslije zauzimanjem Vlaštice, Ilijinog vrha i Buvavca te izbijanjem na potez Srnjak - Orah - Bobovište - kota Gradina, gdje je Hrvatska vojska prešla u aktivnu obranu i na tim položajima ostala do siječnja 1996. godine. U operaciji su sudjelovale postrojbe 4. gbr i 163. brigade HV. Operacijom Konavle namjera Hrvatske vojske je bila očistiti i posljednja uporišta neprijateljske vojske u konavoskim brdima te izbiti na granice Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. (17) 22. listopada 1992. godineu zaleđu Dubrovnika, kao pripadnici 163. brigade HV-e, tijekom Operacije Vlaštica poginuli su Perica Gakić i Bla­goje Kostić. (18) Istoga dana, 22. listopada 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e: Ivo Beljo, Mate Vučak i Miljenko Radman-Livaja. (19) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 148,149

(2) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 116,117

(3) http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=239:oslobaanje-dubrovnika-1991-godine&catid=53:akcije&Itemid=163

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Pavao_II.

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) http://www.os-igkovacic-stitar.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=1183

http://www.zzjz-ck.hr/?gid=13

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 34

(9) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 148,149

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 105

(11) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 116,117

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -98-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -122-

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 530

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 27,28

**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 10 — 26. listopada 1991.

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 30, Str. -106- Zdenko Pejić, Str. -107- Mario Vuković

(17) http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=239:oslobaanje-dubrovnika-1991-godine&catid=53:akcije&Itemid=163

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -210- Perica Gakić, Str. -211- Blagoje Kostić 

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 11.12.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Četvrtak, 12.12.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 13.12.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20

Petak, 06.12.2019 08:20

Petak, 06.12.2019 08:20