Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. listopada 1386. godine, donesena je uredba o obveznoj straži i naoružanju stonskih utvrda. (1) Na današnji dan, 26. listopada 1918. godine, tiskan je posljednji 706. broj lista »Prava Crvena Hrvatska«. (2) Na današnji dan, 26. listopada 1710. g., u Dubrovniku je rođena pjesnikinja Lukrecija Bogašinović Budmani, autorica djela namijenjenih ponajprije neukoj, ženskoj publici. (2a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Damjan, Demetrije Dimitrije Srijemski, Dmitar, Lucijan i Zvonimir. (3) Sv. Dimitrija danas slave - Čilipi / Gabrili, Dubravka / Pičete. (4) U noći koja je pred nama, 27. listopada 2019. u 3 sata poslije ponoći kazaljke na satu vraćaju se 1 sat unatrag. (20)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Krajem četrnaestog stoljeća ima više zaključaka Vijeća o slanju artiljerije Stonu. To je i shvatljivo kad se uzme u obzir njegova udaljenost i njegova ekonomska važnost za Dubrovnik. Tako u kolovozu 1382 šalje se u Ston, među ostalim oružjem, 15 bombardi sa kukama — bombarde cum crochis i izvjesna količina baruta. U vrijeme opasnosti koja je zaprijetila od Turaka, na današnji dan, 26. listopada 1386. godine, donesena je uredba o obveznoj straži i naoružanju stonskih utvrda. Veliko vijeće je naredilo, da se u Ston pošalje oružje, među ko­jim je bilo i 6 bombardi opskrbljenih barutom i svim potrepštinama.Bombarda je općeniti stari naziv za topove, naročito za one većeg kali­bra. Prema Pomorskoj enciklopediji, naziv bombarda dolazi od latinskih  riječi   bombas   (grmljavina)   i  ardere   (gorjeti).   U   sačuvanim   dubro­vačkim dokumentima, taj se naziv prvi put spominje 1378. Prve bombarde bile su   sastavljene   od   željeznih   šipki   i   opasane   velikim   brojem   jakih   obruča. Kasnije se taj naziv upotrebljava za naročitu vrstu stare artiljerije za kamene kugle  velikog  kalibra.   Te  su  bombarde imale  kratku,   široku  cijev  za  kugle i   dulji,  uži  rep  za barut.  Najveća poznata dubrovačka bom­barda bila: je za kamene kugle, težine 300 litara (113 kg), promjera 441,7 mm. Naziv bombarda za posebnu vrstu artiljerije prestaje u Dubrovniku sredinom XVI stoljeća, a kao općeniti naziv za topove u prvoj polovini XVII stoljeća, te ga zamjenjuje naziv komad arti­ljerije. (5) 

Zbližavanje dalmatinskih narodnjaka (na čelu s Perom Čingrijom) i dalmatinskih pravaša (na čelu s Antom Trumbićem) i njihova suradnja s Franom Supilom u programiranju i zagovaranju politike novog kursa nailazili su i na protivljenja. Među dubrovačkim Hrvatima glavni protivnici politike novog kursa bili su uglavnom pripadnici Čiste stranke prava, među kojima su se neki dokazali i kao pouzdanici vladajućeg, protunarodnog habsburškog re­žima. Budući da je »Crvena Hrvatska« bila u službi politike novoga kursa, ti su se protivnici politike novoga kursa u dubrovačkoj sredini okomili naj­prije na »Crvenu Hrvatsku«. Kako su oni imali upravnu prevlast u Dubro­vačkoj hrvatskoj tiskari, otkazali su daljnje tiskanje »Crvene Hrvatske« u toj tiskari i istodobno pokrenuli svoj list, kojem su dali naziv: »Prava Crvena Hrvatska«. Prvi broj »Prave Crvene Hrvatske« izašao je 19. ožujka 1905. na 4 četverostupačne stranice. Vlasnik i izdavatelj lista bila je Dubrovačka hrvatska tiskara. List je izlazio jedanput tjedno — subotom. Odgovorni urednici bili su Vlaho Kelez, Frano Schick, i do kraja izlaženja — Ivo Birimiša. Zadnji 706. broj lista »Prava Crvena Hrvatska« tiskan je na današnji dan, 26. listopada 1918. godine. (6) 

Nakon stravičnog zločina, u noći sa 23. na 24. listopad 1944. godine, po ulasku partizanske vojske u Dubrovnik, kada je iz svojih domova odvedeno je oko 300 građana grada Dubrovnika, među kojima je bilo i svećenika, te su, bez suđenja i mogućnosti obrane, na otoku Daksi ubijene 53 osobe, komunisti su, 29. listopada 1944. godine, po Dubrovniku polijepili letke koji su bili zalijepljeni po cijelom gradu, i koji su bili sastavljeni u vidu presude koju je, (navodno) na današnji dan, 26. listopada 1944. godine, "u ime naroda Jugoslavije" donijelo "Sudsko vijeće Vojnog suda Komande Južno dalmatinskog područja". Na letku su istaknuta imena 36 osoba koje su komunisti "osudili" (danas se zna da nikakvog suđenja bilo nije) na smrt strijeljanjem. Braća franjevci, čiji je subrat o. Marijan Blažić također jedan od smaknutih, skinuli su letak i sačuvali ga. Za zločin još nitko nije odgovorao. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2009. godine i pronađeni su kosturi 53 osobe što je bilo daleko više od očekivanih 35 osoba s poznatog popisa 'U ime naroda'. DNA analizom utvrđen je identitet 18 osoba, a za 26 osoba, na temelju podataka i dokumenata sa sigurnošću se može reći da su ubijeni na Daksi. Posmrtni ostaci većine stradalnika dostojanstveno su pokopani na Daksi 2010. godine u zajedničku grobnicu podno spomen-obilježja. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. listopada 1710. godine, u Dubrovniku je rođenapjesnikinja Lukrecija Bogašinović Budmani, unuka pjesnika Petra Bogašinovića. Napisala je tri osmeračka spjeva starozavjetne tematike: Posluh Abrama patrijarke, Život Tobije i Život Jozefa patrijarke, te božićnu pastoralu Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova. Djela pokazuju dobro poznavanje starijih dubrovačkih pisaca, namijenjena su ponajprije neukoj, ženskoj publici, a prema solidnu broju njihovih prijepisa može se zaključiti da su bila rado čitana. (8)

Na današnji dan, 26. listopada 1969. godine, u Dubrovniku jerođen Mario Papac (inspektor). Ugostitelj, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je nesretnim slučajem 27. srpnja 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik Specijalne postrojbe MUP-a. (9)

Na današnji dan, 26. listopada 1973. godine, u Dubrovniku je umro glazbeni pisac, dominikanac Antonin Zaninović. Studij teologije završio je u Dubrovniku, gdje je jedno vrijeme živio i djelovao u dominikanskom samostanu. Bavio se proučavanjem starijih općih i glazbenih arhivskih vrela, osobito na području Dubrovnika i Dalmacije, te etnomuzikologijom. Proučavao je povijest orgulja, dalmatinske kolede, i glazbu za svetkovinu sv. Vlaha u Dubrovniku. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 26. listopada 1991. godine, komanda jugomornarice uputila je dubrovačkom pučanstvu obavijest o mogućnostima i načinu evakuacije dubrovačkog stanovništva. Brod "Slavija" koji je oko 17 sati uplovio u grušku luku bio je napadnut minobacačkom i mitraljeskom vatrom u blizini otočića Dakse. Jedan je mornar bio ranjen. Brod je prethodno bio četiri puta zaustavljan u Mljetskom kanalu i svaki put vraćan na Korčulu. Tek nakon petog pokušaja pustili su ga da uplovi u Gruž. Pucali su i na druga dva broda - Atlasov hidrokrilac i jahtu jednog stranog državljanina. Oba su plovila imala odobrenje za plovidbu i uredne dokumente. (11) Toga dana, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 4. brigade HV-e: Ivica Džolić, (12) a kao civilne žrtve, poginuli su Ane Prčan, iz Osojnika, rođena 1920., Luko Prčan, iz Osojnika, rođen 1932., i Kate Tepšić, iz Štikovice,  rođena 1934. (13) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 26. listopada 1993. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik HRM-e nesretnim slučajem poginuo je Ivo Krkić. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.27,28

(2) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 21,22

(2a) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.27,28

(6) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 21,22

(7) http://www.portaloko.hr/clanak/zlocini-titoista-sedamdeset-godina-od-likvidacija-na-daksi-ubijeno-cak-sedam-svecenika-fotogaleri/0/66420/

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Pokolj_na_otoku_Daksi

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -201-

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 31

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -224- Ivo Krkić 

(20) CRO METEO

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 19.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. listopada 1797. godine, u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Nedjelja, 20.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 18.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20

Četvrtak, 17.10.2019 08:20

Četvrtak, 17.10.2019 08:20

Srijeda, 16.10.2019 08:20

Srijeda, 16.10.2019 08:20

Utorak, 15.10.2019 08:20

Utorak, 15.10.2019 08:20