Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 29. listopada 1944. godine, komunisti su po Dubrovniku polijepili letke, u vidu navodne presude s imenima 36 osoba koje su komunisti "osudili" na smrt strijeljanjem. (1) Na današnji dan, 29. listopada 1991. godine, na Žarkovicu okupatorska vojska dovukla je tenkove i minobacače i cijevi uperila na grad, (2) a 29. listopada 1992. godine, u gruškoj luci održana je Velika dubrovačka "festa" slobode. (3) Na današnji dan, 29. listopada 1855. godine, u Cavtatu je rođena skupljačica etnografske građe, hrvatska etnografkinja Pavlina Bijelić-Bogdan. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Darko, Linda, Donat, Ida, Felicijan, Honorat i Narcis. (5) 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara i Svjetski dan psorijaze. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Godine 1204. propalo je Bizantsko Carstvo pa je Dubrovnik ostao bez vrhovnog gospo­dara. Godine 1205. Dubrovnikom su zagospodarili Mleci. Odmah nakon uspostave mletačke vlasti Dubrovačka Općina morala je duždu plaćati stanovite svote novaca, tzv. regalije, a nešto kasnije spominju se i pristojbe mletačkoj državi. Dvadesetih godina XIII. st. Dubrovčani su u sporu sa svojim vrhovnim gospodarom. Na današnji dan, 29. listopada 1226. godine, dužd je sa svojim vijećem naložio da nitko u Mlecima, bilo Mlećanin bilo stranac, ne smije primiti u svoju kuću ni Dubrovčanina ni njegovu robu, ako o tome prvoga ili drugog dana ne obavijesti mletačke vlasti, i to pod prijetnjom globe od 30 libara i 12 solida, te isplate dvostruke pristojbe od one koju bi za robu trebao platiti Dubrovčanin. (7) 

Godine 1348. Dubrovnik je pogodila poznata kuga. Umro je tada i notar Johannes de Finis.Nakon njegove smrti ostao je Dubrovnik neko vrijeme bez notara, te je od Malog vijeća, 5. Lipnja,izabran odbor triju plemića, koji treba voditi posao oko katastiha i isprava zaostalih iza notarove smrti. Zadaća ovog odbora je brinuti, i omogućiti svakome uvid u katastihe i poništavanje isprava zapisanih u njima. Pri tome moraju biti prisutna barem dva člana tog odbora te u njihovu prisustvu može kancelar poništa­vati isprave u katastisima. Članovi odbora moraju imati dva ključa, ko­jim se katastisi zatvaraju, te zasijedati dvaput tjednno u odnosnom ure­du, u utorak i četvrtak od devetog sati do večernje. Na današnji dan, 29. listopada, te 1348. godine,  izabran je u Ma­lom vijeću kao novi notar Johannes de Bergamo, koji nam se spominje još g. 1349. No ipak odbor triju plemića ostaje načelno i dalje, te se u taj odbor istoga dana biraju nova  lica.  Tu  se ured notara  Ivana de  Finis naziva statio te se određuje, da se u toj staciji katastisi trebaju držati u jednoj kapseli (in una capsella) pod ključem. Capsella može značiti maleni san­duk ili maleni ormar. Kada treba na temelju tih katastiha sastaviti ispra­vu, jedan od članova odbora mora biti prisutan, dati notaru katastih na raspolaganje, a kad je posao gotov, mora opet spremiti katastih u kapselu pod ključem. (8) 

Neugo nakon što je papa Grgur XII dubrovačkim nadbiskupom imenovao jeteologa i crkvenog diplomata, prokuratora Franjevačkog Reda Antuna iz Riate, Senat je već 29. kolovoza 1409. donio odluku po kojoj ni jedan Dubrovčanin nije smio primiti službu dubrovačkog nadbiskupa. Nadbiskup Antun iz Riate ustanovio je po svim župama Bratovštinu Presvetog Sakramenta, posvetio je 13. lipnja 1423. g., crkvu Sv. Marije u Jezeru na otoku Mljetu, te je odobrio odluku grada donesenu na današnji dan, 29. listopada 1429. godine, da se na dijelu Konavala, kupljenom 1427. od Radoslava Pavlovića, franjevcima Bosanske vikarije uz crkvicu Sv. Martina sagradi samostan i crkva Sv. Vlaha i da se toj vikariji 1435. pripoji samostan na Daksi koji je do tada pripadao franjevcima Dalmatinske provincije. Njegovim zauzimanjem podignut je 1431. ženski samostan Sv. Klare unutar gradskih zidina, a 1432. osnovano u Dubrovniku Ospedale della misericordia, jedno od prvih nahodišta u Evropi. Antunov suvremenik Filip de Diversis zapisao je: »Grad će se Dubrovnik moći uvijek ponositi što je imao takvog i toliko vrijednog nadbiskupa, oca i prelata. (9) 

Na današnji dan, 29. listopada 1449. godine, speciarius, Bartolomeus de Marechalchis, de Vincantia, uzeo je za svog pomoćnika na četiri godine Ivana pok. Peroja Stojkovića. Osim što će ga učiti i osposobiti za vrsnog »spičara«, kako je vidljivo u ugovoru, davat će mu i nešto novaca. Može se uočiti da naši ljudi uče od stranaca vješ­tinu ljekarničkog umijeća, tako da će s vremenom sve više ljudi našeg imena voditi »spičarije«.  (10) 

Na današnji dan, 29. listopada 1595. godine, primljena je i potpisana nova odredba o čuvanju (stra­žama) grada, i to kao nadopuna starijim odredbama. Prema toj odredbi imali su se popisati svi članovi Velikog vijeća od 25-50 godina, od kojih će svaki mjesec izvlačiti 6 za kapetane noći, a drugi će vršiti službu po dvojica na dan, i to jedan do ponoći, a jedan od ponoći. Ophodnje su se imale vršiti četiri puta svaku noć, i to dvije prije pola noći, a dvije poslije. Te ophodnje su se sastojale od barabanata, zdura, građana i zanatlija, koji su se morali okupiti na znak zvona. Broj plaćenih vojnika imao se sma­njiti na 100 ljudi, od kojih će danju i noću po 12 biti na vratima Pila, Ploča i Ponte, 2 na vratima ribarnice i 10 na Lovrijencu. Druga polovina imala je biti na Luži, od kojih su po noći dvadeset dvojica imala zaposjesti 11 stražarskih mjesta na zidinama. Te vojnike, naročito one određene za gradska vrata, ne smije nitko ni za šta drugo upotrebiti, pa ni nadstojnici zdravstva. Od onih 28, koji ostaju u Luži, kada se odbiju straže zidina, može do 10 od njih upotrebiti za kurire samo Rektor i Malo vijeće. (11) 

U listopadu 1944. godine, po ulasku partizanske vojske u Dubrovnik iz svojih domova odvedeno je oko 300 građana grada Dubrovnika, među kojima je bilo i svećenika. Bez suđenja i mogućnosti obrane na otoku Daksu ubijene su 53 osobe. Veća grupa uhićenih je prevezena na otok Daksu, u noći s 23. na 24. listopad 1944. g.,i smještena u staroj samostanskoj crkvi. Potom su jedan po jedan izvođeni "u šetnju", svlačeni, mučeni i ubijani. Pretežni dio pobijenih ubijen je hicima iz oružja kalibra 9 mm (pištoljski kalibar) u potiljak; svi su bili bosi i bez odjeće. Nakon ovog stravičnog zločina, komunisti su, na današnji dan, 29. listopada 1944. godine, po Dubrovniku polijepili letke koji su bili zalijepljeni po cijelom gradu, i koji su bili sastavljeni u vidu presude koju je (navodno) 26. listopada 1944. "u ime naroda Jugoslavije" donijelo "Sudsko vijeće Vojnog suda Komande Južno dalmatinskog područja". Na letku su istaknuta imena 36 osoba koje su komunisti "osudili" (danas se zna da nikakvog suđenja bilo nije) na smrt strijeljanjem. Braća franjevci, čiji je subrat o. Marijan Blažić također jedan od smaknutih, skinuli su letak i sačuvali ga. Za zločin još nitko nije odgovorao. Posmrtni ostaci ekshumirani su 2009. godine i pronađeni su kosturi 53 osobe što je bilo daleko više od očekivanih 35 osoba s poznatog popisa 'U ime naroda'. DNA analizom utvrđen je identitet 18 osoba, a za 26 osoba, na temelju podataka i dokumenata sa sigurnošću se može reći da su ubijeni na Daksi. Posmrtni ostaci većine stradalnika dostojanstveno su pokopani na Daksi 2010. godine u zajedničku grobnicu podno spomen-obilježja. (12) 

2008. godine Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku - nakon što je iz Haaga Hrvatskoj ustupljena opsežna dokumentacija o zločinima - protiv Božidara Vučurevića podnijelo optužnicu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i granatiranja kulturnih spomenika dubrovačke povijesne jezgre, koji se nalaze i pod zaštitom UNESCO-a. Vučurević će ostati poznat i po izjavi kako će nakon rata, ne dvojeći da će Grad pasti u ruke snaga JNA i vojske bosanskih Srba, izgraditi još ljepši i stariji Dubrovnik. Vučerevića, koji je bio ratni gradonačelnik Trebinja, optužnica tereti da je kao predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje, te predsjednik ratnog predsjedništva općine Trebinje, protjerivanjem hrvatskog stanovništva i pripajanjem dijelova hrvatskog teritorija, planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje tzv. velike Srbije. Nadalje, optužnica ga tereti da je u rujnu 1991. godine na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA i koje su 1. listopada 1991. s područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona. Iste snage grad Dubrovnik držale su u potpunoj blokadi te su napadima postupale protivno odredbama međunarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a zatečene ljude vodili u logore Morinje i Bileća. Bezobzirnim granatiranjem Dubrovnika, njegove snage nanijele su ogromnu štetu spomenicima kulture unutar zidina te jezgri Starog grada, koja predstavlja spomenik nulte kategorije i pod zaštitom je UNESCO-a. Tereti ga se kako je i nakon povlačenja JNA s okupiranog područja, nakon 26. listopada 1991. naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do današnjeg datuma, 29. listopada 1995. godine, pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta. Istražni sudac Okružnog suda u Dubrovniku odredio je pritvor 72-godišnjem Vučereviću te je za njim raspisana i tjeralica. Temeljem međunarodne potjernice koju je izdala Hrvatska pod sumnjom za ratne zločine Božidar Vučurević uhićen je nakon prijelaza srbijanske granice s BiH 4. travnja 2011. godine. *Određen mu je ekstradicijski pritvor. Ipak, Vučureviću je Viši sud u Beogradu ukinuo pritvor i pušten je da se brani sa slobode u nastavku ekstradicijskog postupka koji je protiv njega pokrenut prema zahtjevima za izručenje Hrvatske i BiH. Vučurević je u pritvoru bio dva i pol mjeseca. Istražni sudac zabranio mu je  napuštanje teritorija Srbije, a sudu se mora javljati svaki ponedjeljak i četvrtak. Upozoren je da će ponovno u pritvor prekrši li zabranu suda ili se ne javi u određeno vrijeme. Nema putovnicu, a osobna iskaznica mu je oduzeta. Unatoč tome, Božidar Vučurević napustio je teritorij Srbije i danas živi u Trebinju na slobodi*. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. listopada 1707. godine, u Dubrovniku je rođen prevoditelj i pravni pisac Marin Tudišić (Tudišević). Obnašao je različite državne dužnosti: osam je puta bio knez Dubrovačke Republike (1769–87); s F. S. (Marinom  Savinovim) Ranjinom 1771., u vrijeme rusko-dubrovačkoga spora, određen je za diplomatsku misiju u Petrograd (u Beču je zbog bolesti oslobođen rada poslanstva). Autor je spisa o dubrovačkom pravu – Praxis juridico-civilis fori Ragusini – koji najvjerojatnije nije sačuvan. Iako nigdje nije sigurno njegovo autorstvo, književni ga povjesničari navode kao glavnog priređivača Molièreovih komedija (tzv. frančezarijâ) u dubrovački govor i sredinu, a Franjo Marija Appendini smatra ga i glavnim organizatorom izvedbi u dubrovačkom kazalištu u prvoj polovici XVIII. st. Nakon 1945. Tudišić se (i u obliku Tudizić) uglavnom pri prikazbama Molièreovih adaptacija navodi kao autor. (14)

Na današnji dan, 29. listopada 1855. godine, u Cavtatu je rođenaskupljačica etnografske građe, hrvatska etnografkinja Pavlina Bijelić-Bogdan. Proučavala je narodni život i kulturne tradicije Konavala te skupila bogatu etnografsku i folklorističku građu, koju je djelomice objavila; dio je pohranjen u HAZU i Zbirci Vlaha Bogišića u Cavtatu. Posebno se bavila konavoskim vezom i izradom čipke, te ih predstavljala na izložbama u Beču, Grazu, Parizu i Londonu. (15)

Na današnji dan, 29. listopada 1925. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski liječnik Šime Spaventi, rođen u Dubrovniku 29. listopada 1925. godine. Zajedno s doktorom Ivom Padovanom prvi je u Hrvatskoj primijenio metodu radiohipofizektomije. Sa suradnicima je prvi u svijetu osmislio i uveo novu dijagnostičku metodu scintigrafske selektivne limfne drenaže testisa. Od 1991. redoviti je član HAZU. Dobitnik je Nagrade za znanstveni rad »Nikola Tesla« i Državne nagrade za životno djelo. (6)

Na današnji dan, 29. listopada 1960. godine, u Goraždu (BiH) je rođen Šaban Islamovski (časnički namjesnik). U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 6. prosinca 1991. u Sustjepanu, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 29. listopada 1991. godine, na Žarkovicu okupatorska vojska dovukla je tenkove i minobacače i cijevi uperila na grad. *Nakon što je 25. listopadazaključeno prvo primirje koje taj naziv donekle i zaslužuje,  Euro­pa i svijet sve više su znali o okupaciji Dubrovnika. Tako je s dopuštenjem vojnih vlasti u Dubrovnik 28. listopada pristigla nekolicina stranih novinara, a na današnji dan, 29. listopada 1991. godine*, U 13 sati u staru gradsku luku doputovali su ambasadori Italije, Velike Britanije, Nizozemske i Grčke: Sergio Vento, Peter E. Hall, Johanes Fietlaars i Eleftherios Karayannis, te zamjenik ambasadora SAD Robert Rackmales i vojni atašei *Italije - pukovnik Silvio Mazzaroli, Velike Britanije - pukovnik Evan David Powel-Jones, SAD - pukovnik Cleatus Gene Vhisnant, Grčke - pukovnik Panagiotis Mourmouris.* U pratnji predsjednika Odbora za vanjsku politiku Sabora Republike Hrvatske, Hrvoja Kačića, zadržali su se u Dubrov­niku oko dva sata. I njima je kao i novinarima bio zabranjen put kopnom. Splićani su priredili veličanstven ispraćaj »Slaviji« kojom plove sudionici Konvoja Libertas. Teškim mitraljezom gađane su jahte u marini u Komolcu. Jaka vatra otvarala se i na otok Šipan. Minobacačima je tučeno po Visočanima u Dubrovačkom primorju. (18) Na današnji dan, u utorak 29. listopada 1991. godine, nakon što je neprijateljska vojska zauzela Žarkovicu, na radiju je objavljeno upozorenje građanima neka budu vrlo oprezni kada se kreću po onim dijelovima Grada koji su izloženi prema Žarkovici. (19) Na današnji dan, 29. listopada 1992. godine, u gruškoj luci održana je Velika dubrovačka "festa" slobode. Svo­jom nazočnošću uveličao ju je i hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je tom prigodom odao priznanje Hrvat­skoj vojsci, stanovništvu dubrovačkog područja i njegovim hraniteljima. Na smotri postrojbi Južnog bojišta, tog 29. listopada predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je rekao: "Dubrovnik je u ovom ratu sačuvao svoju dušu i pokazao svoje srce. Du­brovnik je bio dika, ponos i čast hrvat­skog jezika, hrvatske kulture, a danas je dika, čast i ponos hrvatske svijesti i borbe za hrvatsku državu." (20) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.portaloko.hr/clanak/zlocini-titoista-sedamdeset-godina-od-likvidacija-na-daksi-ubijeno-cak-sedam-svecenika-fotogaleri/0/66420/

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Pokolj_na_otoku_Daksi

(2) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 532

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 12 — 2. studenoga 1991.

(3) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49,51

(4) HBL Zorica Šimunović-Petrić (1989)

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) http://www.zzjz-ck.hr/?gid=13

http://ordinacija.vecernji.hr/novosti/medunarodni-je-dan-borbe-protiv-psorijaze/

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 60,61

(8) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 324,325

(9) HBL Ante Dračevac (1983)

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 90

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 164

(12) http://www.portaloko.hr/clanak/zlocini-titoista-sedamdeset-godina-od-likvidacija-na-daksi-ubijeno-cak-sedam-svecenika-fotogaleri/0/66420/

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Pokolj_na_otoku_Daksi

(13) http://www.index.hr/vijesti/clanak/optuzeni-vucurevic-nemam-veze-s-napadima-na-dubrovnik/405519.aspx

*http://vijesti.hrt.hr/120268/vucurevic-na-slobodi

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) HBL Zorica Šimunović-Petrić (1989)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str.  -156-

(18) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 532

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 12 — 2. studenoga 1991.

(19) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 33

(20) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49,51

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 19.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. listopada 1797. godine, u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Nedjelja, 20.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 18.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20

Četvrtak, 17.10.2019 08:20

Četvrtak, 17.10.2019 08:20

Srijeda, 16.10.2019 08:20

Srijeda, 16.10.2019 08:20

Utorak, 15.10.2019 08:20

Utorak, 15.10.2019 08:20