Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. studenog 1782. godine, dubrovački Senat odobrava Mlečaninu Karlu Antunu Occhiju osnivanje prve tiskare u Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 26. studenog te 1813. godine, pred gradskim vratima na Pilama došlo je do žestokog okršaja dubrovačkih ustanika i Francuza. (2) Na današnji dan, 26. studenoga 1849. godine, u Kotoru je rođen vrijedni hrvatski povjesničar Josip Jelčić, (3) a 26. studenoga 2012. godine, preminuo je dr. sc. Josip Lovrić, inženjer brodogradnje, znanstvenik, izumitelj, poliglot i pisac. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Konrad, Leonardo, Dubravko, Silvestar i Goran. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Uočljiva je maksimalna i najrigoroznija briga vlade da dubrovački vodovod očuva ispravnim, trajnim, korisnim i svrsishodnim. Najbolje se to može vidjeti iz zaključaka Velikog vijeća donesenih 26. ve­ljače 1443. godine, prema kojima ispravnost nadgledaju policijski organi i zidari, i to svakog tjedna redovito. Uoči li se građevinski nedostatak ili greška, tu je majstor-zidar, koji će je odmah popraviti, a službenik javnog reda i mira, zdur dužan je da to dozna i javi vladi, odnosno kazniti svakoga tko naruši integritet vodovoda. Kaz­na je, pak, zastrašujuća: »odsjeći će mu se desna ruka«, pa i taj po­datak ukazuje koliku važnost pridaje vlada ispravnosti vodovoda. Pitka voda koja kanalima dolazi u grad mora biti zdrava i čista, sasvim čista. Onofrije se obavezao da će .... »na svako pola miije postaviti olovnu ploču s rupicama da bi voda oticala čista«, a vlada će svakog onog koji bude prao vunu, platno itd. u kanalu kazniti zatvorom od mjesec dana. Gledano i s današnje distance ovim se odlukama nema što dodati. U XV stoljeću se još nije znalo o vrijednosti i važnosti kloriranja izvorske vode za piće, a sve drugo što su Dubrovčani odredili da bi sačuvali punu vrijednost vodovodnoj vodi rađeno je - za ono doba, pa i za kasnija stoljeća po najsuvremenijim principima komunalne higijene. U povijesnom arhivu Dubrovnika ima obilje dokumenata iz kojih je vidljivo da vlada i dalje, godinama nakon izgradnje vodovoda, koji je završen 1438. godine, vodi brigu o ispravnom radu vodovoda, razmatra mogućnosti da pojača dotok vode, vrši određene izmjene i dopune, produžuje kanale, pravi nove, a redovito kontrolira već napravljene. Tako je na današnji dan, 26. studenog 1453. godine, Senat donio odluku da se isko­risti pet novih izvora, od kojih su neki i milju udaljeni od vodovoda, i da se njihovom vodom pojača dotok u vodovod. Ovo je iziskivalo gradnju nekoliko novih, manjih kanala i korita. (7) 

Iz pisama Stjepana Gradića, bibliotekara vatikanske knjižnice, kojega su Dubrovčani ispravno prozvali Ocem domovine, i koji je o svim potrebama države, nakon velikog potresa, vodio brigu, doznajemo ovo: Već 30. srpnja, nakon katastrofalnog potresa od 6. travnja 1667.,Gradić javlja vladi Republike, da je preko Jakina poslan u Dubrovnik kapetan inženjer Giulio Cerutti. On je bio poslat od pape, da pregleda utvrđe­nja Dubrovnika i imao je ostati u Dubrovniku 4 mjeseca. Na današnji dan, 26. studenoga, te 1667. godine, Gradić javlja u Dubrovnik, da se inženjer Cerutti povratio u Rim, gdje će s jednim arhitektom, o kome i on (Gradić) ima dobro mišljenje, izraditi prijedloge o obnovi grada. Svaki prijedlog imat će svoje za i protiv, tako da će se Vijeće umoljenih moći odlučiti, koji će prijedlog usvojiti. Prijedlozi Ceruttija nisu pronađeni, te se ne može utvrditi, što je on predlagao s obzirom na utvrđenja, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (8) 

Problem osnivanja jedne dobre tiskare u Dubrovniku bio je stalno prisutan za vrijeme Republike. Međutim sva nastojanja u tom pogledu nisu davala rezultate, pa su se vrijedne knjige dubrovačkih književnika tiskale po svijetu, a najčešće u Veneciji. I tek, na današnji dan, 26. studenog 1782. godine, dubrovački Senat odobrava Mlečaninu Karlu Antunu Occhiju osnivanje prve tiskare u Dubrovniku. Poslije njega tiskarskim se zanatom u Dubrovniku bavio još jedan Mlečanin Andrija Trevisan, da bi 1801. godine taj posao nastavio Antun Martecchini. Njemu je dubrovačka vlada dopustila i otvaranje vlastite tiskare. Kada je 1835. g. Antun, koji je svojim radom i ljubavlju za Dubrovnik stekao slavu preminuo, u poslu ga je naslijedio s velikim uspjehom njegov sin Petar-Frano Martecchini, radeći sve do smrti 1900. godine. Svojim predanim radom, kao i njegov otac trajno je zadužio Dubrovnik i njegovu književnu i kulturnu baštinu. (9) 

Ustanak protiv Francuza krajem 1813. rodio je nada kako bi se opet mogla oživjeti Dubrovačka Republika. Od trenutka kada je engleski kapetan Hoste 15. studenog u Cavtatu odobrio isticanje zastave sv. Vlaha, priznajući je kao savezničku, a Vlaho Caboga, proglašen privremenim guvernerom Dubrovačke Republike. U takvim okolnostima raspoloženje naroda za ustanak svakim danom sve je više raslo. Na čelu konavoskih ustanika uz vlastelu su bili i seoski glavari. Ustanike u Župi i na Brgatu okupio je i preuzeo zapovjedništvo Dživo Natali. **U punom jeku ustanka, 23. studenoga sav narod Konavala, Cavtata, Župe i Brgata, pod vodstvom grofa de Caboge, pukovnika de Natalija i drugih mlađih pripadnika dubrovačke vlastele, pojavi se iznenada na brdima što dominiraju gradom Dubrovnikom**. Za­uzećem Žarkovice i Bosanke, 23. studenog, postignut je veliki uspjeh. No, u nemogućnosti da osvoje jaku utvrdu Fort Impérial, Dubrovčani su se ulo­gorili na padinama Srđa, odakle su ih Francuzi tukli topovskom vatrom iz Grada i s Lokruma. Francuske snage, pod zapovjedništvom generala Montricharda, sastojale su se od 500 vojnika, uz 120 topova u Gradu, 21 na Srđu i 9 na Lokrumu, a zalihe hrane, vode i streljiva dostajale su im za šest tjedana. Da onemogući svaku pomoć pobunjenicima u okolici, Montrichard je 25. studenog, naredio zapovjedniku narodne straže Mihu Giorgiju neka iz Gruža prisilno dovede u Grad sve plemićke obitelji koje su im pružale utočište. *** Skupina uvrijeđenih ustanika pod vodstvom jednog od vođa ustanka, grofa Pjerka de Bone uputila se, na današnji dan, 26. studenog te 1813. godine, iz smijera Gruža prema Gradu i stigla do samih Pila. Pred gradskim vratima došlo je do žestokog okršaja u kojem su ustanici ipak odbijeni. Caboga je po­tom odlučio ustanički stožer premjestiti u grušku palaču Sorgo, dok je Dživo Natali, u dogovoru s njim, zaposjeo istočne prilaze gradu. Tijekom ovih događaja Englezi su s nekoliko brodova blokirali gradsku luku***. **No, unatoč obećanjima, 28. siječnja 1814. g. istoga dana kada su Francuzi napustili Dubrovnik, u grad su - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici**. (10) 

Na današnji dan, 26. studenog 1892. godine, list „Crvena Hrvatska“ objavio je kako se prošlog petka, 18. studenoga, u blizini Molfette parorod „Arigo“ Dubrovačkog pomorskog društva sudario s parobrodom Stefanija“ riječke „Adrije“ prepun teretom likvora i rude. „Arigo“ je udario u lijevi bok broda, što je izazvalo eksploziju stroja, zbog čega je kroz krako vrijeme brod „Stefanija“ potonuo. Posada Durovačkog parobroda spasila je kapetana „Stefanije“ Martineka i 14 mornara, četvoricu su spasili ribari, dok su se šestorica, između njih i drugi kapetan utopili. „Arigo“, iako teško oštećen stigao je u Molfetu. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. studenoga 1754. godine, u Dubrovniku je rođenliječnik i pjesnik Miho Grgurević. Nakon završene srednje škole u Dubrovniku, 1771–78. studirao medicinu u Bologni. Po završetku studija 1778–82. na praksi u Firenci i Napulju. Od 1783. u službi je dubrovačke države kao gradski fizik, pa 1792. u Župi dubrovačkoj suzbija endemski sifilis (tzv. župsku bolest). Kao vrstan poznavatelj latinske poezije, učenik braće Appendini, pisao je prigodne stihove kao u smrt dubrovačkoga klasicističkog slikara Petra Katušića i u povodu vjenčanja Ivana Luke Garanjina. God. 1810. iščitao je i iz autografa prepisao djela dubrovačkog biografa i povjesničara Serafina Marije Crijevića. Taj se prijepis čuva u knjižnici Male braće u Dubrovniku. Mnogi su mu pjesnici (Urban Appendini, Marko Bruerević, Bernarda Zamanja) posvetili prigodne klasicističke stihove. Muzarelli, liječnik iz Brescije, uputio je 1818. iz Dubrovnika pismo prijatelju u Veneciju u kojem spominje Grgurevićevo liječničko umijeće te duhovito opisuje njegov lik. Miho Grgurević umro je u rodnom Dubrovniku, 30. travnja 1820. godine. (12)

Na današnji dan, 26. studenoga 1849. godine, u Kotoru je rođen vrijedni hrvatski povjesničar Josip Jelčić. Bio je profesor Nautičke škole u Dubrovniku od 1876. do 1904. Dok je živio u Dubrovniku obnašao je dužnost konzervatora za dubrovačko – kotorsko područje, te je bio i ravnatelj dubrovačkog Arhiva, zbog čega je zapravo jako zanimljiv kao vrijedni čuvar dubrovačke baštine. Od 1882. do 1890. uređivao je Biblioteku za povijest dalmatinsku, u svojim je radovima obrađivao povijest Boke kotorske, Dubrovačke Republike i Dalmacije, objavio je zaključke dubrovačkoga Vijeća iz 1301-79., zajedno s mađarskim povjesničarom Thallóczyjem objavio je opsežan zbornik isprava o odnosima Dubrovnika s Ugarskom od 1359. do 1526., te vlastito djelo „O pomorskim i zdravstvenim ustanovama Dubrovačke Republike“ 1882. (13)

Na današnji dan, 26. studenoga 1968. godine, u Metkoviću jerođen Ivan Raič (časnički namjesnik). Građevinski tehničar, trajno nastanjen u Neumu (BiH). U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 12. studenoga 1991. godine na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HRM-e. (14)

Na današnji dan, u ponedjeljak, 26. studenoga 2012. godine, u dubrovačkoj Općoj bolnici, u 85. godini preminuo je dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus Sveučilišta u Dubrovniku, inženjer brodogradnje, pomorski stručnjak, znanstvenik, izumitelj, poliglot, publicist, urednik i pisac. 1997. imenovan je rektorom Veleučilišta u Dubrovniku, jezgre iz koje 2004. nastaje Sveučilište u Dubrovniku. Bio je član i osnivač Hrvatske akademije tehničkih znanosti Zagreb. Od 1979. do smrti bio je glavni urednik časopisa „Naše more“ , jedinog znanstvenog pomorskog časopisa u Hrvatskoj. Od 1971., član je upravnog tijela „Društva prijatelja dubrovačke starine“ i jedan od predsjednika. Uspješno se bavio i književnim radom pišući pod pseudonimom Jozo Lovrić Jadrijev. (15) Objavljivao je u književnim tjednicima i časopisima. Pisao je poeziju i kratke priče s jakim poetskim nabojem. Poseban je pak njegov dramski opus. Glavnina je njegovih dramskih tekstova napisana na dubrovačkom „gradskom“ govoru iz sredine dvadesetog stoljeća. 1983. godine komedija  Mare Fjočica praizvedena je na pozornici Kazališta Marina Držića. Mare Fjočica je potom snimljena u javnim prostorima stare gradske jezgre i prikazana je na Hrvatskoj televiziji u nekoliko navrata; posljednji put u 2010. godini.Dramsku trilogiju  Greb  objavila je Biblioteka  D časopisa Dubrovnik 1984. godine. Dramski ciklus  U vezi s Martom, sastavljen od pet dramoleta, objavljen je kao zasebna knjiga 1989. godine. “Ta je komedija objavljena zajedno s  Marom Fjočicom i komedijom Matrimonijo u skupnoj knjizi drama i dramoleta S morem u dosluhu, u Dijelu II., pod naslovom „Komedije ili kako vam drago“. Sve su one pisane dubrovačkim govorom. U Dijelu I. te knjige, pod naslovom „Razgovori ispod volta“, objavljeno je 14 dramoleta, na dubrovačkom govoru ili na mornarskom „paragovoru“ sporazumijevanja  i svi su izvedeni na hrvatskom radiju u okviru emisije „Pomorska večer“. Dio III. knjige, pod naslovom „Snoviđenja“ obuhvaća monodramu  Manjanjorgo, te drame  Kvar  i Ruke. Sve su pisane hrvatskim standardnim književnim jezikom. LC Sveti Vlaho je donio odluku da se naša višegodišnja akcija stipendiranja darovitih studenata, nakon smrti Josipa Lovrića, jednog od utemeljitelja kluba 1990. godine, dalje vodi pod nazivom „Fond za stipendiranje Josip Lovrić“. Za svoj rad Josip Lovrić primio je mnoga priznanja a posebno je bio ponosan na dodijeljenu mu Nagradu Dubrovačko-neretvanske županije 1997. godine. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 26. studenog 1991. godine, u organizaciji općinskog Crvenog križa, Interuniverzitetskog centra i Odbora za ljudska prava Konvoja »Libertas«, koji je zatupao gospodin Slobodan Lang, održana je konferencija o položaju prognanika u Dubrovniku. Na skupu su sudjelovali i predstavnici Međunarodnog Crvenog križa, Jacques de Maio i Artur Mattli. *U dvorani sindikata , na tom skupu bilo je nazočno i nekoliko stotina Dubrovčana.* U grušku luku popodne je uplovio talijanski trajekt »Paladio« sa značajnom pošiljkom hrane, vode i lijekova. *Ovim brodom veći broj izbjeglica je iz Dubrovnika otplovio prema Rijeci. Pucalo se na zapadnom dijelu Općine i u blizini Stona. Tamo su se već treći dan nastavljale borbe i artiljerijski napadi*. U raketiranju Stona, prethodnoga i toga dana stradali su centar grada, kompleks zidina i tvrđava Stoviš. **Na stonskoj bojišnici po­ginuli su i stradali brojni dubrovački branitelji. Tog,26. studenoga 1991. g., kod Bistrine, prilikom izvršenja borbene zadaće, stradao je pripadnik metkovske 1. bojne 116. brigade HV-e Vlaho Maslović.** (16) Ured Fonda »Sveti Vlaho« i Društva prijatelja Dubrovnika na Rijeci u više navrata tijekom mjeseca studenoga 1991. Dubrovčanima su slali pomoć. Nakon što su već od 1. do 7. studenoga poslali su dosta tereta, te 15. studenoga uz pomoć Židovske zajednice, »Ilirijom« poslali oko 270 t »humanitarne pomoći i karitativne robe« te deblokirali »Liburniju«, na današnji dan, 26. studenoga 1991. godine, riječko predstavništvo »Dubrovkinje« »Liburnijom« je poslalo 140 t »komercijalne robe« (brašno, mlijeko, konzervirani proizvodi, kava, cigarete, tekstil, higijenski predmeti, limuni). Različiti drugi pošiljatelji pšoslali su 11 t »humanitarne pomoći« (fotomaterijal, stotinjak plinskih boca, 225 plastičnih kantica, sokovi). (17) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 26. studenoga 1993. godine, poginuo je pripadnik 71. bojne VP, Zvonimir Katalinić. (18) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 206

* STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str. 103-109

** SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212,213,214

***http://www.matica.hr/kolo/310/Osvrt%20na%20ustanak%20podignut%20u%20Dubrovniku%201813.%E2%80%931814./

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) IN MEMORIAM, dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus (1928. – 2012.), prof. dr. sc. Mateo Milković, “Naše more” 59(5-6)/2012

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 36,37

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 193

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 206

* STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str. 103-109

** SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212,213,214

***http://www.matica.hr/kolo/310/Osvrt%20na%20ustanak%20podignut%20u%20Dubrovniku%201813.%E2%80%931814./

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) HBL Karmen Milačić (2002)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -142-

(15) IN MEMORIAM, dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus (1928. – 2012.), prof. dr. sc. Mateo Milković, “Naše more” 59(5-6)/2012

(16) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 541

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 52

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,40, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -149- Vlaho Maslović

(17) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 92

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 14.11.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. studenoga 1409. godine, na osnovi zaključka Malog vijeća utemeljen je Mali arsenal. (1) Na današnji dan, 14. studenoga 1978. godine, u ...

Gradoplov
Petak, 15.11.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 16.11.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 12.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Subota, 09.11.2019 08:20

Subota, 09.11.2019 08:20