Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. studenog 1527. godine, zdravstveni službenici donijeli su posebno oštru protuepidemijsku uredbu, kojom su svi slojevi društva postali jednaki pred zakonom, barem na papiru. (2) Na današnji dan, 27. studenoga 1946. godine, u Ravnom, u BiH rođen je hrvatski liječnik, političar i pjesnik Jure Burić. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Franjo Antun F., Valerijan, Maksim, Severin i Virgilije. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Pravo Dubrovačke Republike većim je dijelom pisano pravo, a običajno pravo primjenjivalo se samo supsidijarno. Dubrovački statut (lat. Liber statutorum civitatis Ragusii) najstariji dubrovački pravni zbornik, pravna je kodifikacija sastavljena od osam knjiga, koju je 1272. godine proveo tadašnji dubrovački knez Marko Justiniani nakon borbe domaće vlastele protiv mletačkog patricijata. Razvoj gospodarskih i društvenih odnosa uvjetovao je donošenje novih zakonskih odredbi koje su upisivane u posebne zakonske knjige: Knjigu svih reformacija (lat. Liber omnium reformationium) koja navodi odredbe od 1335. do 1410., Zelenu knjigu (lat. Liber viridis) prozvanu po boji svojih korica s odredbama od 1358. do 1460. *U ovaj zbornik statutarnog prava unošene su nove odredbe, svrstane u 507 kapitula (poglavlja) koje je Veliko vijeće donijelo do 27. studenoga 1460. godine, kada je osnovan četvrti zbornik Žuta knjiga (lat. Liber croceus) koja se vodila od 1460. g. za razdoblje do pada Republike* –posljednja unesena odredba je iz 1801. godine. Među važnijim propisima Dubrovačke Republike su i Statut carinarnice grada Dubrovnika (lat. Liber statutorum doane Ragusii) iz 1277., Novi carinski zakonik (tal. Capitolare della Doana grande) iz 1413., Zakon o pomorskom osiguranju (lat. Ordo super assecuratoribus) iz 1568., te Propisi Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi (tal. Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale) iz 1745. godine. (5) 

Na današnji dan, 27. studenog 1527. godine, zdravstveni službenici donijeli su posebno oštru protuepidemijsku uredbu, koja bi se zbog svojih karakteristika, mogla nazvati drakonskom. Donijeli uredbu pred kojom se svaki građanin, sklon prijestupu, trebao dobro zamisliti. Novom su uredbom nastojali skratiti postupak suđenja prekršiteljima na najveću moguću mjeru i istovremeno pooštriti prijetnje kaznama. Donošenjem ove uredbe, svi su slojevi društva postali jednaki pred zakonom, barem na papiru. Jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast pogodila je Dubrovnik u prosincu 1626. godine i trajala sve do studenoga 1527. **Do srpnja 1527. godine epidemija se postupno gasila, ali nova pojedinačna oboljenja javljala su se još nekoliko godina, što dokazuje da je u Dubrovniku, kao i na njegovom cijelom području, kuga tada još uvijek bila endemična.** Nakon višemjesečnoga egzodusa iz zaraženog grada, 16. lipnja 1527. preživjeli vijećnici vratili su se u grad. Vijeće umoljenih nije htjelo ništa prepustiti slučaju. Najprije je odredilo da postojeći odredi moraju i dalje čuvati grad, a donosile su se i druge uredbe za preveniranje i sprječavanje širenja kuge. Ipak, zaštitne odredbe različito su primjenjivane prema vlasteli i bogatijim pučanima, bankarima, vlasnicima brodova i trgovcima, opatima i nadstojnicama samostana, u odnosu na pripadnike manje privilegiranih slojeva društva. Međutim, u drugoj polovici 1527. godine, kacamorti su imali dosta problema i sa svojim staleškim kolegama, vlastelom. Zbog toga su od vlastele i ostalih 21. kolovoza 1527. godine, zahtijevali da oboljelog u kući odmah prijave zdravstvenim službenicima. Nedugo nakon toga, 27. studenog 1527., zdravstveni službenici donijeli su posebno oštru protuepidemijsku uredbu, koja bi se zbog svojih karakteristika, mogla nazvati drakonskom. Čini se da su pred kraj sudbonosne 1527. godine zdravstveni službenici došli do uvjerenja da im vođenje pojedinih dugotrajnih procesa po uhodanom tradicionalnom kaznenom postupku, uz preslušavanje prekršitelja, često popraćeno torturom, zatim uz iscrpno saslušavanje nekoliko svjedoka i zapisivanje svih pojedinosti u postupku, oduzima suviše vremena, pa se ne mogu posvetiti drugim dužnostima. Uvidjeli su također da ih ni strogo poštivanje postojećih uredbi neće zaštititi od zaraze. Zbog toga su donijeli uredbu pred kojom se svaki građanin, sklon prijestupu, trebao dobro zamisliti. Novom su uredbom nastojali skratiti postupak suđenja prekršiteljima na najveću moguću mjeru i istovremeno pooštriti prijetnje kaznama. Kao što je bilo uobičajeno, zdravstveni službenici su dali da se uredba čita na svim javnim mjestima u gradu i drugdje, i to na dva jezika: latino vulgare i materno linguagio.  Tekst ove uredbe je po svom sadržaju i posljedicama toliko jedinstven da njezin prijevod ovdje donosimo ad litteram. “Ako bi bilo koja osoba ma kakvog stanja i društvenog sloja, zdrava ili ozdravljena, ušla u kuću u kojoj nije prije boravila bez dozvole ranije spomenute gospode zdravstvenih službenika, neka bude javno bičevana kroz čitav grad. Tužitelj, po čijoj bi se optužbi doznala istina neka dobije od naše općine jednu perperu i neka se vjeruje jednom jedinom svjedočanstvu. Ako netko ukrade nešto do vrijednosti od pet perpera, neka bude kažnjen s tri trzaja konopom, a tužitelj neka dobije pet perpera. Ako ukrade više od vrijednosti pet perpera neka bude obješen, osobito ako bi ukrao zaražene i neoćišćene stvari od kojih se drugi mogu zaraziti i umrijeti. Tužitelj po čijem bi se iskazu saznala istina neka dobije 25 perpera, i neka se vjeruje jednom jedinom svjedočanstvu. Svaka osoba koja bi imala ili držala stvari u pologu, osobito zaražene i neočišćene stvari kod bilo koga i na bilo kojem mjestu, ako ih ne prijavi zdravstvenoj službi u roku od dva dana, optuženi koji bi se nalazio u gradu, potpada pod kaznu tri trzaja konopom, i neka se takve stvari odmah spale. Ako bi takve stvari prouzročile zarazu i smrt bilo koga, takva osoba potpada pod kaznu vješanja. Tužitelj neka dobije pet perpera i neka sc vjeruje jednom jedinom svjedočanstvu. Zatim, ako bi bilo koja ozdravljena osoba ušla u grad kao i u kuću koja ne bi bila očišćena ni prozračena, bez dozvole rečene gospode službenika neka bude bičevana. Ako bi ušla u kuću u kojoj bi se nalazile još neočišćene stvari, neka dobije tri trzaja konopom, a tužitelj neka dobije 5 perpera od naše općine. Zatim, ako bi bilo koja ozdravljena osoba koja je ušla u grad, kao i oni koji ulaze, unijela zaražene i neočišćene stvari, potpada pod kaznu od stotinu dukata ili tri trzaja konopcem. Ako bi time prouzročila zarazu ili smrt drugoga neka bude obješena za vrat i neka se vjeruje jednom jedinom svjedočanstvu i neka tužitelj dobije od općine 25 perpera i neka mu se pridaje vjera. Zatim, ako bi osoba bilo kojeg društvenog sloja i stanja, oboljela ili ako je već bolesna od bilo kojega zla ili vrste (bolesti), i ako to ne bi odmah prijavila gospodi zdravstvenim službenicima, neka bude kažnjena sa sto dukata ili tri trzaja konopom, i to kako bolesna osoba tako i gospodar kuće ili obitelji. a onaj tko bi to skrivao potpada pod istu kaznu. Ako bi ta osoba prouzročila zarazu ili smrt drugoga, neka bude obješena. Tužitelj kojemu se pridaje vjera, primit će od komune dvadesetpet perpera i neka se vjeruje jednom jedinom svjedočanstvu. Napisana hladnim juridičkim stilom, uredba izražava stanovitu bespomoćnost i frustraciju zdravstvenih službenika, prouzročenu otporom svih slojeva društva i kršenjem preventivnih zdravstvenih mjera.  Donošenjem ove uredbe, svi su slojevi društva postali jednaki pred zakonom, barem na papiru. Nakon što je od kuge pomrlo vjerojatno više od jedne četvrtine stanovništva u roku od 20 mjeseci, lakše je razumjeti da zdravstveni službenici više nisu bili spremni primjenjivati blaže kazne na vlastelu. Uvjerili su se, osim toga, da se mnogi plemići nisu pridržavali postojećih zdravstvenih uredaba. Činjenica da je od 27. studenog 1527. godine u kaznenom procesu bio potreban samo jedan svjedok kojemu se pridavala vjerodostojnost iskaza, trebala je uvjeriti potencijalne prekršitelje da će njihova bezakonja biti brzo otkrivena upravo zato što će osobe koje ih budu prijavile biti poticane čak i novčanom nagradom. (6) 

Na današnji dan, 27. studenog 1527. godine,  započeo jenajduži i najdetaljnije vođen proces prijavljenih provala, krađa pokretnina i dragocjenosti iz napuštenih okuženih kuća, proces kopcima Mihoču iz Župe, Antunu Petrojeviću i kopici Deši Matićevoj, sa svim pojedinostima istrage, uz čestu primjenu mučenja, i s konačnom presudom. Tijekom 1527. i 1528. godine, tijekom i nakon jedne od najjačih pošasti kuge na teritoriju Republike, više je zapisnika i istraga prijavljenih provala, krađa pokretnina i dragocjenosti iz napuštenih kuća. Najviše takvih nedjela bilo je počinjeno u selima i zaseocima Župe, koja je izgleda od svih dijelova Republike, uz Dubrovnik, tada bila najviše pogođena kugom. Proces kopcima Mihoču iz Župe i njegovu sudioniku u zlu, Antunu Petrojeviću i kopici Deši Matićevoj, koji se vodio od 27. studenog 1527. do 28. rujna 1528. najduži je i najdetaljnije voden proces, uz vrlo realističan opis svih pojedinosti istrage, uz čestu primjenu mučenja, i s konačnom presudom, za koju je Vijeće umoljenih kacamortima unaprijed dalo upute, s obzirom na ozbiljnost kriminalnih djela. Kacamorti su ponajprije odredili obojici kopaca da određeno vrijeme moraju ostati konfinirani u svojim kućama u Pelegrinu. Oni se toga nisu pridržavali, a Mihoč se još povezao s jednom ženom iz susjedstva, koja je bila ozdravljenica (sosba koja je preživjela kugu). Sljedećeg dana, 28. studenog, kacamorti su obojicu osudili na batinanje i tri trzaja konopom. Proces Mihoču nastavljen je 3. prosinca kada su ga vezanog doveli u tvrđavu Minčetu, gdje su u sudskom vijeću zasjedali zdravstveni službenici. Mihoča su najprije upitali koliko je ljudi sahranio, je li za to bio plaćen, i je li zadržao zaražene stvari. Optuženi se branio da je zajedno s još dvojicom grobara sahranio 500 umrlih, ukop mu je bio plaćen samo za 300, a 200 je ukopao za “ljubav Božju“, per amor di Dio. Što se zaraženih stvari tiče, on je zadržao samo jedan gunj i još jedan istrošeni pokrivač. Sve ostale stvari, u vrijednosti od 60 dukata, zadržali su ostali kopci, Antun Petrojević, Deša Matićeva i Đivo Milovanović. Prema dotadašnjem Mihočevu iskazu, zadržane stvari su se sastojale većinom od odjevnih predmeta i pokrivača. Zdravstveni službenici su o tim krađama očigledno imali drugačije mišljenje, pa je Mihoč bio ponovno mučen kako bi priznao svoje krade, jer je dotad opisivao samo krađe drugih i naveo sve predmete i dragocjenosti koje su drugi neovlašteno zadržali. Na kraju sljedećeg dana, vjerojatno već fizički izmučen i pod prijetnjom daljnjeg mučenja, rekao je: Signori diro la vertia non mi tormentate - "Gospodo reći ću istinu, nemojte me mučiti”. Na kraju je priznao da su svi zajedno prisvojili 60 komada posuđa i 210 srebrnih prstenova i da su sve te stvari međusobno podijelili na jednake dijelove. Također je izjavio daje sve predmete zakopao ispod jedne stijene u Pelegrinu. Poslije je opet odveden u zatvor. Deset mjeseci kasnije, 18. rujna 1528. godine, povjerenstvo od 5 zdravstvenih službenika, Luke Nikolina Bunića, Matije Franova Bobaljevića, Nikole Franova Sorkočevića i Bernarda Binčulića, na čelu sa Serafinom Orsatovim Džamanjićem, obrazlaže u presudi da je Mihoč s ostalim kopcima provaljivao u kuće i otimao razne odjevne stvari, novac i srebrne predmete. Te su stvari sakrivati i nisu ih prethodno očistili. Time su izazvali još veću opasnost od zaraze u gradu i na cijelom području. Dalje naglašavaju da su im Senatori dali slobodu presuđivanja, što je zapravo značilo da su im visinu i vrstu kazne odredili sami zdravstveni službenici. Mihoč je sljedeće nedjelje, na današnji dan, 4. listopada 1528. godine, trebao biti postavljen na magarca i bičevan na javnim mjestima od Pila do Ploča i zatim stavljen na berlinu tijekom 3 sata. Što je trebalo uliti strah uhvaćenima i zločinom okaljanima. Nakon toga trebala su mu biti utisnuta 3 užarena pečata, dva na obraze i jedan na čelo, za vječno sjećanje i zastrašivanje ostalih. Takvim činom se htjelo postići da se slični izgredi ne ponove.  Javno izricanje i izvršenje presude izvodilo se sa svrhom kažnjavanja i sramoćenja prekršitelja i opomene ostalom življu, kako se slični prek-šaji i zlodjela ne bi ponavljali. Osuđenik je zbog toga bio voden na sramotan način, morao je jahati na magarcu naopako po svim poznatim ulicama da ga što više osoba vidi, a kažnjavanje nije slučajno bilo određeno u nedjelju, kada se najviše svijeta nalazilo na ulicama. Ista vrsta kažnjavanja bila je rasprostranjena u srednjovjekovnoj i ranoj modernoj Europi. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. studenoga 1946. godine, u Ravnom, u BiH rođen je hrvatski liječnik, političar i pjesnik Jure Burić. Diplomirao na Medicinskom fakultetu. Radio u dubrovačkoj bolnici. Jedan od najaktivnijih sudionika Hrvatskog proljeća. Prva kuća koju su četnici zapalili u Ravnom bila je Burićeva kuća. Godine 1991. Član Izvršnog vijeća zadužen za zdravstvo i socijalnu skrb i član kriznog stožera u Dubrovniku. Za vrijeme Domovinskog rata bio je ratni povjerenik za južnu Hrvatsku. Od 4. ožujka 1993. do 11. svibnja 1998. godine, kao član HDZ bio je prvi župan Dubrovačko-neretvanske županije. Bio zastupnik u Hrvatskom državnom saboru i zastupnik Županijskog. Odlaskom u mirovinu posvetio se pjesništvu i prirodnom načinu života u svom rodnom kraju, u koji se vratio 2002. godine. Proizvodi liniju prirodne kozmetike bez umjetnih boja i konzervansa “Aroma Antika” koja se radi po njegovim recepturama, a koja donosi meleme i ulja za njegu kože ljekovitim biljem, bez umjetnih boja i konzervansa. Dr. Jure Burić otac je petero djece. (8)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 27. studenog 1991. godine, *bio je lijep, suh i sunčan jesenji dan.* Hidrogliserom »Krila Dubrovnika« pod zastavom UN, doputovali su specijalni opunomoćenici generalnog direktora UNESCO—a za pitanja kulture i prosvjete, Colin Kaiser i Bruno Carnez, čiji je plan bio tijekom boravka u gradu sačiniti evidenciju šteta na spomenicima kulture. Delegacija je prispjela u grušku luku oko 23 sata. Ured UNESCO-a smješten je u staroj gradskoj jezgri. Općinski krizni štab donio je odluku kojom se zabranjuje odlazak stanovništva iz grada, osim u izuzetnim slučajevima. U Kuparima su nastavljeni pregovori između predstavnika SO Dubrovnik i JA, *u nazočnosti predstavnika UNICEF-a, gospodina De Misture.* Brodom »Paladio« toga je jutra grad napustilo 900 Dubrovčana. *"Atlasov" brodić pod Uneskovom zastavom dvaput dnevno plovi u Mokošicu i natrag. Pod Uneskovom zastavom otplovio i grčki brod "Rhodos II" na otok Mljet i odvezao humanitarnu pomoć. Prema vijestima Radio Dubrovnika, komanadant jedne vojne jedinice naredio je četvorici mještana Orašca da otiđu na otok Koločep i da od pučanstva zatraže predaju otoka jugovojsci. Tim povodom je Zapovjedništvo obrane Općine Dubrovnik uložilo oštar prosvjed "Komandi Jugoslovenske ratne mornarice u Kumboru".*  (9) Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) na sjednici održanoj na današnji dan, 27. studenoga 1991. godine, potvrdio je naredbu Sekretarijata za privredu da se sva raspoloživa teretna vozila željezničkoga poduzeća stave na raspolaganje »Dubrovkinji« radi razdiobe humanitarne pomoći. (10) Na stonskoj bojišnici po­ginuli su i stradali brojni dubrovački branitelji. Nakon zarobljavanja od neprijatelja na današnji dan,27. studenoga 1991. godine u Zavali (BiH) je ubijen Ivo Puh. Njegovo tijelo nije pronađeno. (11) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 27. studenoga 1993. godine na Zvekovici, kao pripadnik 163. brigade HV-e nesretnim slučajem poginuo je Drago Skurić. (12) 

Izvori i literatura:

(2) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 177,178,179,180

(3)http://hr.wikipedia.org/wiki/Jure_Burić

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) https://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovačka_Republika

P. Krmpotić, Kazneni postupak prema srednjovjekovnom statutarnom pravu Dubrovačke Republike, Pravnik, 40, 2 (83), 2006

* FRANO GLAVINA, DUBROVAČKI GOSPARI I PELJEŠKI KMETOVI, str. 28,29

(6) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 177,178,179,180

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 170,171,172

(8)http://hr.wikipedia.org/wiki/Jure_Burić

(9) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 541

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 53

(10) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 92,93

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,40, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -150- Ivo Puh

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -227- Drago Skurić 

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 14.11.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. studenoga 1409. godine, na osnovi zaključka Malog vijeća utemeljen je Mali arsenal. (1) Na današnji dan, 14. studenoga 1978. godine, u ...

Gradoplov
Petak, 15.11.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 16.11.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 13.11.2019 08:20

Srijeda, 13.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20