Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 29. studenoga 1496. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je odredbu o čuvanju, s ciljem da se u grad ne bi uvozilo vino bez dopuštenja. (1) U noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine, u požaru je izgorjela je stara crkva sv. Vlaha na Placi. Za obnovu crkve odabran je Marin Gropelli, koji je na današnji dan, 29. studenoga iste 1706. godine, predložio dva nacrta za gradnju crkve, od kojih je primljen drugi, po kojem je sagrađena posve nova crkva. (2) Na današnji dan, 29. studenoga 1973. godine, Dubrovnik je zabijelio snijeg, koji Dubrovčani pamte kao jednu od najvećih sniježnih oborina u novijoj dubrovačkoj povijesti. (2a) Uz današnji dan, 29. studenoga, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Saturnin, Iluminata, Vlasta, Svjetlana. (3) U Dubrovačkoj biskupiji obilježava se Dan smrti don Pera Vuletića (1934-2007) (4) 29. studenog - Međunarodni dan solidarnosti s palestinskim narodom. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 29. studenoga 1496. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je odredbu o čuvanju, s ciljem da se u grad ne bi uvozilo vino bez dopuštenja. U toj odredbi gradska vrata nazivaju se: vrata luke, vrata carinarnice, vrata Pila i vrata Ploča. Odredbom se naređuje, da se gradska vrata imaju otvarati, kada ujutro zvoni Zdrava Marija, a zatvarati sa večernjim zvonjenjem Zdrave Marije. Ukoliko bi vratašca vrata luke ostala otvorena, kako je to običaj, morao je kod njih biti jedan od plemića, određenih za čuvanje grada i barabanti. (6) 

Od 1609. do 1612. godine, u Dubrovniku je boravio Bartol Kašić, hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac, autor prve gramatike hrvatskoga jezika iz 1604. godine i hrvatsko-talijanskog rječnika, čiji se rukopis od 18. st. čuva u Dubrovniku. Bartol Kašić, zajedno sa svojim bratom Dominikom, u Dubrovnik je stigao na današnji dan, 29. studenog 1609. godine, pa ga možemo ubrojiti među prve isusovce koji su došli u Dubrovnik. Cilj nji­hova dolaska bio je pronalaženje mogućnosti uspostavljanja isusovačke misije i osnivanje isusovačkog kolegija u Dubrovniku. Radio je i na osnivanju sjemeništa sa sredstvima koja je ostavio Toma Budisavljević u svojoj oporuci koja je sastavljena u Napulju 1608. godine. Senat nije bio za osnivanje sjemeništa. Naime, Senat je htio na neki način prisiliti isusovce da otvore, ne samo misiju i sjemenište, već kolegij s redovitom javnom školom. (7) 

Kroz povijest izgradnje utvrđenja Dubrovačke republike, u zaključcima Dubrovačkih vijeća mogu se naći mnogi podaci o onim građevinskim javnim i crkvenim spomenicima kojih više nema. Stara crkva sv. Vlaha na Placi bila je približno na istom mjestu, gdje je i današnja. Orijentirana je bila prema istoku, te su njena glavna vrata bila prema današnjoj Ulici Zeljarici. Crkva je mogla imati površinu približnu današnjoj. Na mjestu, gdje je sada njeno pročelje i stepenište, bila je općinska luža. Ta je crkva sagrađena na osnovu zaključka Velikog vijeća od 26. veljače 1348. godine. Istog dana je određen i polažaj gdje će se graditi. Veliki potres iz godine 1667. teže je oštetio crkvu. Popravci su završeni koncem 1669. godine,te se od 1670. godine upotrebljavala kao katedrala. U noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine, stara crkva sv. Vlaha na Placi je izgorjela u požaru. Istog dana Vijeće umoljenih je zaključilo obnoviti crkvu. Uzet je u službu Marin Gropelli, koji je 29. studenoga iste 1706. godine, predložio dva nacrta za gradnju crkve. Nacrt da se gradi na starim temeljima nije primljen, već drugi, po kojem je sagrađena posve nova crkva. Od stare crkve se veoma malo sačuvalo. Sačuvan je stari srebrni pozlaćeni kip sv. Vlaha s maketom grada iz vremena oko pada Carigrada (1453. god.), te dva Lazanićeva kamena kipa, sv. Vlaho i sv. Jeronim, koji su po svoj prilici bili u sakristiji stare crkve, koja nije izgorjela. (8) 

1800. godine, papa Pio VII. dubrovačkim nadbiskupom imenovao je višegodišnjeg tajnika Dubrovačke nadbiskupije, Nikola (Bani) Bana. U doba burnih političkih zbivanja u Dubrovniku prilagođavao se promjenama režima te je s podjednakim izrazima oduševljenja položio zakletvu vjernosti francuskoj (1810) i austrijskoj vladi (1814). Prijateljskim stavom prema Francuzima, a nadasve okružnicom o novačenju, što ju je, na današnji dan, 29. studenog 1811. godine uputio svećenstvu, izazvao je oporbu kod većine klera (okružnica je s tekstom zakletve iz 1810. objavljena u časopisu Srđ, 1905). Bio je posljednji dubrovački nadbiskup i nakon njegove smrti stolica Dubrovačke dijeceze ostala je prazna petnaest godina. Kad je bulom pape Lava XII »Locum Beati Petri« od 30. lipnja 1828. godine preuređena crkvena uprava u Dalmaciji i Istri, Dubrovačka nadbiskupija postala je biskupijom, podložna Zadarskoj metropoliji, a pridružene su joj ukinute biskupije Stonska i Korčulanska. (9) 

Na današnji dan, 29. studenoga 1973. godine, Dubrovnik je zabijelio snijeg, koji Dubrovčani pamte kao jednu od najvećih sniježnih oborina u novijoj dubrovačkoj povijesti. Toga dana, u jutarnjim satima počeo je padati snijeg, koji nije prestao padati cijeli dan, i tijekom idućeg dana, a sniježni pokrivač zadržao se nekoliko dana. Takav snijeg nije zabilježen od 1942. godine, a prije toga, konca siječnja 1929. kada je u Dubrovniku palo 20 centimetara snijega - tada je na Siciliji, srcu Mediterana zabilježena temperature od  -26 stupnjeva, a u Sarajevu  -27 celzijevih stupnjeva. Na svome ušću Rijeka Zrmanja tada je bila okovana s 50 centimetara debelim ledom. (9a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. studenoga 1923. godine, u Dubrovniku je rođen slikar sredozemnoga urbanog ambijenta, osobito motiva veduta Dubrovnika i melankoličnih interijera građanskih, pomorskih i siromašnih dubrovačkih obitelji, te prikaza mora izvedenih u mrkim plavim bojama Ivo Vojvodić. (10)

Na današnji dan, 29. studenoga. 1950. godine, u Dubrovniku je, u obitelji dubrovačkih glazbenika, rođena violinistica Marija Cobenzl-Trkulja, članica orkestara i komornih ansambala u Dubrovniku i Zagrebu. (11)

Na današnji dan, 29. studenoga 1971. godine, u 81. godini života umro je kolporter, Mato Balarin. Meštar Mato novinar, kako su ga zvali, jedna je od nezaboravnih i osebujnih ličnoti Grada. *Oštri um i britak humoran jezik bili sz njegova snaga*. **Uvijek je bio pun doskočica. Inače, govorio je ( kako zapisuje V. Benić, Spomenar, str. 446.), kako ne zna ni čitati ni pisati, perke (jer) mu je umrla učiteljica koja ga je u školi učila slova**. Brojni Dubrovčani okupili su se dan kasnije na njegovom posljednjem ispraćaju, opraštajući se ujedno i od onoga Dubrovnika iz dana njihove mladosti, koji polako nestaje. Nije stoga čudno da ćete i danas u mnogim kućama naći Matove fotografije ili linorez Milovana Stanića kojim je on ovjekovječio toga dubrovačkog kolportera, *rođenog dvadesetih godina prošlog stoljeća*. (12)

Na današnji dan, 29. studenoga 2000. godine, umrla je poljska povjesničarka književnosti, iznimno zaslužna za poticanje poljsko-hrvatskih znanstvenih, kulturnih i književnih odnosa Joanna Rapacka. Baveći se osobito starijom dubrovačkom književnošću, objavila je vrlo zapažene rasprave »Osman« Ivana Gundulića: pobuna predstavljenoga svijeta, Dubrovačka Republika, Zlatni vijek hrvatske pastorale, te Zaljubljeni u vilu, a priredila je i antologiju dubrovačke poezije. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 29. studenog ratne 1991. godine, **Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) na svojoj je sjednici zaključio da će pojedinačne ili skupne prijedloge za odlazak iz Dubrovnika »pregledati i selektirati Policijska uprava i Zapovjedništvo obrane Dubrovnika« te odbiti one koji ne ispunjavaju uvjete, a druge predložiti Štabu. Bernard Kouchner, ministar za socijalnu skrb Francuske, ponovno se vratio u Dubrovnik. S njim su doputovali Jean d'Ormesson, član Francuske akade­mije i suvlasnik lista »Le Figaro«, te André Glucksmann, poznati francuski knji­ževnik i filozof, kao i dvojica akademika Jean Marie Caro i Charles Pistre. *Njihova je zadaća bila vidjeti što više toga, te prikupiti obavijesti, kako bi na povratku istinu o Dubrovniku i ratu u Hrvatskoj mogli prenijeti francuskoj javnosti. Tijekom nekoliko dana njihovog boravka u Dubrovniku bilo je predviđeno u nedjelju održati veliki zbor uglednih ljudi i intelektualaca grada Dubrovnika, koji je trebao otvoriti i predsjedavati mu uglednik Francuske akademije i suvlasnik poznatog lista "Le Figaro", gospodin Jean D'Ormesson. Ovaj osvjedočeni prijatelj Dubrovnika se već prije tri tjedna sa skupinom uglednih ljudi bio zaputio u naš Grad. Jugomornarica im nije dopustila da pristanu već ih je ispred same luke vratila. Ovaj nedjeljni skup trebao je označiti početak desetodnevnog festivala za prava čovjeka.* U organizaciji konvoja »Libertas«, od 1. do 10. prosinca najavljen »Festival mira«. (14) *Nakon što je Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) na sjednici održanoj 27. studenoga potvrdio je naredbu Sekretarijata za privredu da se sva raspoloživa teretna vozila željezničkoga poduzeća stave na raspolaganje »Dubrovkinji« radi razdiobe humanitarne pomoći, na sjednici održanoj na današnji dan, 29. studenoga 1991. godine, KŠOD je imenovao komisiju od 6 članova koja je imala za dva dana predložiti mjesta u Gradu koja bi u pogoršanim ratnim prilikama bila dovoljno opskrbljena voćem, hranom i lijekovima i gdje bi se pružala kvalitetna medicinska pomoć te predložiti način njihova osiguranja i razdoblje za koje će se osigurati zalihe. Istoga dana, 29. studenoga, JP»Sanitat« zamolio je KŠOD da mu dopusti deratizaciju stambenoga naselja Nova Mokošica, o čemu su se bili dogovorili i s KŠ i s okupacijskom upravom u Mokošici*. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 111

(2) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(2a) Dario Pavlović – sjećanje

http://crometeo.hr/vremeplov-1929-bila-je-zima-stoljeca-foto-video/

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5)http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica-zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 111

(7) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 42,43

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Bartol_Kašić

(8) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(9) HBL  Ante Dračevac (1983)

(9a) Dario Pavlović – sjećanje

http://crometeo.hr/vremeplov-1929-bila-je-zima-stoljeca-foto-video/

(10)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.galerijadivila.hr/hr/autori/ivo-vojvodić

**http://galerija-antonije.hr/hr/v/332-vojvodic-ivo

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.271

*http://www.dulist.hr/mestar-mato-novinar-balarin-a-de-je-zica-ge/303995/

**http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/neki-drugi-dubrovnik-covjek-kojeg-su-s-ponosom-zvali-novinar

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 542

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 55

**POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 90

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. *Str. 92,93,94

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 14.11.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. studenoga 1409. godine, na osnovi zaključka Malog vijeća utemeljen je Mali arsenal. (1) Na današnji dan, 14. studenoga 1978. godine, u ...

Gradoplov
Petak, 15.11.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 16.11.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 13.11.2019 08:20

Srijeda, 13.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20