Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, u nedjelju, 1. prosinca 1521. godine, cijeli Jadran zahvatila je velika oluja sa sjevera, koja je poharala i Dubrovnik. (1) Na današnji dan, 1. prosinca 1924. godine, svečano je otkriven spomenik-reljef kralju Petru I. Karađorđeviću, postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. (2) Na dnašnji dan, 1. prosinca 1648. godine, u Anconi je umrla hrvatska pjesnikinja, i do danas simbol renesansne i neprolazne ljepote Cvijeta Zuzorić. (3) Na današnji dan, u nedjelju 1. prosinca 1991. godine, započeo je treći mjesec opsade Dubrovnika, ali i »Festival mira« — Istina o gradu. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Natalija, Nataša, Božena, Kazimir, Florencija, Edmund i Paulina. (5) 1. prosinca - Svjetski je dan borbe protiv AIDS-a. (6) Prva je nedjelja došašća. Došašće ili advent (lat. adventus = dolazak) je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Ujedno je početak crkvene godine (osim kod istočnih vjernika, kojima počinje 1. rujna). U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca, kao što je to slučaj ove godine. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. U došašću, izrađuje se i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće. Simboliziraju četiri nedjelje u došašću. U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnje sabranje. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi. U pojedinim krajevima u različito vrijeme počinju prave priprave za Božić. U nekim krajevima BIH, gdje žive Hrvati, priprema počinje već na dan sv. Katarine Aleksandrijske 25. studenog. Od tada do Božića nema više vjenčanja i većih proslava uz što postoji i izreka: "Sveta Kata zatvara vrata". U prvome dijelu došašća (do 16. prosinca), vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. prosinca) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom. (25)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Vrata staroga grada nazvana »Lavljim vratima« nalazila su se na položaju donjeg dijela stepeništa »Uz jezuite« i to na mjestu, gdje se produženje Ulice Lučarice križalo s crtom sjevernih zidina staroga grada. Ulica Lučarica, koja je prolazila
kroz ta vrata, do velikog potresa 1667. godine dopirala je sve do gradskih zidina prema pučini. U četrdeset prvom poglavlju V. knjige Statuta, u kojem se određuje pravac nekih ulica u novom dijelu grada, spominju se ta vrata. Za ulicu, koja kroz njih prolazi, izričito se kaže da ide do Place (campus). Ta je ulica imala biti široka 9 palma. Da je ulica, koja dolazi od Lavljih vrata, Ulica Lučarica, svjedoči nam i zaključak Malog vijeća na današnji dan, 1. prosinca 1328. godine, kojim se određuje popločavanje ove ulice, počevši od Lavljih vrata do fontika Vukasovića (Volcasio). Da je pak Vukasovićeva kuća bila na uglu Ulice Lučarice i Ulice Između Palača, svjedoči nam novela Statuta iz 1296. godine. i zaključak o gradnji općinskih kuća na Placi iz 1327. godine.Od ovih gradskih vrata nije se ništa sačuvalo. (7) 

Proširenje dubrovačkog područja, stjecanjem Stona i Pelješca, i stvaranje novih agrarno-proizvodnih odnosa na tim područjima, utjecalo je i na agrarne odnose na području stare dubrovačke Astareje, gdje se sve češće javlja i pojam težačke pogodbe – na polovicu, ugovora kojim se težak obvezuje davati polovicu plodova, kao uvjet davanja zemljišta. A kako ugovori o obrađivanju zemljišta dobivaju sve određeniji oblik pokazuje nam i ugovor, kojim, na današnji dan, 1. prosinca 1344. godine, Laurencije Simozica daje Matiji Bogdanovu iz Rijeke na polovicu svoj posjed u Rijeci do pete generacije. Laurencijevo imanje sastojalo se od vinograda i zemlje. MAtija je morao voditi brigu da svake godine zasadi nove površine vinovom lozom, gnoji i popravlja one dijelove gdje je to potrebno. MAtije je morao, po dubrovačkom običaju tri puta godišnje okopavati vinograd, a nakon berbe morao je polovicu plodova dati LAurenciju. Ako se nebi držao navedenog ugovora gubio je svoj dio plodova za tekuću godinu. Ugovor je bio sastavljen u dva primjerka. (8) 

Tijekom 1378. godine, važne u povijesti Dubrovnika i dubrovačkih utvrđenja, zbog rata koji je izbio između Mlečana i Đenovežana udruženih sa ugarsko-hrvatskim kraljem Lju­devitom Velikim, dubrovčani su se, razumljivo je, zbog opasnosti od neprijateljskih pothvata sa strane Mlečana i da se neprijatelj ne bi mogao utvrditi u blizini grada, trudili što bolje naoružati i utvrditi koliko svoj glavni grad, toliko i Ston. Naime, te 1378. godine, grad je dobro opskrbljen i naoružan bombardama, a iz zaključka od 1. prosinca te godine doznajemo da je i Ston već bio naoružan bom­bardama i spingardama. K tome, da tih godina Dubrovnik raspolaže većim brojem bombarda, vidi se i po tome, što se ustupa Trogiranima kovač za izradu jedne bom­barde, dariva se bosanskom kralju jedna, a zapovjedniku đenoveške flote dvije bombarde. (9) 

Grad Dubrovnik smješten dobrim dijelom na morskim hridinama uspješno je tijekom svoje povijesti odoljevao uzburkanom moru i olujama. Njegova luka zaštićena valobranom Kaše, izgrađenim 1486. godine, smatrala se sigurnom za jedrenjake. Međutim bilo je i slučajeva kada pomahnitalom moru nitko nije mogao pružiti siguran zaklon. Tako je, na današnji dan, u nedjelju, 1. prosinca 1521. godine, cijeli Jadran zahvatila velika oluja sa sjevera. Valovi razorne tramuntane prebacivali su gradske zidine, u gradskoj luci potonuo je veliki brod s tovarom žita, vlasništvo Marka Vlahova s Lopuda, a cijelo naselje kuća u Pilama od velikih valova bilo je potpuno uništeno. Morski valovi su preplavili Pile, te je bio nemoguć bilo kakav ulazak u Grad. (10) 

Na današnji dan, 1. prosinca 1924. godine, svečano je otkriven spomenik-reljef kralju Petru I. Karađorđeviću, postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. Od toga dana, posjetitelje Dubrovnika na ulazu na Stradun dočekivao golemi reljef Ivana Meštrovića – spomenik kralju Petru I. Oslobodiocu, postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. Relief je veličine 3 metra kvadratna u jednom komadu, i bio je smješten ravno poviše unutarnjih vrata od Pila, gdje je bila 'nikja' sv. Vlaha. Pogleda li se i danas pozornije kamen oko kipa svetoga Vlaha na tom mjestu, može se zamijetiti veličina nekadašnjeg reljefa. Postavljanje spomenika bio je jedan od izričitih zahtjeva u ugovoru sklopljenom 1921. između Ministarstva vojnog i mornarice, Ministarstva prosvjete i Generalne direkcije državnih dobara Kraljevine SHS s jedne strane, te dubrovačke općine s druge strane, o ustupanju nekretnina bivše Dubrovačke Republike iz državnog u općinsko vlasništvo „da se gradu Dubrovniku očuva karakter historijskog spomenika i omogući kulturni razvitak.“ Tako je Dubrovnik u vlasništvo dobio zgrade zvane „Sponza“, „Lazareti“, „tvrgjava Lovrijenac“ i druge građevine, kao i „bedeme gradske“, uz jedan od uvjeta da na prometnom mjestu iznad ulaza na Stradun postavi spomenik Petru I. Oslobodiocu. Za postavljanje toga spomenika, kao što je u ugovoru precizirano, znatno je izmijenjen izgled prostora između vanjskih i unutarnjih vrata od Pila. Kućica vojne stražarnice, sagrađena 1818., koja se nalazila na mjestu tada izgrađenog-današnjega stubišta, bila je srušena. Radovi su počeli u svibnju 1923. Datum otkrivanja spomenika nije slučajno izabran i nosio simboliku. Naime, 1. prosinca 1918. proglašeno je formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a prvi kralj nove države bio je upravo Petar I. Karađorđević, do tada kralj Srbije. Otkriću spomenika kralju Petru, uz istodobno otkriće Meštrovićeva kipa svetoga Vlaha u niši iznad njega, održano je 1. prosinca 1924. Kralj Aleksandar nije bio na toj svečanosti. * U Drugom svjetskom ratu, početkom lipnja 1941. godine, kad je Dubrovnik bio proglašen sjedištem Velike župe Dubrava u sastavu tzv. NDH, spomenički reljef Petra I. Karađorđevića uklonjen je s gradskih zidina. Reljef je pohranjen u nacionaliziranu palaču Boža Banca, danas Umjetničku galeriju na Pločama, a kasnije je reljef tijekom renoviranja zazidan između dva zida gdje se nalazi i danas, daleko od očiju javnosti*. (11) 

Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, srednja škola u Dubrovniku postoji od 1953., a na sadašnjoj lokaciji (dvije zgrade: Iva Vojnovića 12, Iva Vojnovića 14) počela je djelovati na današnji dan, 1. prosinca 1966. godine. (12) 

Društvo turističkih vodiča osnovano je 15. rujna 1978. i pod tim imenom registrirano nešto kasnije, na današnji dan, 1. prosinca iste 1978. godine. Zalaganjem njegovoga članstva i predstavnika objedinjenih u Odboru društva, ono je uskoro postalo značajni čimbenik u dubrovačkoj turističkoj ponudi. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. prosinca 1492. godine, u rodnom Dubrovniku umro jevjerski pisac i biskup Donat Đurđević. Rođen je oko oko 1425. Rano je stupio u Dominikanski red. God. 1445. poslan je na školovanje na padovansko Sveučilište, gdje je 1458. položio bakalaureat, 1459. licencijat te 1460. obranio doktorat iz teologije. Nakon povratka kući obavljao je upravne dužnosti u dominikanskoj provinciji Dalmaciji. Osobito se zauzimao za uvođenje strožeg načina redovničkog opsluživanja (reforme) te kao generalni vikar više puta bio na čelu reformiranih samostana u Dalmaciji. Dvaput je bio delegat provincije u Vrhovnoj skupštini Dominikanskog reda (Avignon 1470. i Rim 1474). God. 1474 –77. bio je provincijal cijele provincije Dalmacije. Dubrovački senat izabrao ga je 1481, a papa Siksto IV. potvrdio za trebinjsko-mrkanjskog biskupa. Njegovim zauzimanjem Dubrovački je senat uzalud pokušavao otcijepiti Stonsku biskupiju od Korčulanske, koja se nalazila na mletačkom području. Ostavio je nekoliko rukopisnih djela, kojima se zametnuo trag. (14)

*Na dnašnji dan, 1. prosinca 1648. godine, u Anconi je umrla hrvatska pjesnikinja, i do danas simbol renesansne i neprolazne ljepote Cvijeta Zuzorić. Rođena je u Dubrovniku, oko 1552. godine.* 1570. udala za firentinskog plemića, trgovca Bartolomea Pescionija. S njim, kao ambasadorom Firence u Dubrovačkoj Republici, u rodni Grad se vratila te iste godine. Odatle je morala otići ( pobjeći) 1583. Slovila je za ljepoticu iznimne naobrazbe, vladala je talijanskim, možda i latinskim jezikom, a pjesme je pisala na hrvatskom i talijanskom jeziku *i skladala glazbu. Ništa od toga nije ( do danas!) pronađeno*. Pjesme Cvijeti Zuzorić pisali su i djela posvećivali joj suvremenici Dominko Zlatarić, Miho Monaldi, Miho Bunić Babulinov, Marin Battitore, Cesare Simoneti da Fano, Gianbattista Boccabianca i Torquato Tasso. To je zacijelo činio i Dinko Ranjina, i drugi. To pjesnici čine i danas. Dominko Zlatarić posvetio joj je epilij Ljubav Pirama i Tizbe (1597). U njezinu je čast  Torquato Tasso napisao tri soneta i pet madrigala ( na molbu Julija Mostija, premda nema razloga vjerovati da je i Tasso osobno nije vidio / poznavao ). Cvijeta je sugovornica Mare Gundulić, supruge Nikole Vitova Gučetića, u Dijalogu o ljepoti i Dijalogu o ljubavi (1581), koja u predgovoru Gučetićevoj knjizi Razgovor o Aristotelovoj Meteorologici (1584) brani Cvijetu od kleveta, oštro kritizirajući dubrovačku sredinu i odnos Dubrovčana prema njoj. Zbog toga je to izdanje bilo zabranjeno. (15)

Na današnji dan, 1. prosinca 1654. godine, u Loretu, u Italiji, umro je Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac autor prvog opsežnijeg rječnika u nas, kao i prve gramatike jednoga romanskoga jezika na hrvatskome, Gramatika talijanska u kratko ili Kratak nauk za naučiti latinski jezik. Bio je to ujedno prvi udžbenik stranoga jezika na hrvatskome u nas, kojim su položeni temelji hrv. gramatičkomu nazivlju. Ta je tal. gramatika izišla posebno kao knjižica 1649. i zajedno s hrvatsko-talijansko-lat. rječnikom Blago jezika slovinskoga ili Slovnik u komu izgovaraju se rječi slovinske latinski i dijački (1651). To je glavno Mikaljino djelo, koje se uporabljivalo u vjerskim školama i bilo jezičnim pomagalom isusovačkim misionarima. U tom je trojezičniku prvi put hrvatski polazni jezik. Sadrži 25 000 hrvatskih riječi, uz opći leksik i raznovrsno nazivlje, mnoga imena i bogatu frazeologiju, te je prvi opsežniji rječnik u nas. Osnovni je leksik štokavski jekavski, s nešto ikavizama i čakavskoga leksika. Mikaljin rječnik uvelike je utjecao na potonje leksikografe i učvrstio izbor štokavske dijalektne osnove za budući standardni jezik. S Ardeliom Della Bellom odredio je temelje današnjoj hrv. fonološkoj normi. U isusovački je novicijat u Rimu stupio 1628., u Dubrovniku je 1630–33. u isusovačkoj gimnaziji poučavao gramatiku. Istraživanja su pokazala da je vjerojatno podrijetlom moliški Hrvat, a ne Talijan kako se dugo smatralo. (16)

Na današnji dan, 1. prosinca 1943. godine, u Stupi, u Dubrovačkom primorju, rođena je profesorica engleskoga jezika i kniževnosti i političarka Mira Buconić, zamjenice župana, a potom od 2006. 2009. g. i  županica Dubrovačko-neretvanske županije, prva žena koja je obnašala tu dužnost. Djetinjstvo je provela u Pilama, završila Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet te stekla zvanje profesora engleskog jezika i književnosti. Do Domovinskog rata radila je u turizmu: u zračnoj luci Dubrovnik u Čilipima kao šef smjene prihvata i otpreme putnika i tereta, potom kao voditelj JAT-ove agencije za službu rezervacija i prodaje karata u zgradi terminala a kasnije poslovnice u Pilama. Cijeli Domovinski rat provela je u Gradu aktivno sudjelujući u raznim akrivnostima, posebice u raspodjeli humanitarne pomoći koju je njena sestra Mrs Klara Cvitanović iz New Orleansa slala Regionalnom uredu za prognanike, za što je odlikovana od prvog hrvatskog predsjednika pok. Franja Tuđmana. Godinu dana radi na zamjeni u Ženskom đačkom domu kao odgajateljica. Privremeno radi u Osnovnoj školi Ivana Gundulića i Mokošica, a od 1995, stalno radi u Osnovnoj školi Ivana Gundulića kao profesorica engleskog jezika. (17)

Na današnji dan, 1. prosinca 1946. godine, u Čilipima jerođen Stijepo Škobelj (časnički namjesnik). Vatrogasac, trajno nastanjen u Čilipima. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 5. listopada 1991. godine u Čilipima, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (18)

Na današnji dan, 1. prosinca 2015. godine, u 103.-oj godini preminuo je najstariji aktivni igrač bridža na svijetu Jerko Jerry Kovač. Jerko Kovač rođen je 12. 3.1913. godine u Posušju te je izučivši urarski zanat u Sarajevu i Dubrovniku preuzeo trgovinu na Sušaku. Drugi svjetski rat ga je odveo u Zagreb, a po završetku je otišao u SAD, nakon dvije godine provedene u izbjegličkom logoru u Italiji. U Americi je krenuo ispočetka i pokrenuo vlastiti posao sa satovima i trgovinom. Živio je pola godine u Los Angelesu, a pola u Dubrovniku, i igrao bridž preko šezdeset godina. Kovač je početkom 2015. ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji aktivni igrač bridža na svijetu, a Hrvatski bridž savez organizirao je prigodni turnir u čast 102. rođendana Jerka ‘Jerrya’ Kovača, najstarijeg aktivnog igrača bridža na svijetu. (19) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 1. prosinca 1991. godine,—započeo je treći mjesec opsade Dubrovnika. *Dan je bio lijep, ali prohladan. Glavni događaj dana bio je Forum intelektualaca u dvorani sindikata*.  —U organizaciji konvoja »Iibertas«, a pod pokroviteljstvom francuskog ministra socijalne skrbi Bernarda Kouchnera, započeo je »Festival mira« — Istina o gradu. U dvorani Doma sindikata održan je »Forum intelektualaca«, koji je otvorio dr. Slobodan Lang a gosti su bili Jean d'Ormesson, član Francuske akademije i parlamenta i jedan od suvlasnika lista »Figaro« i Andre Glucksmann, poznati filozof i književnik. *Više od 500 građana pozdravilo ih je burnim pljeskom.*»Ako sve te europske institucije (EZ, KESS i druge) nisu u stanju spasiti Dubrovnik, on­da njihovo postojanje nema nikakva smi­sla «, Jean d'Ormesson. »Ovo što se u vašoj domovini događa, ne­odoljivo me podsjeća na ono što sam dav­no vidio u Biafri, Libanonu, Afganistanu, ili nedavno među iračkim Kurdima.«, Andre Glucksmann. —»La Rance«, francuski ratni brod—bolnica, uplovio je u grušku luku s većom količinom lijekova i hrane. *U Cavtatu su nastavljeni pregovori između predstavnika općine i jugovojske. U razgovorima su sudjelovali također i gospoda Couchner i De Mistura. Pregovarači se ni toga dana nisu složili u pitanjima procedure oko provođenja razgraničenja.* —U toku večeri otvarana je vatra prema Srđu i otoku Lokrumu. —Na zapadnom dijelu ratišta otvarana je artiljerijska vatra na istočni predio Stona. (20) Na današnji dan,  1. prosinca 1991. godine, neprijatelj je raketama napao hotel »Belvedere« u 11:30 sati, a njegova motorizirana kolona krenula je od Mokošice prema Brsečinama, te su hrvatske snage na Srđu napadnute između 21 i 21:40 sati. Neprijatelj je od 15: 30 do 16 sati iz pješačkog oružja pucao po Sustjepanu iz Mokošice, a od 16 do 16:40 sati s Bosanke i Žarkovice na Srđ. (21)Na današnji dan, 1. prosinca 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Božidar Čižmešija. (22) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 99

(2) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.5-9,

Izvor: tekst „U Dubrovniku pažljivo skriven spomenik kralju Petru“ autora Suada Ahmetovića; portal Slobodna Dalmacija

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1512&id_main=1510#.VU-NRI6qqko

(4) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 542

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6)http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 28,29

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 29

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 99

(11) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.5-9,

Izvor: tekst „U Dubrovniku pažljivo skriven spomenik kralju Petru“ autora Suada Ahmetovića; portal Slobodna Dalmacija

(12)http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekonomska_i_trgovačka_škola_Dubrovnik

(13) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 162-165

(14) HBL Stjepan Krasić (1993)

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1512&id_main=1510#.VU-NRI6qqko

(16)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17)http://www.edubrovnik.org/test/zupan.php

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -78-

(19) dubrovniknet team

http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=42345#.V63hoNR97iw

(20) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 542

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 57

(21) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 103,104

(22) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

(25) https://hr.wikipedia.org/wiki/Do%C5%A1a%C5%A1%C4%87e

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 12.12.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN -Iako je prema predaji zavjetna Crkvu sv. Vlaha na Gorici izgrađena u 11. st., najstariji pisani izvor o toj crkvi nosi datum *12. prosinca 1255. ...

Gradoplov
Petak, 13.12.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 14.12.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 11.12.2019 08:20

Srijeda, 11.12.2019 08:20

Utorak, 10.12.2019 08:20

Utorak, 10.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20