Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. prosinca, te 1420. godine, Veliko vijeće odobrilo je povratak tek stečene tvrđave Sokol bosanskom vojvodi Sandalju Hraniću Kosači. (1) Na današnji dan, 21. prosinca 1873. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski skladatelj Blagoje Bersa. (2) Na današnji dan, u subotu 21. prosinca 1991. godine, dubrovački likovnjaci započeli su na Stradunu blagdansko oslikavanje izloga okovanih daskama. (3) Katolička crka danas se spominje Svetog Petra Kanizija, koje nazivaju 'drugim apostolom Njemačke'. Bio je crkveni naučitelj, prvi njemački isusovac i obnovitelj kršćanskog života nakon reformacije. U 16. stoljeću, u vrijeme reformacije, uspio je sačuvati jedan veliki dio vjernika da ostane vjeran Katoličkoj crkvi. (4) U Durovačkoj biskupiji: Pridvorje/Kuna danas slavi sv. Tomu apostola, (5) 21. prosinca, obilježavanog i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Petar Kanizije, Snježana, Mihej i Anastazije. (7) Danas 21. prosinca 2019. u 5 sati i 19 minuta kalendarski počinje zima. (20)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Prvi sačuvani pisani spomen utvrde Sokol grad ili Sokol kula u mjestu Dunavama u Konavlima je iz 1391. godine, iako je utvrda ili njena preteča postojala i ranije. Riječ je o utvrdi bosanskih velikaša (prije njih tu je postojala ilirska gradina, te rimska i bizantska utvrda) koja je došla u posjed Dubrovačke Republike godine 1420., po prodaji Konavala. *Nakon što je tvrđavu Sokol koju su još držali Pavlovići, Sandalj Hranić Kosača zauzeo 1420. godine pomoću topova ustupljenih mu od Dubrovčana, 8. Svibnja, te 1420. godine, zaključeno je da se preuzme Sandaljev dio Konavala i njegova polovina Sokola, a 20. istog mjeseca primljena je u Vijeću umoljenih velika odredba o tvrđavi Sokol, sastavljena od trojice, za to određene vlastele, koja se sastojala od 12 točaka. Dubrovčani su se svojski zauzeli da tu tvrđavu što prije urede, smatrajući je svojom. Međutim, kao grom iz vedra neba, početkom prosinca stignu poslanici Sandaljevi, predvođeni Pribislavom Pohvalicom sa Sandaljevim zahtijevima da mu se Sokol povrati. 6. prosinca zaključeno je da se predmet odloži. Ipak, na današnji dan, 21. prosinca, te 1420. godine, saziva se Veliko vijeće da odobri povratak tvrđave. Veliko vijeće zaključilo je da se odrede trojica vlastele koji će do sutradan poslije podne izraditi odluku o načinu predaje Sokola. Malo vijeće odmah je odredilo ta tri vlastelina*. **Nakon što su, dakle, krajem prosinca bili prisiljeni vratiti Sandalju tvrđavu Sokol, Dubrovčani, obzirom na stratešku važnost ove tvrđave,  nisu mogli prežaliti gubitak Sokola, te su svim silama nastojali ponovno doći u posjed te tvrđave, kao i Pavlovićevog dijela Konavala, u čemu su napokon i uspjeli sredinom veljače 1423. Godine, kada je Sandalj, koji je u ponovnom ratu sa Radoslavom zauzeo Sokol, i ustupio ga Dubrovčanima, koji su ovaj put posredovali oko izmirenja Radoslava i Sandalja.Nakon toga, 20. veljače, dubrovčani potpisuju i izmjenjuju povelje i sa Radoslavom Pavlovićem radi ustupanja Sokola, čime je konačno tvrđava Sokol došla u vlasništvo Republike**. (9) 

Zakonske reforme iz 1848. g. donijele su svim Židovima Austrijske Monarhije proklamiranu emancipaciju. Najprije ustavnim patentom 25. IV. 1848., a zatim i carskim patentom od 4. III. 1849, koji proglašava izjednačenje kršćana i Židova u javnopravnom i privatnopravnom pogledu. Doduše, odredbama iz 1851. i 1853. g. opet su uspostavljana ograničenja sposobnosti za posjedovanje nekretnina, u onim pokrajinama Monarhije gdje su postojale »prije i do 1. I. 1848«. No, i to je ukinuto carskom naredbom 18. II. 1860, koja je vrijedila i za pokrajinu Dalmaciju, a kojom se osigurava Židovima pravo vlasništva nekretnina, pa i seljačkih gospodarstava, ako ih sami ili sa svojim ljudima obrađuju. Konačno, ustavnim odredbama, na današnji dan, 21. prosinca 1867. godine, a posebno njegovim čl. 2, 3, 6, 14, 15 i 16, ukinuta su na cijelom području Austrijske Monarhije sva dotada postojeća ograničenja Židovima u njihovu javnopravnom i privatnopravnom statusu. (10) 

U vrijeme pokretanja časopisa »Slovninac«, u Dubrovniku je djelovalo nekoliko istaknutijih ljudi koji su se bavili književnim i znanstvenim radom. Prvi broj »Slovinca«, koji se predstavio kao: »List za knjigu, umjetnost i obrtnost«, izašao je 1. svibnja 1878. godine, na 8 dvostupačnih stranica for­mata 22,5 X 29 cm. »Slovinac« se tiskao u tiskari Dragutina Pretnera, a vlas­nik, izdavatelj i odgovorni urednik bio mu je Luko Zore. Program tog časopisa bio je još prije početka njegova izlaženja predstav­ljen u »Proglasu«, koji su, pored Luka Zore, potpisali: Pero Budmani, An­tun Kazali, Ivan August Kaznačić, Medo Pucić, Jovan Sundečić i Vuk Vrčević. Zauzimali su se za nadnacio­nalno, zajedničko ime: Slovinac, pod kojim su podrazumijevali svakog pripad­nika južnih Slavena, gdje će se moći »pisati i latinicom i ćirilicom«. Kao časopis, »Slovinac«, je imao uspjeha kao književna, znanstvena, kulturna i informativna tribina. Još prije izlaska prvog broja »Slovinca« njegov urednik Luko Zore je nastojao da taj časopis ima svo­je pretplatnike i čitatelje u što više sredina i izvan Dalmacije. Pos­ljednji 36. broj »Slovinca«, na kraju VII. godišta, tiskan je na današnji dan, 21. prosinca 1884. godine. (11) 

Tijekom noći s 20. na 21. prosinca 2015. godine, u pravoj drami na Žarkovici nasilno je odvedeno 65 pasa iz dubrovačkog azila za napuštene životinje, o kojima skrbi Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik. Psi su oduzeti,  bez naloga Ministarstva i bez prisutnosti veterinarske inspekcije, uz pratnju policije i predani privatnim tvrtkama i 'KILL' azilima. Od 65 otetih pasa, tijekom siječnja 2016. je njih 55 vraćeno u dubrovački azil. Dubrovački 'no-kill' azil na Žarkovici utemeljile su sestre Sambrailo prije više od 15 godina. Od tada, vrijedni volonteri Društva, i iznad mogućnosti, predano skrbe o napuštenim životinjama, svjesni, kao i svi stanovnici Dubrovnika u potrebnu izgradnje novog adekvatnog azila. Ministarstvo poljoprivrede je još 2009. godine donijelo Rješenje kojim je Dubrovnik obvezan osnovati novo sklonište. Nažalost, Dubrovnik do danas nije dobio novi azil, koji bi značio konačnu sigurnost i kvalitetno zbrinjavanje za stotine napuštenih životinja. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

15. studenog 1684. godine, u Dubrovniku je rođen Kristo (Cristoforo) Anđelić (Angeli, De Angeli), hrvatski pisac, koji je putovao Zapadnom Europom, najduže se zadržavši u Italiji, gdje se bavio trgovinom. Autor je rukopisne zbirke anegdota, šala, priča i izreka u prozi Najbolja Sfuggilozijeva služavka (La serva migliore del Sfuggilozio), nastale 1728–29., pisane pretežno talijanskim te nešto manje francuskim, latinskim i hrvatskim jezikom. Pet je anegdota objavljeno 1938. u listu Sanctus Blasius. Kristo Anđelić umro je u rodnom Dubrovniku, na današnji dan, 21. prosinca 1751. godine. (13)

Na današnji dan, 21. prosinca 1873. godine, u Dubrovniku je rođenhrvatski skladatelj Blagoje Bersa, čiji je glazbeni opus i glazba u cjelini, iako u osnovi eklektična, jedna je od najvećih vrijednosti hrvatske umjetničke glazbe prve pol. XX. st. Bersin opus sastoji se od opera, orkestralnih, komornih, glasovirskih i vokalnih skladbi te nešto crkvene i filmske glazbe. Napisao je tri opere: Jelka (1901., neizvedena), Oganj (1911., praizvedena u Zagrebu) i Postolar od Delfta (1914., praizvedena u Zagrebu; 1918. izvedena u Beču), a dvadesetak je godina (1903–24) radio i ostavio nedovršenim »glazbeni roman« Raskoljnikov prema Zločinu i kazni F. M. Dostojevskoga. Među orkestralnim djelima ističu se četverostavačna nedovršena Tragična simfonija (Sinfonia tragica, 1898–1902) te simfonijske pjesme Sunčana polja (1917–19) i Sablasti (1926), a u komornoj glazbi Klavirski trio, op. 7. U glasovirskoj glazbi najpoznatiji mu je ciklus Po načinu starih »airs de ballet« (1926). U vokalnom opusu antologijsku vrijednost postigla je solo popijevka Seh duš dan (1918) na stihove V. Nazora, a u vokalno-instrumentalnom području vrhunac su njegova stvaralaštva Tri pejsaža (1920–21) za zbor i komorni orkestar. Napisao je glazbu za nijemi film Neretvanska vila. Kao pedagog Bersa je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji odgojio petnaestak skladatelja, među kojima će neki (npr. B. Kunc, B. Papandopulo, M. Cipra, I. Brkanović) idućih desetljeća imati važnu ulogu u povijesti hrvatske glazbe. Blagoje Bersa, umro je u Zagrebu, 1. siječnja 1934. godine. (14)

U mjestu Dubravka kraj Dubrovnika, na današnji dan, 21. prosinca 1935. godine, rođen je hrvatski agronom Pavao Caput. Profesor Agronomskoga fakulteta u Zagrebu, koji je diplomirao 1963., doktorirao 1982., jedan je od osnivača Saveza za zaštitu ugroženih domaćih životinja podunavskih zemalja (DAGENE) sa sjedištem u Beču. Voditelj je nacionalnog projekta »Genetski polimorfizam i zbirka gena pasmina domaćih životinja«, te urednik časopisa Stočarstvo. (1996. godine objavio je knjigu Govedarstvo). (15)

Na današnji dan, 21. prosinca 1941. godine, u  Dubrovniku je rođen filmski publicist i arhivist Mato Kukuljica. pokretač prve izvorne hrvatske filmološke edicije Teorija i praksa filma, 1977.,  te od 1979. u Hrvatskoj kinoteci (i kao pročelnik), kojoj je jedan od osnivača, s Vjekoslavom Majcenom najzaslužniji za istraživanje i očuvanje hrvatske filmske baštine. Mato Kukuljica umro je u Zagrebu 5. siječnja 2009. godine. (16)

Na današnji dan, 21. prosinca 1946. godine, u Dubrovniku je, u dubrovačkoj glazbeničkoj obitelji, rođen violinist  Sandy  Cobenzl [kobe'ncl], koncertni majstor i solist simfonijskog orkestra u Dubrovniku. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 21. prosinca 1991. godine, *dubrovački likovnjaci započeli su na Stradunu blagdansko oslikavanje izloga okovanih daskama*. U 11 sati održan je recital poezije u crkvi Male braće. Organizirao ga je Dubrovački festival pod nazivom "Istina o Gradu". Dubrovački pjesnik Mato Jerinić upriličio je recital poezije koja je nastajala u danima bombardiranja Dubrovnika pod nazivom "Dok oružje govori, muze ne šute". Dvadesetak autora pročitalo je svoje pjesme. Neke od njih čitali su glumci Kazališta Marina Držića, *uz glazbenu pratnju Frana Matušića i Ante Skaramuce*, a primljene su toplim pljeskom publike. *Trajektom »Ilirija« stigao je konvoj iz Sarajeva, iz Bosne i Hercegovine s humanitarnom pomoći.* (18) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 21. prosinca 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e nesretnim slučajem poginuo je Marinko Glumac. (19) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57004

http://www.kameni-spavac.com/index.php/2016/07/21/grad-sokol-u-konavlima/

* LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 9, 10

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 76

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 548

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

http://www.hbk.hr/index.php?type=svetac&year=30&month=12&day=21

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 232

(7)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(9) http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57004

http://www.kameni-spavac.com/index.php/2016/07/21/grad-sokol-u-konavlima/

* LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 9, 10

(10) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 61, 62

(11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 26,27,28

(12)http://zarkovica.blogspot.hr/2015/12/spasimo-dubrovacke-pse.html

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 76

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 548

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -214- Marinko Glumac 

(20) http://www.aad.hr/lista/6/almanah/2/godisnja_doba.html

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 10.12.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. prosinca 1451. godine, u jeku rata sa Stjepanom Vukčićem Kosačom Vijeće umoljenih donosi zaključak o zauzimanju Konavala. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 11.12.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 12.12.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20

Petak, 06.12.2019 08:20

Petak, 06.12.2019 08:20