Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas slavimo blagdan svetog Ivana, apostola i evanđelista, sveca, pisca Evanđelja po Ivanu, Prve, Druge i Treće Ivanove poslanice te knjige Otkrivenja. (1) Današnji blagdan i spomendan Sv. Ivana apostola, 27. prosinca, kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. S večernjicom na Sv. Ivana (27. prosinca) završavala su se božična slavlja. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Janko i Fabiola. (3) Na današnji dan, 27. prosinca 1807. godine, ujutro francuska vlast je zapriječila podizanje zastave sv. Vlaha na Orlandovu stupu na Placi. (4) Na današnji dan, 27. prosinca 1914. godine umro je hrvatski jezikoslovac, filolog i leksikograf, Dubrovčanin Pero Budmani, (5) a 27. prosinca 1917. godine, u Ćilipima je rođen jedan od najomiljenijih dubrovačkih svećenika, od 1991. godine, do smrti rektor crkve Sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. (6) Na današnji dan, u petak 27. prosinca ratne 1991. godine, u pojedine dijelove Grada polako se počela puštati električna struja, a u večernjim satima došla je i voda. (6a)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što su dubrovčani bili prisiljeni vratiti Sandalju Hraniću Kosači tvrđavu Sokol, na današnji dan, 27. prosinca, 1420. godine, prodava se vino, žito i sva ostala hrana koja je bila u tvrđavi. Istog dana razriješava se dužnosti kaštelan Sokola, Andrija Bonda, i tvrđava se predava Sandalju. Dubrovčani nisu mogli prežaliti gubitak Sokola, te su svim silama nastojali ponovno doći u posjed te tvrđave, kao i Pavlovićevog dijela Konavala, u čemu su napokon i uspjeli sredinom veljače 1423. godine, kada je Sandalj, koji je u ponovnom ratu sa Radoslavom zauzeo Sokol, i ustupio ga Dubrovčanima, ovaj put posrednicima oko izmirenja Radoslava i Sandalja.Nakon toga, 20. veljače, dubrovčani potpisuju i izmjenjuju povelje i sa Radoslavom Pavlovićem radi ustupanja Sokola. (7) 

Premda i ranije, nakon francuske okupacije dubrovačka vlada posebno je strahovala za opstanak Republike. Razvila je razgranatu i snažnu akciju s ciljem spasa Republike. U isto vrijeme francuska okupacijska vlast postupno nastoji ukinuti razne atribute dubrovačke državne suverenosti. *Samo dan, nakon što je general Lauriston objavio je zabranu isticanja zastave Sv. Vlaha na brodovima i na javnim mjestima te je za dubrovačke brodove propisao talijansku zastavu*, na današnji dan, 27. prosinca 1807. godine, ujutro francuska vlast je zapriječila podizanje zastave sv. Vlaha na Orlandovu stupu na Placi. O tome pukovnik Godart zapovijeda: »Imam čast ujedno Vas izvijestiti kako je izdana zapovijest Gospodinu zapovjedniku oružja, neka spriječi da se od sada pa unaprijed zastava sv. Vlaha vješa na Placi. Vlada je istog dana uputila dopis generalu Marmontu, ustajući protiv sporne naredbe. Nekoliko dana nije se na Orlandovu stupu vijorila nikakva zastava, ali već 6. siječnja 1808., uz počasnu topovsku paljbu, izvješena je zastava Kraljevine Italije. (8) 

Književnik i dubrovački biskup Mato Vodopić, u velikoj rukopisnoj knjizi još 1860. godine upisao je preuređeni Pravilnik bratovštine Sv. Mihajla i povijest svoje Župe. Osim toga u njoj je kronološkim redom biljžio sve što se događalo u Dubrovniku, Gružu i Lapadu. Zbog toga je zanimljiva i bilješka koju je unio, na današnji dan, 27. prosinca 1869. godine, a koja glasi: „Dva parobroda turska, s dopuštenjem vlade, iskrcaše u Gružu dva tabora ruske vojske, okolo 4.000 ljudi, koji se utaboriše na gruškom polju dok otiđu put Trebinja. U ovoj prigodi noćno i tajno na Matici primio sam u skut svete rkve jednog liječnika Armena poturčenjaka, koji predviđajući, da mogao bi lasno ostavit kosti u Hercegovini, zaželi povratiti se k svetoj Majci Crkvi...“, zapaisao je hrvatski teolog, biskup, književnik i prirodoslovac Mato Vodopić, dva tjedna nakon što je napunio 53 podine. (9) 

U duhu vremena i političkih prilika prve polovice 20. stoljeća i dubrovačke su ulice i trgovi dobijali imena todobnih jugoslaveniskih kraljeva i vlastodržaca. Pa je tako i Placa, kako od pamtivjeka službeno nosi ime ime središnja dubrovačka ulica, ili Stradun, kako ga i danas nazivamo i na njemu se rado okupljamo, unatoč povijesnom tragu nekadašnjeg rugalačkog naziva «uličetina», koji su mu, prema najčešćoj predaji, nadjenuli Dubrovniku tradicionalno neskloni Mlečani,  ulica – žila kucavica Gradda, jedno vrijeme nosila ime Placa kralja Petra. Tako se ime Petra I. Karađorđevića upetljalo i u tadašnju interpretaciju dubrovačke povijesti, jer se moglo pročitati, a kako zapisuje dr. Božo Cvjetković: u tekstu “Razvoj Dubrovnika”, u ćirilično-latiničnom časopisu “Nova Evrope”,  da je «dubrovačku krečnjačku hrid...na koju su pribegli Romani...delio od kopna zatončić koji danas, zasut, čini dubrovačku glavnu ulicu ili Placu kralja Petra. Preko toga zatončića nastalo je, još u prvim decenijama dubrovačke istorije, jugoslovensko naselje, koje se zvalo, po svim izvidima, Dubrovnik. Možda su sinovi jugoslovenskog Dubrovnika i pomogli da se razori stari Epidaurus; svakako se može doći do zaključka, da su romanski Ragusium i jugoslovenski Dubrovnik bili u početku dva neprijateljska tabora, pa se isticali u jakim etničkim, ekonomskim, socijalnim, verskim i kulturnim oprekama». U nastavku teksta još se može pročitati kako su se s vremenom «Romanski Dubrovčani počeli i ženiti ćerkama Jugoslovena, pa su neke porodice iz jugoslovenskog Dubrovnika prelazile čak i u redove vlastele». Rezultat tih prelazaka bila je činjenica da su «dubrovačke majke već u Dvanajstom Veku većinom Jugoslovenke».  U ozračju takve interpretacije dubrovačke povijesti, nije bilo čudno da je uz Stradun/Placu kralja Petra, kao dodatak i današnja Ulica od Puča najprije dobila ime Ulica kralja Aleksandra, a potom i Ulica kraljice Marije. Slično pogubna po dubrovačko hrvatsko nacionalno biće bila je i odluka Općinskoga vijeća Dubrovnik, donesena, na današnji dan, 27. prosinca 1930. godine, kojom je poljana kod Onofrijeve česme postala Poljanom cara Dušana. K tomu je, od 1. prosinca 1924. godine, posjetitelje Dubrovnika na ulazu na Stradun dočekivao i golemi reljef Ivana Meštrovića – spomenik kralju Petru I. Oslobodiocu, postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. Pogleda li se i danas pozornije kamen oko kipa svetoga Vlaha na tom mjestu, može se zamijetiti veličina nekadašnjeg reljefa. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. prosinca 1637. godine, u Korčuli je rođen jedan od najznačajnih pisaca XVII. st. na hrvatskom jugu Petar Kanavelić. Napisao je dulju pjesmu Grad Dubrovnik vlastelom u trešnji o velikome dubrovačkom potresu 1667. i još nekoliko prigodnica u povodu značajnih događaja iz dubrovačke povijesti. Neko vrijeme je i boravio u Dubrovniku, gdje se povezao s tamošnjim književnicima, a bio je i član dubrovačkoga književnog društva Akademije ispraznijeh. Negova prozna tragikomedija Vučistrah, svoju je praizvedba imala upravo u Dubrovniku, 1682. (11) 

Na današnji dan, 27. prosinca 1865. godine, u Vranjicu kraj Splita, rođen jenećak arheologa Frana Bulića, hrvatski agronom Stjepan Bulić, od 1887.–1900. profesor u poljodjelskoj školi u Dubrovniku, i autor prvih knjiga o našim sortama maslina i vinove loze: Građa za dalmatinsku elajografiju i Dalmatinska ampelografija. (12)

Na današnji dan, 27. prosinca 1914. godine umro jehrvatski jezikoslovac, filolog i leksikograf, poliglot i vrstan matematičar, Dubrovčanin Pero Budmani. Njegov rad "Dubrovački dijalekat kako se sada govori" daje prvi cjelovitiji opis jednoga štokavskoga govora s idejom o lingvističkoj karti dubrovačkoga predjela i, pri obradbi posuđenica, s ukazivanjem na starodalmatski jezik. (13)

Na današnji dan, 27. prosinca 1917. godine, u Ćilipima je rođen jedan od najomiljenijih dubrovačkih svećenika,  od 1991. gdine, do smrti rektor crkve Sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. * Tijekom svoje prve službe u župi u Topolom 17. ožujka 1945. godine, don Ivo Bjelokosić, uhićen je i u montiranom procesu osuđen na smrtnu kaznu. Nakon pet i pol mjeseci čekanja na izvršenje presude, presuda mu je izmijenjena u dvadeset godina robije i gubitak svih građanskih prava. Nakon zatvora u Gradiški, gdje je proveo 12 godina, bio je župnik u Pločicama, u Mlinima, i 27 godina u župi sv. Andrije. Dekan dubrovačkog dekanata bio je 28 godina, pa kanonik stolnog kaptola i član zbora konzultora. 1991.g don Ivo Bjelokosić je imenovan rektorom crkve Sv. Vlaha i na toj dužnosti je bio do smrti 2001. godine.* Pokopan je na dubrovačkom groblju Boninovu. Na prvu godišnjicu smrti crkvi Male braće posthumno je  predstavljena njegova knjiga “Svećenik – matični broj Stare Gradiške 2019.” Uz visoka državna odličja don. Ivo Bjelokosić dobio je i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a danas i jedna ulica u Dubrovniku nosi njegovo ime. (14)

Na današnji dan, 27. prosinca 1957. godine, u Dubrovniku jerođen Lovro Guljelmović (časnički namjesnik). Ugostitelj, trajno nastanjen u Cavtatu. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 22. rujna 1991. Poginuo je 7. listopada 1991. godine na Zvekovici, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e. (15)

Na današnji dan, 27. prosinca 1965. godine, u Zagrebu je umro književnik i pedagog Mirko Jurkić, autor knjige pripovijedaka Dubrovačka legenda u kojoj prevladavaju psihološke analize likova, ali i satire političkog stanja i administracije. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 27. prosinca ratne 1991. godine, na blagdan svetog Ivana, dan je bio hladan. U jutrnjim satima je čak počeo padati snijeg. *Dr. Davorin Rudolf otputovao je iz Dubrovnika izjavivši da se ostvaruje sporazum kojim je dogovoren prekid vatre, otvaranje dubrovačke luke i popravak električnih i vodovodnih instalacija.* U pojedine dijelove Grada polako se počela puštati električna struja. „U kasnim popodnevnim satima najednom se čulo šuštanje i klokot koji nam je najavio dolazak vode,“ zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, te dodao,voda je došla u večernjim satima. „Svi su izgledi da bi se mogla zadržati i dalje, zapisao je Ivo Stjepović. U poslijepodnevnim satima  jugovojska je iz Brsečina i Trstenoga otvorila minobacačku vatru po otocima Lopudu i Koločepu. Napadi su počeli popuštati, a onda ubrzo i prestali poslije dvadeset i jedan sat. (17) Istoga dana, određeni su, nakon odluke Izvršnoga vijeća (Skupštine Općine Dubrovnik), kriteriji za otvaranje pučkih kuhinja, namijenjenih prognanicima i izbjeglicama smještenim u rodbine i u privatnika te osobama koje primaju stalnu socijalnu pomoć. Predviđala se priprema oko 3000 obroka u HTC »Dubrava Babin kuk« i njihova podjela u restauracijama u Gradu, Gružu i Lapadu. (18) 

Izvori i literatura:

(1)http://duhos.com/sveti-ivan-apostol-i-evandelist-ljubljeni-isusov-ucenik/

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str.232,336

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 450, 463,464

(5)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Milan Moguš (1989)

(6)http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(6a) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 84,85

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 548,549

(7) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 10

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 450, 463,464

* Stjepan Ćosić

http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.5,6

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Milan Moguš (1989)

(14)http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -86-

(16)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 84,85

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 548,549

(18) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 121

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 14.12.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. prosinca 1535. godine, na snagu je stupio jedan od najvažnijih pomorskih zakona Dubrovačke Republike u 16. st., po naslovom "Ordo marinaritie". ...

Gradoplov
Nedjelja, 15.12.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 16.12.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 12.12.2019 08:20

Četvrtak, 12.12.2019 08:20

Srijeda, 11.12.2019 08:20

Srijeda, 11.12.2019 08:20

Utorak, 10.12.2019 08:20

Utorak, 10.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20