Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. siječnja 1699. godine, potpisan je mir u Srijemskim Karlovcima, gdje je jedan od razloga otezanja bio problem dubrovačkog zaleđa. (1) Na današnji dan, 26. siječnja 1930. godine, u vodama Atlantskog oceana, u priobalnom području Pirinejskog poluotoka orkansko nevrijeme potopilo je parobrod "Daksa" - "Dubrovačke parobrodarske plovidbe", pri čemu je poginula cjelokupna posada od 38 pomoraca. (11b) Na današnji dan, 26. siječnja 1922. godine, na Bosanki rođen je slikar Đuro Pulitika. (2) Na današnji dan, 26. siječnja 1936. godine, u Dubrovniku je rođen redatelj Joško Juvančić – Jupa. (3) Na današnji dan, 26. siječnja 1939. godine, u Dubrovniku je rođen skladatelj i gitarist Đelo Jusić. (4) Spomendan je sv. Timoteaja i Tita, biskupa (5) Uz današnji dan, 26. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Timotej i Tit, Bogoljub, Paula V., Tješimir (6) Međunarodni je dan carine (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 26. siječnja 1387. godine, Vijeće umoljenih donijelo je vrlo važnu naredbu o stražarenju u gradu i o utvrdama,  naređujući da se samostani ubožnih redova, dominikanaca i franjevaca, zakloništa siromaha, te privatne kuće, smješteni uz gradske zidine, odijele od zida tako, da između objekata i zida bude javna ulica. Određuje se i da nijedan Dubrovčanin, koji nije na straži, ne smije poslije trećeg zvona ići po gradu bez svijeće, a stranac poslije toga vre­mena nikako. Uz gospare noći (Domini de nocte) određeno je 30 ljudi za ophodnje po gradu, a zbog bolje obrane i čuvanja grada, svo oružje trebalo je popraviti i dovesti u ispravno stanje. (8) 

1584. godine u Dubrovniku je još radila ljevaonica. No, negdje u proljeće 1585. majstor Frano Antica iz nepoznatog razloga napustio je Dubrov­nik. Da je nakon toga rad u ljevaonici za izvjesno vrijeme bio obustav­ljen, svjedoči zaključak Vijeća umoljenih na današnji dan, 26. siječnja 1586. godine, kojim se ljevaonica i radionica za izradu sapuna stavljaju na raspola­ganje činovnicima zdravstvene službe za njihove potrebe. (9) 

Na današnji dan, 26. siječnja 1699. godine, potpisan je mir u Srijemskim Karlovcima. Na pregovorima uzrok otezanja bio je upravo Dubrovnik i problem dubrovačkog zaleđa. Mlečani su zahtijevali da cijelo dubrovačko zaleđe, dođe pod njihovu vlast. Republika je, kao i Turska delegacija, težila zadržati teritorijalnu vezu s Turskom, te su se pregovori vodili u znaku te borbe između mletačkih i turskih predstavnika. Nakon što su ga Dubrovčani pridobili, najvažniji čovjek u austrijskoj mirovnoj delegaciji Grof Marsigli odigrao je ključnu ulogu. On je, naime, sugerirajući mletačkom predstavniku popuštanje, dokazivao kako taj problem nije bitan, jer u tom kraju nema tvrđava. Mletački senat mir u Srijemskim Karlovcima potpisao je naknadno, 7. veljače 1699. godine. (10) 

Na općinskim izborima 1890., nakon što dubrovački narodnjaci nisu izašli na birališta, pobjedila je koalicija pristaša Srpske i Autonomaške stranke. To je potaklo dubrovačke Hrvate, pripad­nike Narodne hrvatske stranke i Stranke prava da na slijedećim izborima preuzmu općinu u svoje ruke, a tome je trebalo poslužiti i pokretanje političkog lista »Crvena Hrvatska«. Prvi broj tjed­nika »Crvena Hrvatska«, izašao je 7. veljače 1891. Izdavač i upravitelj »Crvene Hrvatske« bio je Frano Supilo, a odgovorni urednik Frano Kovačević. Supilo je bio izdavač »Cr­vene Hrvatske« do broja objavljenog na današnji dan, 26. siječnja 1901. godine, pisalo je: »Ovim brojem Frano Supilo prestaje biti vlasnikom i izdavačem »Crve­ne Hrvatske«, te je predaje nekolicini dubrovačkijeh Hrvata. Zadnji broj »Crvene Hrvatske« tiskan je 25. srpnja 1914. (11) 

Uoči pada Napoleona, austrijske snage su odlučile vratiti Ilirske provincije, te s njima proširiti teritorij i na Dubrovnik. 6. siječnja 1814. g.,austrijske vojne snage pod zapovjedništvom Todora Milutinovića, započele su izgradnju bitnice ispred Dubrovnika. 22. siječnjazapočelo je bombardiranje Dubrovnika, dok su Britanci napali utvrdu na otoku Lokrumu a Austrijanci utvrdu Imperial, pri čemu su se i borbama istakli i dubrovački ustanici. Do 26.1., obje utvrde su bile u rukama saveznika, te francuska vojska time više nije mogla držati grad. **Uvidjevši bezizglednost vlastitog položaja, francuski ge­neral Montrichard je, na današnji dan, 26. siječnja, te 1814. godine, započeo pregovore o predaji Grada**. Ne znajući za ovaj dogovor i uspjehe ustanika, pobunili su se i stanovnici unutar gradskih zidina. Masa pučana razoružala je francuske straže, onesposobila topove i na Orlandov stup izvjesila barjak sv. Vlaha. To se događalo 27. siječnja, dok je general Montrichard vodio pregovore u Gružu. Generali Milutinović i Montrichard ugovorili su predaju Grada pod časnim uvjetima. Kapitulacija Francuza potpisana je, te istog tog dana 27. siječnja i ratificirana. Poslije gotovo osam godina, francuske trupe su tog 27. i sutradan 28. siječnja 1814. godine na­pustile Dubrovnik. Poslijepodne tog 28. siječnja, u Grad su ušle austrijske i engleske trupe, probivši vrata od Pila, ne doputivši istodobno ulazak dubrovačkim ustanicima**. *Čim su Francuzi otputovali, istog su dana poslije podne, u grad - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici. Dopušten je bio ulazak jedino Vlahu Cabogi, kojega je Milutinović odmah imenovao civilnim intendantom Dubrovnika. A tko stvarno drži vlast u Dubrovniku, pokazao je general neposredno po dolasku, raspustivši Narodnu stražu. Samo dva dana na Orlandovu stupu uz austrijsku i englesku zastavu bila je i dubrovačka, a onda je Milutinović naredio dotadašnjem općinskom načelniku Sabu Giorgiju da ukloni onu "suvišnu", dubrovačku. Prema legendi je ostarjeli dubrovački vlastelin iskazao posljednji tračak ponosa, rekavši: "Ne mogu, pripeo ju je puk!" Zato su generalovu zapovijed izvršili austrijski vojnici, skinuvši s Orlandova stupa usput i zastavu Engleza, koji su već bili odjedrili prema drugim ciljevima svoje politike. Kao što je prethodno Marmont zahtijevao da dubrovačka vlastela i svećenstvo polože zakletvu o vjernosti francuskom caru Napoleonu, to je isto za austrijskog cara Franju I. zatražio general Milutinović. U vezi s tim, na jednoj sjednici Vijeća dubrovačke općine, bio je načelniku Đivu Bozdariju uručen "Protest vlastele", potpisan od gotovo cijelog patricijata, u kojemu je istaknuto da je jedini predstavnik naroda prethodno spomenuti Odbor vlastele. Milutinovićevo reagiranje bilo je odlučno; za sve potpisnike protesta odredio je kućni pritvor i svakomu od njih postavio ispred kuće po dva stražara, koje su oni morali hraniti. Pošto je Milutinović zaprijetio i drugim, još gorim represijama, potpisnici su, jedan za drugim, pognuh glave izjavama da se pokoravaju, misleći u sebi da je to samo privremeno, jer su se kao utopljenik slamčice hvatali za posljednju nadu - Bečki kongres. Prošlo je više od od mjesec dana prije nego što su Dubrovčani službeno upoznati s odlukama Bečkog kongresa, koje su ih proglasile državljanima Austrije. Učinio je to general Milutinović pred građanima pozvanima u katadralu - govoreći po vojnički s propovjedaonice! Pprije je njegovo primitivno ponašanje bilo razlogom zgražanju Dubrovčana, a najviše ih je ozlojedio 3. veljače 1814. za vrijeme Feste sv. Vlaha: iako je bio pravoslavne vjere, taj se pridošlica drznuo da za vrijeme svečane svete mise u katedrali sjedne na pozlaćeno prijestolje postavljeno desno od oltara na koje je dotad smio sjesti samo dubrovački knez, a zatim se s duplijerom u ruci - kao nekad kneževi - uključio u procesiju i zauzeo mjesto predviđeno za kneza! Koliko je Todor Milutinovic bio omražen, najbolje se vidjelo kada je 25. kolovoza 1816. godine odlazio iz Dubrovnika: cijeli je dan u Gružu čekao povoljan vjetar za isplovljavanje jedrenjaka, ali nitko mu nije prišao niti ga je u svoju kuću pozvao - otišao je s dubrovačke povijesne pozornice bez ispraćaja Dubrovčana!* (11a) 

Na današnji dan, 26. siječnja 1930. godine, dogodila se prva katastrofa u dubrovačkomu i najveća u hrvatskom parobrodarstvu. Tragedija se zbila na Atlantskom oceanu, u priobalnom području Pirinej-skog poluotoka između španjolske luke Vigo i portu­galske luke Viana do Castelo: vjetar orkanske snage podigao je goleme valove koji su se svom silinom, kao pomahnitali, nemilosrdno obrušavali na brod "Daksa" sve dok ga nisu svladali i gurnuli na morsko dno - u plavu grobnicu, pri čemu je poginula cjelokupna po­sada od 38 mladih pomoraca. *Daksa je bila 1911. izgrađeni, čelični, 112 metara dug teretni parobrod "Dubrovačke parobrodarske plovidbe", jedan od najsuvremenijih i najvećih brodova u Hrvatskoj i u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Na posljednje je putovanje isplovio 10. siječnja 1930. iz Gruža*.  Ispratili su ih rodbina i prijatelji ne sluteći da su krenuli na put bez povratka. Kad se "Daksa" otisnula iz gruške luke u prolasku pored Danača, sirenom je uzvratila pozdravima časnih sestara iz samostana franjevki od Bezgrešnog Začeća BDM, koje po tradicionalnom običaju zvonjavom zvona svoje crkvice žele dobro more svim brodovima. I dok je plovila između grada i Lokruma, posada "Dakse" dugim je zvucuna brodske sirene otpozdravljala Dubrovčanima što su im mahali bijelim plahtama s terasa i prozora svojih kuća. *22. siječnja Daksa je prošla Gibraltar, a ciklona ju je zahvatila 26. siječnja oko 13 h prije uplovljavanja u Biskajski zaljev*. Zapovjedniku "Dakse" Vlahu Baletinu očito nije ostalo ništa drugo kad je teška srca u 13 sati i 7 mi­nuta po telegrafistu s Dakse poslao je pozi upomoć SOS. Dva sata poslije, u 15:19 opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse. Tek kada je izgubljena i posljednja nada da je itko od posade preživio, u Dubrovniku su od 9. do 13. veljače proglašeni dani žalosti. *Sve je bilo u ozračju crnine, a zastave na pola koplja za poginule*. Tog 13. dana veljačeu gradu je održana najveća javna komemoracija. *Brojni su gradovi postavili u stolnoj crkvi posmrtni odar koji su uresili pojasima za spašavanje s Dakse, brodski ferali, brodski konopi, zastave “DPP”, te prigodni epigrami i osmrtnice. Dubrovačka parobrodarska plovidba odredila je iznos od 300.000 dinara za pomoć obiteljima postradalih*. U hladnim vodama Atlantika smrtno je stradalo 38 članova posade parobroda Daksa. Oni su za sobom ostavili 18 udovica i 53 nejaka djeteta. I taj podatak govori kakav je težak udarac doživio pomorski Dubrovnik i hrvatsko pomorstvo uopće.Najveća katastrofa dubrovačkoga i hrvatskog pa-robrodarstva dogodila se bez svjedoka. Kako nitko od posade "Dakse" nije preživio, njezino potonuće zauvijek je ostalo oceanskom tajnom. (11b) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. siječnja 1743. godine u rodnom Dubrovniku umro je hrvatski polihistor i kolekcionar Ivan Aletin Natali. Uz državne poslove, čast tajnika Dubrovačke Republike obnašao do kraja života, bavio se kulturnim i znanstvenim radom. Bio je dobar poznavatelj historiografije, geografije, numizmatike i arheologije i veliki ljubitelj knjiga. Posjedovao je bogatu knjižnicu, s čak 400 inkunabula, te numizmatičku zbirku (grčkog, rimskog, južnoslavenskog i dubrovačkog novca). (12)

Na današnji dan, 26. siječnja 1922. godine, u selu Bosanka pokraj Dubrovnika rođen je slikar Đuro Pulitika, s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem slikar poznatog dubrovačkog slikarskog trolista. Dobitnik je niza nagrada, diploma i odličja. Godine 1993. dobio je Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo. Nagradu Vladimir Nazor, također za životno djelo, primio je 1997. godine. Oporučno je Umjetničkoj galeriji Dubrovnik ostavio atelijer i jedno, a Galeriji Dulčić Masle Pulitika 64 svoja djela. (13)

Na današnji dan, 26. siječnja 1936. godine, u Dubrovniku je rođen redatelj Joško Juvančić – Jupa, profesor glume od 1960., koji je presudno utjecao na umjetnički razvoj mnogih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca. Podjednako je uspješan u  režijama dubrovačkih autora, klasika i suvremenih pisaca domaće i svjetske dramske književnosti. Posebno poglavlje Joška Juvančića vezano je uz Dubrovačke ljetne igre, gdje je uz brojne legendarne režije, u umjetničkom rukovodstvu naprekidno bio nazočan dvadesetak godina, obnašajući od 1986. i ulogu umjetničkog direktora, odnosno umjetničkoga ravnatelja dramskog programa. (14) Za svoj umjetnički rad Joško Juvančić je dobio čitav niz uglednih nagrada i priznanja.

Na današnji dan, 26. siječnja 1939. godine, u Dubrovniku je rođen skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent zabavne glazbe, Đelo Jusić, utemeljitelj Dubrovačkih trubadura i dječjega zbora Mali raspjevani Dubrovnik, sudionik na mnogobrojnim festivalima, autor više od 80 nosača zvuka. U vrijeme Domovinskog rata skladao je pjesme "Kad zazvone dubrovačka zvona", "Sveti Vlaho", "Molitve naše čuj", suitu "Dubrovački kantuni", te oratorij "De civitate libertatis veritas (Istina o gradu slobode)". U rodnom gradu našao je izvore i glazbena nadahnuća, oblikujući prepoznatljivi glazbeni izričaj. Njegova glazbena dijela pripadaju mediteranskome glazbenom stilu hrvatske zabavne glazbe, kojima je Đelo Jusić dao veliki i vrijedan doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 26. siječnja 1992. godine, noć i jutro protekli su mirno. Predvečer je nekoliko tromblonskih mina ispaljeno s Bosanke na prigradsko područje, te jedan hitac iz protuavionskog topa sa Žarkovice. (16) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 193

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Mir_u_Srijemskim_Karlovcima

(2) http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/atelijer-pulitika

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.dubrovnik-festival.hr/hr/umjetnici/juvančić-joško-redatelj

(4) http://hr.wikipedia.org/wiki/Đelo_Jusić

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/26._siječnja

(8) http://www.bet-israel.com/tu-bisvat-nova-godina-drveca-15-svata-5774-16-sijecnja-2014/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Judaizam

(9) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 85

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 193

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Mir_u_Srijemskim_Karlovcima

(11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 17,18

(11a)http://www.wikiwand.com/sh/Opsada_Dubrovnika_(1814)

*SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212-215

** STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str.

(11b) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 185-191

*https://hr.wikipedia.org/wiki/P/B_Daksa

*Morski magazin - Povijest pomorstva - Brodolom. Piše Đivo Bašić

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Zdenko Šenoa i Nikica Kolumbić (1983)

 (13) http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/atelijer-pulitika

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.dubrovnik-festival.hr/hr/umjetnici/juvančić-joško-redatelj

(15) http://hr.wikipedia.org/wiki/Đelo_Jusić

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 110

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 09.07.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. srpnja 1944. godine, profesionalni dramski ansambl, koji je u Dubrovniku djelovao tijekom II. svj. rata, odigrao je zadnju predstavu u dubrovačkom ...

Gradoplov
Petak, 10.07.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 11.07.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 08.07.2020 08:20

Srijeda, 08.07.2020 08:20

Utorak, 07.07.2020 08:20

Utorak, 07.07.2020 08:20

Ponedjeljak, 06.07.2020 08:20

Ponedjeljak, 06.07.2020 08:20

Nedjelja, 05.07.2020 08:20

Nedjelja, 05.07.2020 08:20