Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Svijećnice ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu, u Dubrovniku Kandelora ili Svijećnica - uvod u Festu našeg parca svetog Vlaha, koji se slavio i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) U Smokvici: Očišćenje BDM - Naslov je župne crkve i svetkovina, a Općina Smokvica slavi svoj dan - Blagdan Gospe Kandalore. (2) Danas je i Dan posvećenog života (3) Uz današnji dan, u katol. kal. upisano je ime: Marijan (4) Međunarodni je dan života, koji se obilježava svake godine prve nedjelje u veljači, potiče nas da poštujemo, njegujemo, štitimo i pomažemo svaki ljudski život od začeća do smrti, te poziva da molimo za život, osobito onda kada je on ugrožen. (24)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovačka tradicija uz Dubrovnik veže važnu epizodu u vezi s trećim križarskim ratom, u kojoj je sudjelovao i engleski kralj Richard Lavljeg Srca. Prema toj tradiciji Richard Lavljeg Srca se 1192. za vrijeme nesreće na moru zavjetovao da će  sagraditi crkvu posvećenu Bogorodici, na mjestu gdje se iskrca. Dospio je na Lokrum, ali ga je dubrovačka vlada nagovorila da crkvu sagradi u gradu. On je na to pristao, s tim da vlada sagradi crkvu na Lokrumu (valjda manju) i lokrumskim opatima da pravo na blagdan Svijećnice 2. veljače celebrirati pontifikal u crkvi sv. Marije u gradu, koju valja sagraditi kao katedralnu. I doista: do početka 18. stoljeća, po starom privilegiju, postojao je običaj da lokrumski opat, na današnji dan, 2. veljače, na Svijećnicu celebrira u katedrali pontifikal. (5) 

Na današnji dan, 2. veljače 1442. godine, nakon gotovo dvogodišnjih diplomatskih nadmudrivanja, sklopljen je dvostrani ugovor međunarodnog značaja između Dubrovnika i Porte, kojim sultan priznaje karakter slobodnoga grada i neovisnost od Turaka. Prema ugovoru Dubrovčani ne plaćaju harač već godišnji dar, dakle ne ulaze u državnopravni sklop turske države nego tek u neku širu sferu njihove premoći. (6) 

Uz sav postroženi nadzor prometa putnika, roba i pomoraca, 6. prosinca 1526. g., počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast koja se smirila tek polovicom studenoga 1527. godine, za koju Anonim piše da to nije bio samo pomor nego srdžba Božja - te da je stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. No, unatoč pošasti, Dubrovčani su, na današnji dan, 2. veljače 1527. godine, ipak smogli hrabrosti da održe proslavu i procesiju svome parcu (zaštitniku) sv. Vlahu, u nadi da će ih njihov zaštitnik očuvati od daljnjih zala. (7) 

U starom Dubrovniku za dugo nije bilo javne ulične rasvjete. O uspostavljanju rasvjete govori se tek u zadnjem desetljeću 18. stoljeća, u oporuci Dubrovčanina Mata Androvića, koji je oporučno odredio da se dio njegove ostavštine upotrebi »za postavljanje 20 fenjera na ulje na uglove ulica na Placi s jedne i s druge strane i za plaćanje čovjeka, koji će o njima voditi brigu«. U 19. stoljeću javna se rasvjeta uspostavlja i u predgrađima (Pile i Ploče) i u prigradskim naseljima (Gruž i Lapad). U gradu i predgrađima bilo je godine 1821. – 45 fenjera. Od 1870., umjesto ulja, upotrebljava se kao rasvjetno gorivo - petrolej. 1886. duž Place i pred Kneževim dvorom postav­ljena su 32 nova fenjera na gvozdenim stubovima. Ti su novi fenjeri prvi put zasvjetlili u večernjim satima, na današnji dan, 2. veljače 1886. godine.  (8) 

Velebna proslava svetog Vlaha 1926. godine imala je i posebnu draž, jer je na njoj sudjelovao i vođe Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić. Bio je to njegov prvi posjet Dubrovniku, osim jednog kratkog boravka za vrijeme Austrije. Narod Dubrovnika i okolice pripremio mu je veličanstveni doček i program, 1. veljače u 11 sati na željezničkom kolodvoru u Gružu, a potom i na Pilama, uz oduševljenje puka sa svojim zastavama i narodnim nošnjama. Njegov izlazak iz automobile popraćen je počasnim plotunima s Minčete. Sutradan, na današnji dan, 2. velječe, te 1926. godine, održana je veličanstvena skupština pred svetim Vlahom, uz prisustvo 10 000 ljudi. Stradun i okolne ulice pružale su u tom trenutku impozantnu sliku šarenila narodnih nošnja i barjaka. (16) 

Godine 1444. uza zgradu Glavne straže izgrađen je gradski zvonik visok 31 metar. Luka Mihočin, sin admirala, izradio je metalnu ploču za sat, ispod nje kazaljku mjesečevih mjena i dvije drvene figure koje otkucavaju sate. Veliki majstor, ljevač dubrovačkih topova, Ivan Rabljanin, izlio je novo zvono 1506. godine. Drvene figurice zamjenjene su također brončanima i to su glasoviti dubrovački "zelenci" Maro i Baro, simboli otkucaja vremena. U velikom potresu stabilnost zvonika bila je narušena, pa se vemenom dosta nagnuo i prijetila je opasnost njegovog urušavanja. Godine 1929. iznova je sagrađen prema istom starom modelu, dok su zelenci zamijenjeni kopijama. Originalni su dugo bili smešteni u atriju palače Sponza, a danas su izloženi u Muzeju u Kneževom Dvoru. Obnovu zvonika 1929. godine financirao je veliki rodoljub i dobrotvor,  čileanski industrijalac i brodovlasnik hrvatskoga podrijetla Pasko Baburica. Proslava završetka radova na zvoniku upriličena je, na današnji dan, na Kandeloru 2. veljače 1929. godine, dan uoči blagana dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha. Središnji događaj proslave bilo je otkrivanje spomen-ploče dobrotvoru: “DAREŽLJIVOŠĆU PASKA BABURICE ZVONIK OBNOVLJEN MCMXXIX”. *Nakon što je otkrivena spomen ploča za zahvalnost Pasku Baburici s Minčete je ispaljen 21 hitac. Toga dana kiša je lijevala, što bi rekli Dubrovčani, k'o iz kabla, ali to nije spriječilo nekoliko tisuća ljudi da se okupe pred Divonom i na Stradunu kako bi proslavili otkrivanje obnovljenog zvonika*. (9) 

Na Kandeloru 2. veljače 1937. godine, svečano je otvoren obnovljeni pomični most pred gradskim vratima od pila. Blagoslov je obavljen u 15 sati u pri­sustvu svih gradskih barjaka prije zajedničkog ulaska u grad i klanjanja pred svečevim hramom. (10) 

U posljednjem desetljeću 19. stoljeća započelo je svrsishodnije nastojanje da se u Dubrovniku osnuje javna općinska biblioteka. Dubrovačka biblioteka, čuvara dubrovač­ke periodike otvorena je, na današnji dan, 2. veljače 1941. godine. (11) 

Na današnji dan, 2. veljače 2004. godine, Sveti Otac Ivan Pavao II., proglašen je počasnim građaninom grada Dubrovnika. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na Svečanoj sjednici održanoj 2. veljače 2004. godine, proglasilo je papu Ivana Pavla II. počasnim građaninom Grada Dubrovnika, a 29. travnja iste godine, na audijenciji u Vatikanu gradonačelnica Dubravka Šuica Svetom Ocu uručila je povelju počasnog građanina. Tom prigodom papa je kazao “Neka Bog blagoslovi Dubrovnik, koji je od danas i moj grad, i svu hrvatsku zemlju.” (12) 

Na današnji dan, 2. veljače 2009. godine, u Dubrovniku je otvoren novoizgrađeni garažno-športski kompleks na Ilijinoj glavici – Javna garaža. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. veljače 1970. godine, u Ljubuškom (BiH) je rođen Nenad Josip Čorić (časnički namjesnik), tesar, nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik ZNG-e poginuo 7. prosinca 1991. na Srđu, prilikom izvršenja borbene zadaće. (14)  

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 2. veljače 1992. godine, na Kandeloru, Svijećnicu, bio je vedar i vrlo hladan dan. Tijekom protekle noći bilo je pucnjave. Najteži incident zbio se na otoku Koločepu, gdje je izbio šumski požar što su ga izazvale neprijateljske granate ispaljivane iz Orašca. Na današnji dan, te 1992., oko 10 sati ispaljene su dvije granate iz Mokošice na Sustjepan. U prijepodnevnim satima odjekivale su i eksplozije iz Župe dubrovačke. *Zapovjedništvo obrane Općine Dubrovnik (ZOOD) prosvjedovalo je Komandi Vojnopomorskoga sektora Boka (KVPSB) zbog mitraljiranja zapaljivim strjeljivom otoka Koločepa s kopna, te raketiranja Sustjepana. Te je akcije Zapovjedništvo nazvalo ne samo kršenjem Sarajevskoga sporazuma, nego i »bezumnim uništavanjem prirode« i »vandalskim djelima«.* Kao uvod u početak svečanosti proslave blagdana svetoga Vlaha, održan je obred puštanja golubica. Poslije toplog i ganutljivog govora preuzvišenog msgr. biskupa uslijedilo je čitanje brzojavnih čestitki koje su poslali naši sugrađani s raznih meridijana našeg planeta, a onda su puštene golubice. Uz brojne brzojave pristigle iz Melbournea, Sidneva, New Yorka, San Francisca i nekih drugih tako dalekih destinacija, bilo i onih poslanih s mnogo bližih odredišta.

Poslije puštanja golubica uslijedio je blagoslov novog barjaka, jer je stari izgorio na Svetoga Nikolu prilikom bombardiranja 6. prosinca. Svečanost je bila na visini i u duhu tradicije, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. S obzirom na okolnosti, bio joj je nazočan i prilično velik broj građana. (15) 

Izvori i literatura:

(1)http://pg-dubrovnik.net/2014/01/sveti-vlaho-zastitinik-nasega-grada-dan-nase-skole/

*http://www.dulist.hr/ususret-festi-kandelora-zima-fora/149863/

**http://www.zupa-svetog-mihajla-dubrovnik.com/index.php/136-svijecnica-kandelora

***http://dubrovacki.hr/clanak/59602/dd1

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 361-364

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3)http://www.bitno.net/vijesti/dan-posvecenog-zivota/

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 49,50

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 208,212

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,155,156

(8) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 73,74,75

(9) Izvor: Hrvatska turistička zajednica/Turistička zajednica grada Dubrovnika

https://www.facebook.com/durepublika

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 153

(11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. ?22

(12)http://www.dubrovnik.hr/clanak.php?a=2654

(13)http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/8037/Dubrovnik-dobio-prvu-javnu-garazu.html

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -167-

(15) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 113,114

*POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 145

(16) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(24)https://hr.wikipedia.org/wiki/Međunarodni_dan_života

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 17.02.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. veljače, te 1442. godine, naređen je popravak stražarskog zvona na Lovrijencu. (1) Na današnji dan, 17. veljače 1507. godine, dopušteno je ...

Gradoplov
Utorak, 18.02.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 19.02.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 16.02.2020 08:20

Nedjelja, 16.02.2020 08:20

Subota, 15.02.2020 08:20

Subota, 15.02.2020 08:20

Petak, 14.02.2020 08:20

Petak, 14.02.2020 08:20

Četvrtak, 13.02.2020 08:20

Četvrtak, 13.02.2020 08:20