Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Koroz stoljeća Dubrovačke Republike, blagdanska događanja uz blagdan Sv. Vlaha, počinjala su 1. veljače večernjom misom u katedrali. (11) Danas je posljednji dan trodnevlja uoči svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Usvečevo crkvi euharistija s propovijedi slavi se u 18 sati. (10) Na današnji dan, 1. veljače 1860. godine, u Dubrovniku je rođen filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar. (4) 1. veljače 1991. godine, umro je pomorac, povjesničar pomorstva i publicist Stjepan Vekarić. (6) a 1. veljače 2009. godine, umro je pravnik i povjesničar Ilija Mitić. (7) Na današnji dan, u subotu 1. veljače ratne 1992. godine, započeo je peti mjesec ili 124. dan opsade Dubrovnika. (8) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Brigita, Miroslav i Sever. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Blagdanska događanja uz blagdan Sv. Vlaha, koroz stoljeća Dubrovačke Republike, počinjala su 1. veljače večernjom misom u katedrali. Na te vespere uoči Svijećnice (Kandelore) odlazili su knez i Malo vijeće. Vjerska svetkovina počinjala je već na trodnevlje pred blagdan ve­černjom misom u Sv. Vlahu i panegirikom. Same pripreme za Festu počinjale su ranije: od slanja poziva uglednicima do pribavljanja državnih darova i od na­bave svijeća do podjele puščanog praha, te podizanja jarbola (standala, stendarduma, štandaraca) na Orlandov stup, koji je označavao moratorij i slobodan pristup dužnicima i prijestupnici­ma (salvus conductus). Jarbol se podizao tjedan dana prije Sv. Vlaha i ostavljao dva tjedna, a na njemu se na sam blagdan razvijao svečani državni barjak. Usporedo s tim, spravljale su se grupe i pojedinci koji će sudjelovati u proslavi: uređivale su se i šivale svečane odore časnika smotre, pripravljali darovi bratovština i uvježbavao bojni ples. No, blagdanska događanja u pravom smislu počinjala su današnjim danom 1. veljače. (12) 

Jedna od najstarijih svjetovnih isprava sačuvanih u Dubrovačkom arhivu, ugovorna je isprava grada Mo­nopoli, i nosi današnji datum, 1. veljače 1201. godine. (1) 

Na današnji dan, 1. veljače 1330. godine, Veliko vijeće donijelo je zaključak, prema kojem svaki stranac može slobodno uvesti u Dubrovnik žito, drvo, meso i stoku a da se protiv njega ne primjenjuju nikakve represalije, proglašene od bilo koga. (2) 

Od 1413. do 1417., Korčula, Hvar i Brač bili u pod upravom Dubrovnika. Na današnji dan, 1. veljače 1415. godine, Vijeće umoljenih poslalo je izaslanika -pučanina s naoružanom barkom u Omiš i Krajinu, kako bi od njih zatražili da odustanu od gusarenja i pljačkanja Brača i nadoknade počinjenu štetu. (3) 

Između dva svjetska rata u Dubrovniku se razmišljalo o gradnji modernog hotela na prostoru Lazareta. Grupa poslovnih ljudi na čelu s g. Božom Bancem, kao predstavnikom «Jugoslavenskog Lloyda» htjeli su kupiti zemljište na Lazaretima zbog gradnje modernog hotela. Općinsko Vijeće na svojoj sjednici prihvatilo je ponudu uz neke modifikacije. U nekim novinama iz tog doba piše kako su se nakon izglasavanja svi članovi Vijeća digli na noge i pljeskom pozdravili tu odluku. O tome je 1. veljače 1937. godine, pisala «Hrvatska Dubrava», a u knjizi "Iz povijesti dubrovačkog turizma" Lukša Lucijanović je zapisao, "Sva sreća, što se ova ideja nije ostvarila"! Naime, kasnije je došlo do nesporazuma između jedne i druge strane, što je u konačnici dovelo i do odustajanja od projekta. (13) 

Uz današnji datum donosimo jedan napis iz br. 68 lista Hrvatska Dubrava, a koji, na današnji dan 1. veljače.1937. godine, idućeg dana na Kandeloru te godine, najavljuje svečano otvorenje obnovljenog (pomičnog) mosta pred gradskim vratima od pila. Blagoslov je obavljen na Kandeloru u 3 sata poslije podne u pri­sustvu svih gradskih barjaka prije zajedničkog ulaska u grad i klanjanja pred svečevim hramom. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. veljače 1860. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski filolog, književni povjesničar i numizmatičar Milan Rešetar. *Proučavao je stariju hrvatsku književnost, bavio se dijalektologijom i akcentologijom. Svojim je istraživanjima granica i glavnih obilježja čakavštine i štokavštine udario temelje hrvatskoj dijalektologiji. Veliki dio njegova opusa zauzimaju radovi o povijesti, kulturi, jeziku, književnosti rodnoga Dubrovnika, a kao vrstan tekstolog objavio je mnoge stare rukopise i književna djela, osobito dubrovačka. (15)

Na današnji dan, 1. veljače 1938. godine, u Šibeniku rođen je istaknuti hrvatski skladatelj i dirigent Igor Kuljerić, (1984–85) glazbeni direktor Dubrovačkih ljetnih igara. (5)

Na današnji dan, 1. veljače 1991. godine, u Montagnoli, u Švicarskoj umro je pomorac i znanstvenik, povjesničar pomorstva i publicist, leksi­kograf i pisac stručnih rječnika Stjepan Vekarić. Proučavao je povijest pomorstva, posebice povijest brodarstva pelješkoga kraja, a kao dugogodišnji urednik i suradnik brojnih časopisa s područja pomorstva, te kao pomoćnik glavnog urednika »Pomorske enciklopedije«, svojim je pregalaštvom obogatio i proširio saznanja o razvoju pomorstva i brodogradnje na istočnojadranskoj obali. (16)

Na današnji dan, 1. veljače 2009. godine, umro je pravnik i povjesničar Ilija Mitić, autor više od 200 znanstvenih i stručnih radova o diplomatskoj, gospodarskoj i političkoj povijesti Dubrovačke Republike. 1970. doktorirao je pravo u Zagrebu, s tezom "Konzulati i konzularna služba Dubrovačke Republike od velikog potresa 1667. g. do pada Republike 1808. g.". Za znanstveno-istraživački rad dobio je od grada Dubrovnika "Nagradu Dubrovnik 1973." Godine 1988. objavio je knjigu Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815). Otvorio je, brojna posve nepoznata poglavlja, poput onih o dubrovačkoj konzularnoj službi, ili o prvom nazivanju dubrovačke komune Republikom. Mitićeva studija o Orlandovu stupu, o pravu azila, o vezama Hrvata i Perua, i mnoge druge teme, danas su neizostavno štivo svakog istraživača dubrovačke prošlosti. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 1. veljače 1992. godine, započeo je peti mjesec ili 124. dan opsade Dubrovnika. Protekao je relativno mirno uz malo uobičajene pucnjave. Nije bilo nikakvih većih događaja. Još jedan ratni u kojem se  primirje na dubrovačkom području poštivalo. (18) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 317,318

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 73,74

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 280,281

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Rešetar

(5)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 112,113

(9) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(10) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(11) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 358-362

(12) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 358-362

(13) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 18,19,22,23

(14) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 153

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Rešetar

(17)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 112,113

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 25.02.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. veljače 1427. godine, Dubrovačka Republika jednu desetinu kupljenog zemljišta u Konavlima poklonila je Bogu Svemoogućemu. (16) Nakon savjeta liječnikâ Malom vijeću ...

Gradoplov
Srijeda, 26.02.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 27.02.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 24.02.2020 08:20

Ponedjeljak, 24.02.2020 08:20

Nedjelja, 23.02.2020 08:20

Nedjelja, 23.02.2020 08:20

Subota, 22.02.2020 08:20

Subota, 22.02.2020 08:20

Petak, 21.02.2020 08:20

Petak, 21.02.2020 08:20