Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 5. veljače 1412. godine, Malo vijeće određuje, da se, u gradskoj luci uz dva postojeća, napravi i treći arsenal, za brigantine. (1) Na današnji dan, 5. veljače 1682. godine, tragikomedijom Vučistrah Petra Kanavelića u adaptiranom arsenalu otvoren je Orsan, zatvoreni kazališni prostor i prva javna kazališna dvorana u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 5. veljače 2010. godine, u Kneževu dvoru otvorena je izložba »Državni grb Dubrovačke Republike« autora Frane Čizmića. (3) Na današnji dan, 5. veljače 1820. godine, u Dubrovniku je rođen političar Niko Pucić, Veliki. (4) Spomendan je sv. Agate, djevice mučenice (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Agata, Dobrila, Adelaida, Jagoda, Silvan, Modest . (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na jadranskoj obali najstariji pomorski arsenal bio je u Dubrovniku (orsan; iz XIII. st.), U gradskoj luci, naime, za gradnju i popravke brodova postojao je veliki i mali arsenal. Nakon što je početkom siječnja1412. godine, Malo vijeće zaključkom odredilo da se nastavi s gradnjom arsenala za brigantine, te da se sagrade zidovi i vrata, te pilastri i među njima lukovi, već 5. veljače, na današnji dan, iste te 1412. godine, Malo vijeće određuje, da se napravi i treći takav arsenal za brigantine. Spomenimo, a kako zapisuje u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić, razdoblje od početka uporabe vatrenog oružja u dubrovniku do pada carigrada, dakle od 1351 do 1453, u političkom i kulturnom pogledu najvažnije je razdoblje dubrovačke povijesti. U to vrijeme Dubrovnik se definitivno oslobodio mletačkog tutorstva. U tom razdoblju počinju se javljati razne manufakturne grane, kao tvornica tkanina, stakla, sapuna, svijeća, lijevanje zvona i topova  itd. Donesen je Zakon o zabrani trgo­vanja robljem; osnivaju se bolnice, skloništa za siromahe, nahodišta za napuštenu dojenčad itd. Sam pak grad i njegova utvrđenja počinju poprimati svoj konačni izgled. Spomenimo još nekoliko zanimljivih podataka, koji govore o naprednim i vizionarskim razmišljanjima i odlukama naših predaka. Dubrovačka Republika napravila je 1296. jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi. Ljekarna u dubrovačkom franjevačkom samostanu koja kontinuirano djeluje od 1317. godine do danas, treća je po starosti u Europi. Prva karantena u svijetu nastala je u Dubrovniku 1377. godine. Sirotište koje je osnovano u sklopu samostana sv. Klare, 1432. godine je jedno od prvih takvih ustanova u svijetu. Arboretum Trsteno u blizini Dubrovnika, osnovan je u 15. stoljeću i najstariji je arboretum na svijetu. (7) 

Orsan, zatvoreni kazališni prostor i prva javna kazališna dvorana u Dubrovniku, u adaptiranom arsenalu, što je bilo tipično i za druge dalmatinske gradove - prvi se put spominje 1681., a otvoren je na današnji dan,  5. veljače 1682. godine, tragikomedijom Vučistrah Petra Kanavelića. Bio je središte dubrovačkoga kazališnog života do 1817., kada je izgorio. U Orsanu su nastupale kazališne družine Nedobitni, Razborni, Sjedinjeni; izvođene su smješnice Sin vjerenik jedne matere, Jerko Škripalo, Beno Poplesija i Pijero Muzuvijer, Kanavelićev Vjerni pastijer, Oton Ivana Šiškova Gundulića i vjerojatno frančezarije, a posljednja hrvatska predstava odigrana je 1780. Od 1720-ih u Orsanu su se prikazivale talijanske dramske i operne predstave. (8) 

Početkom dvadesetog stoljeća u Dubrovniku su počeli izlaziti humoristični listovi. Humoristični list Kate Luda tiskan je na današnji dan,5. veljače 1910. godine. Imao je 4 stranice, s ovim šaljivim podacima o sebi:  »Izvanredno izdanje. Broj: repati. Godina: ne budi kuriozan. Izlazi za despet«. (9) 

Na današnji dan, 5. veljače 2010. godine, u organizaciji Dubrovačkih muzeja, u Kneževu dvoru u Dubrovniku otvorena je izložba »Državni grb Dubrovačke Republike« autora Frane Čizmića, kustosa Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja.Na izložbi je cjelovito prikazan povijesni razvoja državnog grba Dubrovačke Republike. Analizira se podrijetlo državnog grba, njegova simbolička uloga u životu Republike, značenje u međunarodnim odnosima, kao i promjene u njegovu prikazivanju, kroz vrijeme i u različitim medijima, s osobitim obzirom na uporabu i interpretaciju boja, odnosno činjenicu da se s vremenom srebrna sve češće zamjenjuje plavom bojom. Osim državnog grba, prikazana su i ostala državna obilježja, primjerice grbovi i zastave s likom sv. Vlaha i natpisom Libertas (sv. Vlaho, grb “Libertas” i dr.).Posebno je zanimljiva slika - grbovnik iz 17. stoljeća koji predstavlja 35 dubrovačkih rodovskih grbova s državnim grbom Republike na vrhu. Grbovnik se u doba Republike nalazio u Sponzi, gdje su ga državni službenici koristili kod izdavanja potvrde o plemstvu. Posljednjih desetljeća je bio u dubrovačkom Konzervatorskom odjelu, a danas je dijelom postava Dubrovačkih muzeja. Uz izložbu je tiskan i katalog, s 53 ilustracije u boji. Izložba je bila otvorena do kraja travnja 2010. (10) 

Na današnji dan, 5. veljače 2013. godine, započeli su radovi na uređenju istočnog dijela Obale pape Ivana Pavla II i rekonstrukciji ribarnice na tržnici u Gružu, zbog čega su zelena pjaca i ribarnica privremeno premješteni na obnovljenu tržnicu Lapad. Prometnica je uređena već u travnju, a novouređena ribarnica u Gružu, napravljena po najvećim europskim standardima, otvorena je 14. kolovoza 2013.. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. veljače 1820. godine, u Dubrovniku je rođen političar Niko Pucić, (Nikola, nadimak Veliki), član Društva za povjestnicu jugoslavensku te jedan od pokretača dubrovačkoga tjednika L’Avvenire (1848). Padom neoapsolutizma, na Banskoj konferenciji u Zagrebu (1860–61) zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, a isti je prijedlog iznio i na dvoru Franje Josipa I., kamo je bio upućen kao poslanik Dubrovnika i Kotora. Bio je član uprave dubrovačke Narodne štitionice, a 1865–66. i njezin predsjednik te je potaknuo izdavanje Dubrovnika. Zabavnika Narodne štitionice dubrovačke za godinu 1867. Od 1861–70. godine istaknuo se kao predstavnik dalmatinske Narodne stranke, a 1867. imenovan je zastupnikom i potpredsjednikom Dalmatinskoga sabora, gdje je 1869. dao ostavku. Niko Pucić, Veliki umro je u Dubrovniku 13. travnja 1883. godine. (12)

Na današnji dan, 5. veljače 1958. godine, u Gusinju u Crnoj Gori jerođen(bojnik) Dževat Rašić, ugostitelj-konobar, trajno nastanjen u Čibači, poginuo 4. studenog 1991. izvršavajući borbene zadaće na Babinom kuku, kao pripadnik HV-e. (13)

Na današnji dan, 5. veljače 1967. godine, u Studencima (BiH) je rođen Žarko Lauc (časnički namjesnik), nastanjen u Dubrovniku, poginuo 2. listopada 1991. godine u selu Osojnik, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik ZNG-e. (14)

Na današnji dan, 5. veljače 1968. godine, u Dubrovniku jerođen Mensur Hadžić, pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 15. listopada 1993. u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e.  (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 5. veljače 1992. godine, noć je bila mirna, uz nekoliko ispaljenih svijetlećih raketa i rafala iz strojnice s uobičajenih mjesta Žarkovice, Bosanke i Pobrežja. Na području Grada i okolice nije bilo nikakvih značajnijih događaja,  zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (20) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3)http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/90889/Default.aspx

*http://hgzd.hr/category/izlozbe/

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(8)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 25

(10)http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/90889/Default.aspx

http://hgzd.hr/category/izlozbe/

(11)http://dubrovacki.hr/clanak/47930/trznica-u-gruzu-zatvara-se-5-veljace

http://dubrovacki.hr/clanak/54494/dovrseni-radovi-u-gruzu

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -118-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -59-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -223-

(16)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=category&id=78:o-biskupiji

(20) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 116

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 17.02.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. veljače, te 1442. godine, naređen je popravak stražarskog zvona na Lovrijencu. (1) Na današnji dan, 17. veljače 1507. godine, dopušteno je ...

Gradoplov
Utorak, 18.02.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 19.02.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 16.02.2020 08:20

Nedjelja, 16.02.2020 08:20

Subota, 15.02.2020 08:20

Subota, 15.02.2020 08:20

Petak, 14.02.2020 08:20

Petak, 14.02.2020 08:20

Četvrtak, 13.02.2020 08:20

Četvrtak, 13.02.2020 08:20