Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 5. veljače 1412. godine, Malo vijeće određuje, da se, u gradskoj luci uz dva postojeća, napravi i treći arsenal, za brigantine. (1) Na današnji dan, 5. veljače 1682. godine, tragikomedijom Vučistrah Petra Kanavelića u adaptiranom arsenalu otvoren je Orsan, zatvoreni kazališni prostor i prva javna kazališna dvorana u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 5. veljače 2010. godine, u Kneževu dvoru otvorena je izložba »Državni grb Dubrovačke Republike« autora Frane Čizmića. (3) Na današnji dan, 5. veljače 1820. godine, u Dubrovniku je rođen političar Niko Pucić, Veliki. (4) Spomendan je sv. Agate, djevice mučenice (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Agata, Dobrila, Adelaida, Jagoda, Silvan, Modest . (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na jadranskoj obali najstariji pomorski arsenal bio je u Dubrovniku (orsan; iz XIII. st.), U gradskoj luci, naime, za gradnju i popravke brodova postojao je veliki i mali arsenal. Nakon što je početkom siječnja1412. godine, Malo vijeće zaključkom odredilo da se nastavi s gradnjom arsenala za brigantine, te da se sagrade zidovi i vrata, te pilastri i među njima lukovi, već 5. veljače, na današnji dan, iste te 1412. godine, Malo vijeće određuje, da se napravi i treći takav arsenal za brigantine. Spomenimo, a kako zapisuje u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika Lukša Beritić, razdoblje od početka uporabe vatrenog oružja u dubrovniku do pada carigrada, dakle od 1351 do 1453, u političkom i kulturnom pogledu najvažnije je razdoblje dubrovačke povijesti. U to vrijeme Dubrovnik se definitivno oslobodio mletačkog tutorstva. U tom razdoblju počinju se javljati razne manufakturne grane, kao tvornica tkanina, stakla, sapuna, svijeća, lijevanje zvona i topova  itd. Donesen je Zakon o zabrani trgo­vanja robljem; osnivaju se bolnice, skloništa za siromahe, nahodišta za napuštenu dojenčad itd. Sam pak grad i njegova utvrđenja počinju poprimati svoj konačni izgled. Spomenimo još nekoliko zanimljivih podataka, koji govore o naprednim i vizionarskim razmišljanjima i odlukama naših predaka. Dubrovačka Republika napravila je 1296. jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi. Ljekarna u dubrovačkom franjevačkom samostanu koja kontinuirano djeluje od 1317. godine do danas, treća je po starosti u Europi. Prva karantena u svijetu nastala je u Dubrovniku 1377. godine. Sirotište koje je osnovano u sklopu samostana sv. Klare, 1432. godine je jedno od prvih takvih ustanova u svijetu. Arboretum Trsteno u blizini Dubrovnika, osnovan je u 15. stoljeću i najstariji je arboretum na svijetu. (7) 

Orsan, zatvoreni kazališni prostor i prva javna kazališna dvorana u Dubrovniku, u adaptiranom arsenalu, što je bilo tipično i za druge dalmatinske gradove - prvi se put spominje 1681., a otvoren je na današnji dan,  5. veljače 1682. godine, tragikomedijom Vučistrah Petra Kanavelića. Bio je središte dubrovačkoga kazališnog života do 1817., kada je izgorio. U Orsanu su nastupale kazališne družine Nedobitni, Razborni, Sjedinjeni; izvođene su smješnice Sin vjerenik jedne matere, Jerko Škripalo, Beno Poplesija i Pijero Muzuvijer, Kanavelićev Vjerni pastijer, Oton Ivana Šiškova Gundulića i vjerojatno frančezarije, a posljednja hrvatska predstava odigrana je 1780. Od 1720-ih u Orsanu su se prikazivale talijanske dramske i operne predstave. (8) 

Početkom dvadesetog stoljeća u Dubrovniku su počeli izlaziti humoristični listovi. Humoristični list Kate Luda tiskan je na današnji dan,5. veljače 1910. godine. Imao je 4 stranice, s ovim šaljivim podacima o sebi:  »Izvanredno izdanje. Broj: repati. Godina: ne budi kuriozan. Izlazi za despet«. (9) 

Na današnji dan, 5. veljače 2010. godine, u organizaciji Dubrovačkih muzeja, u Kneževu dvoru u Dubrovniku otvorena je izložba »Državni grb Dubrovačke Republike« autora Frane Čizmića, kustosa Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja.Na izložbi je cjelovito prikazan povijesni razvoja državnog grba Dubrovačke Republike. Analizira se podrijetlo državnog grba, njegova simbolička uloga u životu Republike, značenje u međunarodnim odnosima, kao i promjene u njegovu prikazivanju, kroz vrijeme i u različitim medijima, s osobitim obzirom na uporabu i interpretaciju boja, odnosno činjenicu da se s vremenom srebrna sve češće zamjenjuje plavom bojom. Osim državnog grba, prikazana su i ostala državna obilježja, primjerice grbovi i zastave s likom sv. Vlaha i natpisom Libertas (sv. Vlaho, grb “Libertas” i dr.).Posebno je zanimljiva slika - grbovnik iz 17. stoljeća koji predstavlja 35 dubrovačkih rodovskih grbova s državnim grbom Republike na vrhu. Grbovnik se u doba Republike nalazio u Sponzi, gdje su ga državni službenici koristili kod izdavanja potvrde o plemstvu. Posljednjih desetljeća je bio u dubrovačkom Konzervatorskom odjelu, a danas je dijelom postava Dubrovačkih muzeja. Uz izložbu je tiskan i katalog, s 53 ilustracije u boji. Izložba je bila otvorena do kraja travnja 2010. (10) 

Na današnji dan, 5. veljače 2013. godine, započeli su radovi na uređenju istočnog dijela Obale pape Ivana Pavla II i rekonstrukciji ribarnice na tržnici u Gružu, zbog čega su zelena pjaca i ribarnica privremeno premješteni na obnovljenu tržnicu Lapad. Prometnica je uređena već u travnju, a novouređena ribarnica u Gružu, napravljena po najvećim europskim standardima, otvorena je 14. kolovoza 2013.. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. veljače 1820. godine, u Dubrovniku je rođen političar Niko Pucić, (Nikola, nadimak Veliki), član Društva za povjestnicu jugoslavensku te jedan od pokretača dubrovačkoga tjednika L’Avvenire (1848). Padom neoapsolutizma, na Banskoj konferenciji u Zagrebu (1860–61) zalagao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, a isti je prijedlog iznio i na dvoru Franje Josipa I., kamo je bio upućen kao poslanik Dubrovnika i Kotora. Bio je član uprave dubrovačke Narodne štitionice, a 1865–66. i njezin predsjednik te je potaknuo izdavanje Dubrovnika. Zabavnika Narodne štitionice dubrovačke za godinu 1867. Od 1861–70. godine istaknuo se kao predstavnik dalmatinske Narodne stranke, a 1867. imenovan je zastupnikom i potpredsjednikom Dalmatinskoga sabora, gdje je 1869. dao ostavku. Niko Pucić, Veliki umro je u Dubrovniku 13. travnja 1883. godine. (12)

Na današnji dan, 5. veljače 1958. godine, u Gusinju u Crnoj Gori jerođen(bojnik) Dževat Rašić, ugostitelj-konobar, trajno nastanjen u Čibači, poginuo 4. studenog 1991. izvršavajući borbene zadaće na Babinom kuku, kao pripadnik HV-e. (13)

Na današnji dan, 5. veljače 1967. godine, u Studencima (BiH) je rođen Žarko Lauc (časnički namjesnik), nastanjen u Dubrovniku, poginuo 2. listopada 1991. godine u selu Osojnik, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik ZNG-e. (14)

Na današnji dan, 5. veljače 1968. godine, u Dubrovniku jerođen Mensur Hadžić, pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 15. listopada 1993. u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e.  (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 5. veljače 1992. godine, noć je bila mirna, uz nekoliko ispaljenih svijetlećih raketa i rafala iz strojnice s uobičajenih mjesta Žarkovice, Bosanke i Pobrežja. Na području Grada i okolice nije bilo nikakvih značajnijih događaja,  zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (20) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3)http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/90889/Default.aspx

*http://hgzd.hr/category/izlozbe/

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(8)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 25

(10)http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/90889/Default.aspx

http://hgzd.hr/category/izlozbe/

(11)http://dubrovacki.hr/clanak/47930/trznica-u-gruzu-zatvara-se-5-veljace

http://dubrovacki.hr/clanak/54494/dovrseni-radovi-u-gruzu

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -118-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -59-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -223-

(16)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=category&id=78:o-biskupiji

(20) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 116

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 20.09.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.09.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 22.09.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 19.09.2020 08:20

Subota, 19.09.2020 08:20

Petak, 18.09.2020 08:20

Petak, 18.09.2020 08:20

Četvrtak, 17.09.2020 08:20

Četvrtak, 17.09.2020 08:20

Srijeda, 16.09.2020 08:20

Srijeda, 16.09.2020 08:20