Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. veljače, te 1201. godine, sklopljena je ugovorna isprava Dubrovnika i Barija, jedna od prvih svjetovnih sačuvanih isprava u Dubrovačkom arhivu. (1) Na današnji dan, 8. veljače 1468. godine, odlučeno da se onima koji se ne pridržavaju odredbi kacamorta spali kuća i sve stvari u njoj. Odsjeći će im se uši i nosevi, a to će se dogoditi i svakome onome u čijoj se kući nađu prekršitelji odredbi. (2) 8. veljače 1644. godine, pobjednik dubrovačke alke bio je Vicko Sorkočević. (4) Na današnji dan, 8. veljače 1922. godine, dogodila se jedna od najtežih prometnih nesreća u Dubrovniku. U prevrtanju takozvanog »đačkog tramvaja« poginule su tri osobe, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno. (5) 8. veljače 1719. godine, u Rimu je umro vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić. (6) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Nika Kusalića (1894-1988) (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Jeronim, Emilijan, Jozefina, Bak, Jerko, Jozefina i Mladen. (8) Svjetski je dan braka-8. veljače obilježava se Svjetski dan braka, koji je posvećen bračnim parovima, muževima i ženama kao stupovima obitelji, koja je temelj i Crkve i društva. Ovim se želi proslaviti i iznova vrednovati sakramenat braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S godinom 1168. počinju sačuvane isprave u Dubrovačkom arhivu svjetovnog karaktera izdane u Dubrovniku ili drugdje izdane, a upućene Dubrovniku. Iz godine 1201. imamo dvije isprave pisane u odnosnim gradovima, ugovornu ispravu grada Mo­nopoli od 1. veljače i ugovornu ispravu grada Barija, koja nosi današnji datum, 8. veljače, te 1201. godine. Imamo dakle iz ovog razdoblja praktično govoreći sačuvanih svje­tovnih originalnih isprava osamnaest,a skupa sa starim prijepisima i jed­nim paralelnim primjerkom dvadeset i četiri. Možemo spomenuti i da je godine 1148. bio sklopljen ugovor između Dubrovnika i talijanskog grada Molfete, ali godine 1208. u novom ugovoru se kaže, da je isprava ugovora iz godine 1148. izgubljena. Mogao je bilo koji stjecaj prilika biti uzrokom tog gubitka, ali može biti i uzrok, da se nije dobro čuvala. Svakako niz sačuvanih isprava od godine 1168. dalje dokazuje, kako zapisuje Vinko Foretić, da sigurno svakako već u drugoj polovici 12. stoljećapostoji arhiv tadašnje Općine grada Dubrovnika. Izvora o osnutku arhiva nema, pa ne možemo ni govoriti, kad je arhiv osnovan, ali na temelju sa­čuvanih isprava svjetovnog karaktera, koje se tiču općine, mogli smo izreći ovu tvrdnju, zaključuje Vinko Foretić. (1) 

Negdje krajem XII ili čak početkom XIII st., na Sardiniji je rođen ALEARD, pripadnik Franjevačkog reda iod 1258 do 1266. godine dubrovački nadbiskup. Dubrovački Kaptol izabrao je Alearda za nadbiskupa, a papa Aleksandar IV potvrdio taj izbor, na današnji dan, 8. veljače 1258. godine. Kao dubrovački nadbiskup spominje se u ispravama od 4. IV 1259. do 7. IV 1266. pri raznim crkvenim poslovima među ostalim i u sporu oko prava na crkvu Sv. Marije u Rožatu, vođenom između benediktinaca na Lokrumu i u Rožatu. God. 1262. izopćio je rožatskog priora Ivana budući da je odbio njegovu vizitaciju i nije prisustvovao biskupskoj sinodi. Bio je na čelu poslanstva koje je 1266. išlo u Veneciju tražiti pomoć i zaštitu od srpskog kralja Uroša I. Uroševa žena Jelena obavijestila je Alearda i dubrovačkog kneza Ivana Storlata da će ih upozoriti ako Uroš pokrene vojsku na Dubrovnik. Aleard je ostao u Veneciji sve do 3. XI 1268, kad ga je papa Klement IV premjestio za biskupa u Oristano na Sardiniji, gdje je i umro.  (15) 

Nakon Korčule, gdje je već u ožujku 1464. Godine vladala kuga, bolest se, unatoč brojnim mjerama prošila početkom 1465. g., i na područje Republike i to najprije na otoku Koločepu, a potom se vrlo brzo proširila i po gradu i u Mlinima, odnosno u Župi dubrovačkoj. Ova epidemija kuge, je, kako je navedeno, u Dubrovniku za­počela 15. ožujka 1465. g. i trajala je gotovo tri godine. *Zahvaljujući upornosti i primjerenim sanitetskim mjerama vlada Republike uspjela je krajem 1467. g. iskorijeniti kugu. Međutim i pored svih nastojanja ona se i tijekom 1468. g. zadržavala u Župi*. Zbog toga je, te 1468. g. vlada izdala nekoliko naredbi iz kojih možemo zaključiti o strogosti i ozbiljnosti postupaka koji se koriste da bi se spriječilo širenje zaraze. Tako je npr. odlučeno da se svi članovi zara­ženih obitelji moraju skloniti onamo kamo ih pošalju kacamorti. Osim toga, na današnji dan, 8. veljače 1468. godine, odlučeno je da se *oboljele  obitelji Župe moraju skloniti na mjesta koja odrede kacamorti*, a onima za koje se otkrije da se ne pridržavaju odredbi kacamorta spali kuća i sve stvari u njoj. Ako se pak uhvate, odsjeći će im se uši i nosevi, a to će se dogoditi i svakome onome u čijoj se kući nađu. *Zahvaljujući sretnim okolnostima postupno je bolest popuštala i u Župi, te je uskoro sasvim iščezla*.  (10) 

Nakon što je Herceg Vlatko uložio u turskog sultana prosvjed protiv dubrovačkog postupka utvrđivanja neretvinog otoka Posrednice, na današnji dan, 8. veljače 1472. godine, sandžak-beg Hamza-beg presudio je u korist Dubrovčana, utvrdivši da je ona njihova, te da herceg ni bilo tko drugi nema prava na nju. (3) 

Iz dokumenata koji su zabilježili neke sporove doznajemo da je, na današnji dan, 8. veljače 1644. godine, pobjednik dubrovačke alke bio Vicko Sorkočević. Alka se u Dubrovniku igrala od prve polovice 15. stoljeća do velikog potresa 1667. Održavala se na prostoru ispred Kneževa dvora, od palače Sponze do Katedrale, koji tada nije bio popločan. Dužina staze mogla je iznositi oko 150 metara i nije omogućivala veću brzinu konja. Alku, koja je bila postavljena ispred Kneževa dvora, trebalo je u trku zahvatili kopljem. Zanimljivo je da se za svaku vježbu koja je prethodila natjecanju, ali i za samo natjecanje, plaćala taksa, a često su bile organizirane i oklade. Je li alka izravno nastala u Dubrovniku ili u drugim našim krajevima, nije poznato. Skloni smo pretpostavci da se pojavila po uzoru na Italiju s obzirom na trgovačke, kulturne i političke veze koje je Dubrovnik imao s tim svojim susjedom. Teško je reći kad se ona prvi put upriličila u Dubrovniku i kako se izvodila. Pisani su podaci vrlo oskudni iz tog doba i zabilježeni su uglavnom usputno. Na osnovi onoga što nam je danas poznato, alka se u Dubrovniku igrala od prve polovice 15. stoljeća pa do velikog potresa 1667., a nakon toga nema sigurnih podataka o njezinu izvođenju. Održavala se u prva dva mjeseca (siječanj, veljača) na prostoru ispred Kneževa dvora, od palače Sponze do Katedrale, koji tada nije bio popločan. Dužina staze mogla je iznositi oko 150 metara i nije omogućivala veću brzinu konja. Alku, koja je bila postavljena ispred Kneževa dvora, trebalo je u trku zahvatili kopljem. U Dubrovniku se spominju dva tipa alke, koju su nazivali prsten ili kolač. U 15. stoljeću imala je oblik prstena izrađenoga od srebra, težine od oko 110 grama, a u 17. stoljeću spominje se željezna alka u obliku tanjura kroz sredinu kojega prolazi kratka cijev koja strši po četiri prsta sa svake strane plohe. U 15. stoljeću Pobjednik je postajao alkar koji bi tri puta zahvatio alku i tada bi je dobio kao nagradu.  Bile tri alke u obliku prstena i natjecanje bi trajalo sve dok se ne bi sve tri dodijelile kao nagrade. Dakle, na jednoj priredbi alke bila su tri pobjednika. Alku su u 15. stoljeću organizirale družine mlade vlastele, koje su osiguravale i nagradu, ali je za neka natjecanja nagradu dodjeljivao i knez Republike. Kao nagrade spominju se: novac, svilena tkanina i srebrna alka u obliku prstena. Rekviziti (konopac, konopčić, obruč, željezna kuka, alka) za organizaci­ju natjecanja bili su vlasništvo Kneževa dvora. Natjecanju su prisustvovala, po službenoj dužnosti, dva pripadnika kneževe tjelesne garde (zdura). Jedan je stajao na startu, a drugi na cilju gdje je skidao i stavljao alku. U natjecanju su sudjelovali vlastela, građani i pučani u svečanim odijelima, a u vrijeme poklada "maškarani". Natjecanje alkara je bio događaj koji je pobuđivao opću pažnju i natjecanje se odvijalo u svečanoj atmosferi. Prisustvovali su knez i vijećnici, smješteni ispod trijema Kneževa dvora, te brojna publika bodreći alkare. Vrhunac svečanosti bio je kad bi povorka alkara na konjima, skupa s pobjednikom, krenula ulicama Grada. Ako su alkari nastupali maskirani, pobjednik bi skidao masku, ali ne i ostali alkari. (11) 

Na današnji dan, 8. veljače 1922. godine, dogodila se jedna od najtežih prometnih nesreća u Dubrovniku. U prevrtanju takozvanog »đačkog tramvaja« poginule su tri osobe, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno.Prve veće teškoće dubrovački tramvaj doživio je u danima I. svjetskog rata, kada je u talijanskom bombardiranju 1918. godine stradala električna centrala, stvorivši probleme u opskrbi strujom za pogon vozila. U godinama koje su dolazile zaprijetit će Dubrovačkoj električnoj željeznici i dražba. Međutim, presudne će za dubrovački tramvaj biti dvije velike nesreće koje su se, u razmaku od 48 godina, dogodile na istom dijelu pruge. Prva će mu usporiti brži razvoj, a druga ubrzati njegovo ukidanje. Prva se nezgoda dogodila 8. veljače 1922, kada se prevrnuo takozvani »đački tramvaj« koji je krenuo s kolodvora u Gružu u 7. 26 sati. Ispod stare dubrovačke bolnice tramvaj broj 4 sa zatvorenom prikolicom broj 22, počeo je ubrzano klizati prugom niz nizbrdicu koja vodi prema Pilama te se na zavoju iznad nekadašnje pošte prevrnuo. Posljedice su bile tragične: poginuli su kondukter Đuro Miličić i učenici Žarko Gracić i Andrija Carić, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno. Za tadašnji Dubrovnik to je bio šok koji je u pitanje doveo i daljnji opstanak tramvaja. Tim više što je, kako navodi tisak, to već i bilo treće klizanje »đačkoga« tramvaja na istoj relaciji u samo nekoliko mjeseci. U prvim dvjema nezgodama ishod je bio sretniji, bez prevrtanja i stradalih putnika.Druga velika nezgoda zapečatila je sudbinu dubrovačkog tramvaja nakon 60 godina od kad se ovo prijevozno sredstvo pojavilo na našim grad­skim ulicama.»U subotu, 7. ožujka 1970. g., oko 9 sati tramvaj broj 5 na rela­ciji Pile — Lapad spustio se velikom brzinom Ulicom Maršala Tita, današnjom ulicom Branitelja Dubrovnika, na posljednju tramvajsku stanicu gdje je iskočio s tračnica a zatim pojurio 27 metara s jedne na drugu stranu ceste, srušio ogradni zid i survao se sa 4 metra visine u gradski park neposredno kod ulaza u povijesnu jezgru grada. U ovoj teškoj nesreći izgubio je život 56-godišnji radnik poduzeća »auto Dubrovnik« Hamdija Ovčina, dok je 14 osoba ozlijeđeno. Tramvaj je u Dubrovniku definitivno ukinut dva tjedna kasnije, 20. ožujka 1970. godine. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. veljače 1719. godine, u Rimu je umro vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić, koji je na zamolbu Stjepana Gradića opisao u stihovima potres u Dubrovniku 1667 (Razlaganje o potresu… 1690). Spjevao je i himne za oficij sv. Vlaha. Najpoznatije mu je djelo Jedno potrebno u 5 svezaka, u kojem raspravlja o čovjekovoj ljubavi prema Bogu. To je asketsko djelo doživjelo dvadesetak izdanja. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 8. veljače ratne 1992. godine, bilo je uobičajene pucnjave i manjih kršenja primirja na dubrovačkom području. Gospodin Ivo Stjepović, koji je tijekom rata vodio dnevnik, kasnije objavljen u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, za ovaj dan je zapisao. Ne znam bi li se ovdje i sada mogla primijeniti ona engleska poslovica: "No news, good news." (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 317,318

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 63

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 234

(4) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(5) DUBROVAČKI TRAMVAJ, str.

http://www.inet.hr/~dfejzagi/

(6)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9)http://obitelj.biskupija-varazdinska.hr/

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 63

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(12) DUBROVAČKI TRAMVAJ, str.

http://www.inet.hr/~dfejzagi/

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 117

(15) HBL Ante Dračevac (1983)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 20.09.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.09.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 22.09.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 19.09.2020 08:20

Subota, 19.09.2020 08:20

Petak, 18.09.2020 08:20

Petak, 18.09.2020 08:20

Četvrtak, 17.09.2020 08:20

Četvrtak, 17.09.2020 08:20

Srijeda, 16.09.2020 08:20

Srijeda, 16.09.2020 08:20