Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 6. veljače 1497. godine, sklopljen je ugovor o produbljivanju jarka u Pilama. (14) Jedan od utemeljitelja hrvatske pastoralne književnosti Džore Držić, rođen je u Dubrovniku, na današnji dan, 6. veljače 1461. godine. (2) Na današnji dan, 6. veljače 1883. godine, u Dubrovniku je rođen dramski pisac, književnik, kolekcionar i kulturni radnik Ernest Katić mlađi. (5) 6. veljače spomendan je - sv. Pavla Mikija prvog japanskog mučenika vjere i 26 japanskih mučenika iz Nagasakija, koji su svoj život položili za vjeru Kristovu. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Pavao, Miki, Petar, Doroteja, Dora, Dorica i Ksenija. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kada su u bitci kod Nikopolja, Turci pobijedili cara (Žigmunda) Sigismunda Luksemburškog, ugarsko-hrvatskog kralja, on se nije zaustavio sve dok morem nije stigao do Dubrovnika, gdje je, kako je zapisao Serafino Razzi u knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595. godine, kralj Sigismund stigao 18. prosinca te godine. Knez Maroje Rastić s drugim plemićima i narodom dočekali su ga s velikim slavljem iskazujući mu sve počasti kako kralju i pristoji. Sigismund, u znak zahvalnosti, obećao je da će Dubrovčane držati u svojim zemljama kao svoje najvjernije podanike; imenovao je dubrovačkoga kneza vitezom Reda zlatne ostruge, odredivši da te znakove nose i svi kasniji knezovi, te je dopustio Republici kovati srebrni novac s njegovim likom. Kralj Sigismund otputovao je iz Dubrovnika 29. prosinca, mletačkom galijom u Split u pratnji dubrovačkih plemića, iz Splita u Knin, a odatle, na današnji dan, 6. veljače 1397. godine, preko Like dalje na sjever. (8) 

Iz odluke Malog vijeća, na današnji dan, 6. veljače 1412. godine, vidi se da je dubrovačka vlast dopuštala i pomagala pučke zabave s nastupima pokladnih maski ukoliko se one nisu kosile s tadašnjim shvaćanjima morala. Najsta­rije i najpoznatije maske bile su Turica, Čoroje i Vila, koje su su se pojavljivale na Dan sv. Vlaha na trgu pred Kneževim dvorom "tri sata prije ponoći" da bi se "splele u divljem plesu, poslije čega je počinjala velika smotra". U arhivskim dokumentima te su ma­ske označavane i talijanskim nazivima Marte, Bacco i Diana. Uz njih je bio poznat i Bembelj (talijanskog naziva Sileno), koji je svakog 1. svibnja nastupao na plesu bratovštine postolara. (16) 

Rješavajući problem slobodnog ulaska i izlaska mora u gradsom jarku uz zidine na Pilama, na današnji dan, 6. veljače 1497. godine, sklopljen je ugovor između nadstojnika radova i šestorice kamenara, koji će vaditi i razbijati kamen na potezu između kula Zvijezde (današnjeg Bokara) i Puncjele. Ovo produbljivanje jarka u Pilama imalo stratešku i higijensku važnost. S obzirom na niska predziđa može se prepostaviti da je mole dolazilo sve do gradskih vrata. Međutim,, krajem 19. st., kada se probijao put iz Grada Općina je dopustila da se io tog jarka zatrpa. Time su zidine dosta izgubile od svoje monumentalnosti, dok je most ostao zatrpan sve do početka lukova. (14) 

Na današnji dan, 6. veljače 1907. godine, list „Crvena Hrvatska“ objavio je nekrolog poznatom dubrovačkom oriđinalu Niku Karolini: „Ova zima, rekli bi, uzela poso da nam očisti oriđinale.  Ponijela nam je prošlog mjeseca Vlaha slijepog i Linđa, a baš na svetog Vlaha poznatog suludastog slijepca i prosjaka Nika Marinovića, rečenog Karolinu. Zvalo ga se bjednika svakako, samo ne kako ga gradska župna matica bilježi. Na krštenju su ga nazvali Salvatur – Baldo – Ivan, a kad su ga dubrovački podrugljivci uzeli pod banijeru, nazivali su ga svakojako: Karolina, Šumpatata, dogon, Osman, patrija, itd. I sve se te titule vraški prišivalo najstarijem sinu Marka Marinovića, poznatog sabirača i prepisivača djela dubrovačkih pisaca, a uz to i požrtvovnog patriota za vrijeme dubrovačkog ustanka iz 1813. g. A, što ćeš, da?!, govorimo na to i mi, kao što je govorio i pokojni ovaj pravi Dubrovčanin. Karolina ja pokopan 5. veljače (jučer poslijepodne) na grobištu na Boninovu. Za sprovodom stupao je velik, neobičan broj građana svih staleža, a svirkom je pratila sprovod Hrvatska općinska glazba. Pri otvorenom grobu rekao je nekoliko zgodnih riječi dubrovački građanin i radnik g. Ružo Moretti. (15) 

Današnjim danom, 6. veljače 1936. godine, osnovano je Društvo za unapređenje turizma u Dubrovniku 2, za pod­ručje Gruža, Lapada i Rijeke dubrovačke. (1) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Renesansni pjesnik ljepote i ljubavi, po nekima i začetnik novije hrvatske drame, ugledni pučanin i sjajni govornik svog vremena, jedan od utemeljitelja hrvatske pastoralne književnosti  Džore Držić, rođen je 6. veljače 1461. godine, u Dubrovniku, u kojem je i umro s tek 40 godina. Bio je stric pjesnika i komediografa Marina Držića. Držićeve pjesme sačuvane su u nekoliko rukopisa, od kojih je najpoznatiji Ranjinin zbornik, no opseg njegova opusa konačno je određen tek nakon pronalaska rukopisa s njegovim pjesmama u Dublinu početkom 1960-ih. U njemu se nalazi stotinjak pjesama, od čega devetnaest dotad nepoznatih, i dramska ekloga Radmio i Ljubmir, nepoznata do otkrića dublinskoga rukopisa. Tako je Džore Držić dobio i atribut dramskog pisca, a počeci hrvatske svjetovne drame premješteni su na kraj XV. st.  Osim ljubavnih pjesama, napisao i nekoliko religioznih i misaonih. U njegovu opusu nagoviješteni su mnogi žanrovi bitni za potonju hrvatsku književnost. Autor je, tako, jedne protomaskerate (Gizdave mladosti i vi svi ostali), jedne humoristične poslanice, kao i prve, doduše još uvijek ne dramske, među mnogobrojnim hrvatskim obradbama motiva robinje. Njegova dvanaesteračka ekloga Radmio i Ljubmir, slobodan i znatno proširen prijevod djela Egloga pastorale talijanskoga književnika Baldassarea Tacconea, utemeljila je hrvatsku pastoralnu književnost. (9)

Na današnji dan, 6. veljače 1636. godine, u  Dubrovniku je rođen vojnik, diplomat, političar i putopisac Mato (Matej) Gundulić, najmlađi sin pjesnika Ivana. Bio je upravitelj grada, prokurator prvostolne crkve sv. Marije,te četiri puta knez Republike. (3)

Na današnji dan, 6. veljače 1785. godine, u Dubrovniku je rođen Carski podmaršal Bernard Kaboga. Trajno je bio u doticaju s rodnim gradom, a dubrovački tiskar Petar Frano Martecchini posvetio mu je svoje djelo Galleria di Ragusei illustri. (4)

Na današnji dan, 6. veljače 1883. godine, u Dubrovniku je rođen dramski pisac,  književnik, kolekcionar i kulturni radnik Ernest Katić mlađi. Tematizirajući događaje iz dubrovačke prošlosti, u dramskim djelima, ostvario je mnoge originalne i sugestivne prizore, ali je zbog preuzimanja poznatih Vojnovićevih motiva držan njegovim oponašateljem. *Ipak, u svoje doba bio je iznimno zapažen dramski pisac čija su djela izvodili Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i druga kazališta diljem domovine, a neke od njegovih drama su postale i vrlo rane domaće radio-drame.* U zagrebačkom HNK 1914. uprizorena mu je te godine objavljena drama Jakobinka, s radnjom u doba pada Dubrovačke Republike, a 1928. izvedene su njegove tragične jednočinke Izvan ograda i Vlastela u progonstvu , u kojima je dao sliku propadajuće dubrovačke vlastele. Neobjavljena komedija Ljubav na Prijekom, što ju je u autorovoj režiji izvelo Dubrovačko kazališno društvo 1935, kritika je svećeničkoga morala, jednočinke Imbarak (1936) Petka slike su iz suvremenoga života, a drama Cvijeta Zuzori (1941) posvećena je dubrovačkoj plemkinji (o kojoj je 1935. napisao i radijsku dramu Prva ljubav Cvijete Zuzori) i plemićkim obiteljima XVI. st. Također pisao je pjesme i prozu. Dopisao je četiri od planiranih devet poglavlja nedovršena romana Mata Vodopića Đenevrija.  Skupljao je arhivsko gradivo o uglednim dubrovačkim obiteljima XIX. i XX. st. Služio se pseudonimom Lukša s Orsana. * Ernest Katić bio je aktivni član međuratnog dubrovačkoga društva, prijatelj Ivana Meštrovića i njegov povjerenik u Dubrovniku, domaćin Georgea Bernarda Shawa i Herberta Georgea Wellsa, suorganizator povijesnoga dubrovačkoga XI. Kongresa PEN-a 1933. godine, crkovinar crkve Sv. Vlaha, predsjednik dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, član uprave zaklade „Blago djelo“ i član gradskog Uresnog povjerenstva.* (10)

Na današnji dan, 6. veljače 1902. godine, u Dubrovniku je rođen pomorski stručnjak i kapetan duge plovidbe Josip Surić., od 1925–59., profesor matematike i pomorskih predmeta, a 1944–45., direktor Pomorske škole u Dubrovniku. Redoviti profesor na Višoj pomorskoj školi u Dubrovniku bio je od 1959–72. (11)

Na današnji dan, 6. veljače 1952. godine, u Mikulićima u Konavlimarođen je Nikola Srgota (časnički namjesnik), ugostitelj, trajno nastanjen u Cavtatu, poginuo 7. listopada 1991. godine na Zvekovici u neprijateljskom topničkom napadu. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 6. veljače 1992. godine, tijekom noći bilo je uobičajene pucnajve s Pobrežja, Bosanke i Žarkovice. Dan je uglavnom protekao mirno, no tijekom večeri pucalo se s Pobrežja, Strinćjiere, Bosanke, Žarkovice i ostalih položaja koje je zaposjela jugovojska. Vijeće sigurnosti izglasalo je Rezoluciju broj 740 u kojoj se još uvijek odgađa slanje plavih kaciga na prostor bivše Jugoslavije. Umjesto njih bit će upućeno još 25 novih časnika za vezu. (13) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 68,69

(2) HBL Dunja Fališevac (1993)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) HBL Stjepan Krasić (2002)

(4) Vladimir Brnardić (2005)

(5) HBL Klara Pranjko (2009)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Ernest_Katić

(6)http://www.bitno.net/vjera/sveti-pavao-miki-mucenici-iz-nagasakija/

CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 64,65

(9) HBL Dunja Fališevac (1993)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Klara Pranjko (2009)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Ernest_Katić

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -93-

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 116,117

(14) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(15) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(16) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 143

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 25.02.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. veljače 1427. godine, Dubrovačka Republika jednu desetinu kupljenog zemljišta u Konavlima poklonila je Bogu Svemoogućemu. (16) Nakon savjeta liječnikâ Malom vijeću ...

Gradoplov
Srijeda, 26.02.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 27.02.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 24.02.2020 08:20

Ponedjeljak, 24.02.2020 08:20

Nedjelja, 23.02.2020 08:20

Nedjelja, 23.02.2020 08:20

Subota, 22.02.2020 08:20

Subota, 22.02.2020 08:20

Petak, 21.02.2020 08:20

Petak, 21.02.2020 08:20