Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U želji da privede kraju dvogodišnju pobunu seljaka u Konavlima, na današnji dan, 29. ožujka 1800. godine, Vlada je međusobne obveze precizirala novim zakonom. (1) Na današnji dan, 29. ožujka 1844. godine, rođen je književni povjesničar i prevoditelj Armin Pavić, autor monografskih rasprava o Ivanu Gunduliću i Juniju Palmotiću. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jona, Bertold, Eustazije i Vilim. (3) Peta je nedjelju tijekom korizme koju još nazivamo i Gluhom nedjeljom ili Nedjeljom prve muke. Toga dana pokrivamo sve oltarne slike, križeve i kipove te se prestaje pjevati. Sve to vjernici čine kako bi iskazali poštovanje prema svom spasitelju, Isusu Kristu, koji se sprema za strašnu muku kojom će sve nas izbaviti od grijeha. Sada je nastupilo vrijeme kada se moramo podsjetiti na vječni savez kojeg je Bog sklopio sa svim kršćanima, i to od trenutka sakramenta svetog krštenja. (16) Danas na petu korizmenu nedjelju održava se Korizmeni križni put serpentinama Srđa. Ovom tradicionalnom kršćanskom pobožnošću vjernici se prisjećaju Isusovog križnog puta budeći u sebi suosjećanje prema njegovim mukama, ali i nadu u pobjedu života nad smrću. Križni put završava molitvom u podnožju kamenog križa na Srđu. *Korizmeni križni put na Srđ održava se od 1998. godine, a od početka Dana kršćanske kulture u Dubrovniku neizostavni je dio te manifestacije*. (15)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 29. ožujka 1382. godine,  Veliko vijeće odlučuje, da odsada jedino kao notar i to jedini obavlja službu Ivan Fuschus. On je u Dubrovniku imao svoju vlastitu kuću, ali sada je, prema odluci Vijeća mora napustiti, te preći stanovati i uredovati u kuću na predjelu oko Place, gdje treba biti i nje­gov ured notarije. Zbog toga će dobijati preko plaće još petnaest perpera za najam, a i svoju vlastitu kuću može drugome unaj­miti. No ako bi koji od kancelara bio odsutan, mora Ivan obavljati i kancelarske poslove. I zaista 1383. g. neko je vrijeme i vršio dužnost kancelara. *U današnjem Gradoplovu podsjećamo i da su se notarski i kancelarijski registri vodili od 1278. godine. U Dubrovniku su i ranije djelovali općinski notari koji su vodili notarske registre, no ti su notari bili privatne osobe, a registri njihova svojina, pa se kao takvi nisu čuvali arhivu komune. Godina 1278. predstavlja prijelomnu godinu u povijesti Dubrovačkog arhiva, jer je tada, sa stanovitim zakašnjenjem prema drugim gradovima, podržavljena notarska služba. Ovaj važni događaj u povijesti Dubrovačkog arhiva koincidira s imenovanjem za dubrovačkog notara školovanoga notara Tomazina de Savere iz Reggio Emilije nedaleko od Bologne, tog glasovitog srednjovjekovnog univerzitetskog središta, gdje je Tomazin, bez sumnje, završio školovanje. Svojom preciznošću i organizatorskim duhom Tomazin je udario temelje notarskoj i kancelarijskoj službi u Dubrovniku, koja je besprijekorno funkcionirala kroz stoljeća. Da zaključimo: centralističko upravljanje; strah od svršavanja po­slova po pamćenju; intenzivna trgovina na velikim prostranstvima balkanskih zemalja; dobro razvijena pomorska trgovina na Jadranu i Sredozemlju, a i izvan Sredozemlja do Engleske i Amerike; živa di­plomatska aktivnost sa svim ondašnjim zemljama; bogati društveni, kulturni i ekonomski život u gradu; širenje teritorija i neka prirođena sklonost Dubrovčana da ništa ne rade na riječ ili povjerenje, već na notarsku kartu - bili su faktori koji su učinili da je u Dubrovniku nastala tako bogata arhivska građa. Toliko bogata da se bez pretjerivanja reći da nijedna država na svijetu, razmjerno svojoj veličini, nije vila toliko podataka o svome životu i djelovanju koliko ih je ostavila Dubrovačka Republika*. (4) 

Na današnji dan, 29. ožujka 1465. godine, Malo vijeće odobrava majstoru Jurju da može otići u Šibenik i ostati 15 dana, računajući u tih 15 dana i put tamo i natrag. * Ime tog našeg vrijednog majstoraposljednji se put u aktima Vijeća spominje 5. lipnja iste godine, te se čini, da je on napustio Dubrovnik zbog kuge, koja je u to vrijeme harala. Prvi put, pak, njegovo se ime spominje u lipnju prethodne godine, nakon što je poznati majstor Michelozzi, uvrijeđen, tijekom svibnja napustio Dubrovnik. Već idućeg mjeseca na Michelozzijevo mjesto došao je majstor Juraj Dalmatinac, ili kako ga dokumenti nazivaju majstor iz Šibenika i inženjer Juraj iz Šibenika.* (5) 

Stanovništvo Konavala krajem XVIII. st. iskazalo je nezadovoljstvo svojim položajem u Republici. Došlo je do bune. Opći uzrok nezadovoljstva bio je sustav ekonomskog feudali­zma i kmetstva popraćen zloporabama što su izvirale iz samog sustava. Jedan od neposrednih povoda koji su doveli do bune u Konavlima, koja je potrajala  te 1799. i 1800. godine bila je uredba Vijeća umoljenih od 10. svibnja 1799., prema kojoj je svaki stanovnik Republike stariji od 14 godina morao godišnje, uz cijenu od dvadeset dinarića po uborku, nabaviti od države određenu količinu soli. Ujedno su donijete i stroge mjere za uspješnu provedbu ove odredbe. Naime, u želji da povisi prihod od soli, koja je bila državni monopol, te suzbije krijumčarenje strane jeftinije soli, vlada Dubrovačke Republike donijela je nove fiskalne odredbe, među kojima i ovu odluku o obvezatnoj kupnji državne soli. Kada je konavoski knez ovu odredbu objavio u Konavlima na seoskom zboru, seljaci su podigli svoj glas protiv nje izjavivši da joj se neće pokoriti. Odlučili su da će se oduprijeti provedbi te odredbe, te da će spaliti kuću svakome tko je prekrši. Od 25. lipnja počelo je Vijeće umoljenih donositi u vezi s time razne mjere.  Na kraju su Konavljani spoznali da dubrovačka vlada ne kani popustiti, sve su više osjećali vojni pritisak Turske i Austrije, više nisu imali podršku generala Bradyja i ostalih austrijskih krugova, što je svakako bio plod i posljedica uporne diplomatske djelatnosti dubrovačke vlade. U takvoj situaciji glavni kolovođe bune su pobjegli: Niko Švago iz Vodovađe, Miho Curo Magud iz Bačeva dola, Cvijeto Mujo iz Lovorna, Miho Koprivica iz Radovčića i Niko Rado Ucović iz Zastolja. Ostali su Konavljani izrazili svoju pokornost i spremnost podložiti se dubrovačkoj vladi. Vlada je pak svima osim petorici glavnih voda udijelila oprost. Tih je pet glavnih kolovođa u odsutnosti osuđeno na vješala, s time da im se poruše kuće, zaplijeni imovina, njihove obitelji udalje iz Konavala i da se na mjestu srušenih kuća podignu vješala s drvenim maskama glava osuđenika. Također je raspisana ucjena na njihove glave u iznosu od 200 dukata. Petnaestog siječnja 1800. dubrovačka vlada je počela slati u Konavle svoju domaću vojsku, u dosta malom broju, kako bi pomogla izvršiti njene odredbe. No presude su se izvršile samo nad Mujom iz Lovorna i Magudom iz Bačeva dola, a ostale su odgođene. Ipak je ponešto popustila i dubrovačka vlada. Odmah u početku bune obustavila je prisilnu prodaju soli. Kako je zaista bilo zloporaba u odnosu vlastele prema seljacima kmetovima, jer su vlastela tražila i više no što su imala pravo, u pogledu dužnosti službe, međusobne obveze Vlada je precizirala i novim zakonom, na današnji dan, 29. ožujka 1800. godine. Postupak vlastele postao je i inače blaži, ali je sustav ekonomskog feudalizma ipak ostao netaknut. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. ožujka 1844. godine, u Požegi je rođen književni povjesničar i prevoditelj Armin Pavić. Za ediciju Stari pisci hrvatski priredio je djela Ivana Gundulića i Junija Palmotića. Njegovo djelo, Historija dubrovačke drame, uz monografske rasprave o Ivanu Gunduliću Estetička ocjena Gundulićeva Osmana; Postanje Gundulićeva Osmana i Juniju Palmotiću Junije Palmotić, zanimljiv su književnopovijesni prinos istraživanju hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Poznat je po tome što se uključio u raspravu o podrijetlu Gundulićeva Osmana. U početku je tvrdio da su ga napisala dva pisca, a poslije se priklonio stajalištu o postojanju dvaju manjih spjevova koji su tek naknadno spojeni u jedan. (7)

Na današnji dan, 29. ožujka 1933. godine, u Zagrebu je rođena Marija Planić-Lončarić, povjesničarka umjetnosti, doktorirala temom Planirana izgradnja na području Dubrovačke Republike, objavljeno ikao knjiga 1980. Istraživala je urbanistički razvoj gradova u Hrvatskoj. U časopisu  Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, objavila i rad Ceste, ulice i trgovi srednjovjekovnog Dubrovnika. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 29. ožujka 1992. godine, na dubrovačkom području protekao je sasvim miran dan. Moglo bi se zaista reći da je ovo bio najmirniji dan od početka rata, zapisao je Ivo Stjepović, u svom dnevniku koji je vodio tijekom domovinskog rata, a kasnije i objavio u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (9) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 337 -344

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 326

*ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str., KAKO JE NASTALA I KAKO JE SAČUVANA BOGATA ARHIVSKA GRAĐA DUBROVAČKOG ARHIVA

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 95, *96

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 337 -344

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 135

(15) http://www.dulist.hr/event/krizni-put-na-srd-2/

*http://www.zupa-sveti-kriz-du.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=81:krini-put-na-sr

(16) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 10.04.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Veliki je Petak koji označava spomen na Kristovu smrt. Na Veliki Petak Crkva ne slavi euharistijsko otajstvo. Cijeli dan posvećen je pokori i postu, za ...

Gradoplov
Subota, 11.04.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 12.04.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 09.04.2020 08:20

Četvrtak, 09.04.2020 08:20

Srijeda, 08.04.2020 08:20

Srijeda, 08.04.2020 08:20

Utorak, 07.04.2020 08:20

Utorak, 07.04.2020 08:20

Ponedjeljak, 06.04.2020 08:20

Ponedjeljak, 06.04.2020 08:20