Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Iz zapisnika sjednice vlade održane na današnji dan, 30. ožujka 1474. godine, doznajemo da je u Dubrovniku tijekom XV stoljeća bilo i najgoreg grijeha, »sodomije«. (1) Na današnji dan, 30. ožujka 1814. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik i pravnik Džono Rastić, poznat kao najveći satiričar među hrvatskim latinistima. (2) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se Dan smrti don Slavka Majića (1944 – 2007). (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Kvirin, Viktor, Vlatko i Leonard. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što su Turci 1392. oduzeli Skopje Vuku Brankoviću,  od 1398. Dubrovčani su bili u stalnim vezama s Pašaitom odnosno Jigit-pašom, sinom Ishak-bega, turskog namjesnika u Skopju, u to vrijeme glavnom turskom uporištu prema zapadu i sjeveru. Posve je dakle prirodno što su Dubrovčani, trgovački zainteresirani u srpskim i makedonskim zemljama, pa i dalje na Balkanu, uspostavili užu vezu s Pašaitom, kao najbližim predstavnikom turske sile. On je Dubrovčanima bio naklonjen. Na svom užem području oprostio im je treći dio carine, o tome ih obavijestio posebnim (nesačuvanim) dopisom, a u njemu istaknuo kako imaju »vjeru golemog cara da slobodno idu i trguju po čitavoj carevoj zemlji bez zapreke«. Uz sve to na području kneževine Stefana Lazarevića dubrovčanima je oduzimana trgovačka roba. Primjerice između Lima i Tare, Turci i neki Vlasi oduzeli su dubrovačkim trgovcima preko 4000 ovnova. I tom prigodom Dubrovčani su se obratili vojvodi Pašaitu. On im 1399. odgovara, i opet ističe, kako im daje vjeru carevu i svoju vlastitu da mogu slobodno trgovati u Srbiji, ići na Moraču i Lim, te da im se neće nikakva nepravda dogoditi, jedino što moraju plaćati dužnu carinu. Bude li im tko smetao, bio on Turčin ili Srbin, treba mu odsjeći glavu. Ovaj dopis Pašaitov nije sačuvan u izvorniku, ali ga Dubrovčani citiraju u svojem dopisu pisanom između današnjeg dana 30. ožujka i 5. travnja iste 1399. godine, kojim mu zahvaljuju na njegovu dopisu i blagonaklonosti prema njima. Pašait je, naime, od njih izričito tražio da mu potvrde primitak dopisa ili po »dobru čovjeku« ili da mu to jave svojim dopisom. Zanimljivo je da je ovo, makar se i ne radilo o izvorniku, prvi sačuvani dokument Turaka upućen Dubrovčanima. Pisan je ćirilskim pismom, kao i čitavo dopisivanje između Dubrovnika i Pašaita. (5) 

Iz brojnih arhivskih dokumenata, a ponajviše iz sudskih zapisnika, doznajemo dosta podataka o raskalašenom, nemoralnom i vrlo slo­bodnom životu u Dubrovniku tijekom XV stoljeća. Moralna neobuzdanost je prožimala sve slojeve stanovništva: na nju nisu bili imuni ni trgovci, ni vlastela, ni zanatlije, ni seljaci, a ako je suditi po arhivskim podacima, kako zapisuje dr. Jurica Bačić u knjizi "Nekad u Dubrovniku", nije bilo ni velike razlike u amoralnom ponašanju između muškaraca i žena. Da u gradu ima i najgoreg grijeha, »sodomije«, vidljivo je iz zapis­nika sa sjednice vlade održane na današnji dan, 30. ožujka 1474. godine, kao i 18. travnja, a iste te go­dine, 6. svibnja, Veliko vijeće je odlučilo da će svakome onome koji se bavi sodomijom ili homoseksualnošću biti odrubljena glava, a tijelo spa­ljeno. (6) 

U starije vrijeme u liturgiji nije bilo govornog bogoslužja. Ono je redovito bilo pje­vano. Tako je bilo i u Dubrovniku već u XV. stoljeću. U Dubrovniku su svirači bili obavezni nastupati u crkvi i izvan crkvenih obreda. To se vi­di iz odredbe Malog vijeća na današnji dan, 30. ožujka 1529. godine, kojom je ustanovljeno da glazbenici kneževe kapele moraju svake subote i nedjelje uvečer nakon pove­čerja u crkvi sv. Vlaha pred oltarima Majke Božje i sv. Križa svirati singulam saltem cantilenam. Stari su Dubrovčani takvo muziciranje ispred oltara pojedinih svetaca u crkvama smatrali osobitim činom pobožnosti, pa su određivali da se u crkvama na taj način svira i u nekim drugim prigodama. Ta se obaveza još pojačala godine 1548, kad se Vlaho Držić odrekao u korist crkve sv. Vlaha jedne stare obiteljske povlastice da mu gradski svirači ispred kuće svi­raju una Serenada ossia Mantinada di Musica. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 30. ožujka 1814. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnikipravnik Džono Rastić, u politici i upravi Dubrovačke Republike angažiran do njezine propasti. Pet je puta bio dubrovački knez (posljednji put 1807). Poznat je kao najveći satiričar među hrvatskim latinistima, iako u njegovim Pjesmama (Carmina), koje je 1816. objavio Franjo Marija Appendini, ima i elegija, poslanica, epigrama i oda. U heksametarskim satirama kritizira pomodne ludosti suvremenika u svim oblicima društvenog života, strane običaje, kazalište, tisak, suprotstavlja se idejama Francuske revolucije, materijalizmu, enciklopedistima i Voltaireu. Njegova rukopisna ostavština, čuva se u dubrovačkim arhivima. *Njegovom smrću 1814. godine ugasila se obiteljska loza Rastić. (8)

Na današnji dan, 30. ožujka 1956. godine, u Kaknju (BiH) je rođen Stjepan Franjičević, stolar, nastanjen u Dubrovniku, poginuo 7. ožujka 1993. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. (9)  

Na današnji dan, 30. ožujka 2003. godine, u Zagrebu je umro hrvatski filozof i fizičar Srđan Lelas, jedan od osnivača i dugogodišnji suravnatelj međunarodnog poslijediplomskog tečaja Filozofija znanosti u Dubrovniku. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 30. ožujka ratne 1992. godine, na dubrovačkom području dan je protekao mirno. No tijekom večeri, poslije 23 sata započela je pucnjava sa Žarkovice, Bosanke i nekih drugih položaja. Rafali su se smjenjivali s detonacijama tromblonskih i minobacačkih granata. S kraćim prekidima to je potrajalo duboko u noć. (11) Na području Dubrovačko neretvanske županije tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina. Ukupan broj civilnih invalida Domovinskog rata broji više od 140 osoba, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. Na današnji dan, 30. ožujka 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je PETAR DUBELJ, s Lopuda, rođen 1930. (12) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 184

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(7) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 63

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -218-

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 135

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,3 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 05.04.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Cvjetnice, spomen na svečani Kristov ulazak u Jeruzalem, koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (20) *U brojnim ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 06.04.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 07.04.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 04.04.2020 08:20

Subota, 04.04.2020 08:20

Petak, 03.04.2020 08:20

Petak, 03.04.2020 08:20

Četvrtak, 02.04.2020 08:20

Četvrtak, 02.04.2020 08:20

Srijeda, 01.04.2020 08:20

Srijeda, 01.04.2020 08:20