Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Duhova, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice. Slavi se i kao blagdan "rođenja Crkve". (17) Današnji blagdan Duhova kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (17) Na današnji dan, 31. svibnja 1511. godine, potpisana je nadopuna odredbe stražarskim položajima na dubrovačkim zidinama sa strane mora i kopna. (0) Na današnji dan, u srijedu 31. svibnja 2000. godine, u palači Sponza predstavljena je knjiga Petra Kriste "Iznevjereni grad - Dubrovnik '91. (1) Na današnji dan, 31. svibnja 2014. godine, Dubrovnik je posjetio do tada najveći kruzer, britanski putnički ‘megakruzer’ Regal Princess. (2) Na današnji dan, u nedjelju, 31. svibnja 1992. godine, bio je već treći dan od kako je u petak 29. svibnja u 12 sati i 14 minuta oglašena opća opasnost. Tijekom napada toga je dana na područje Dubrovnika i njegove okolice ispaljeno oko 1000 raznih projektila. (3) Na današnji dan, 31. svibnja 2019. godine, preminuo je skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent zabavne glazbe, Đelo Jusić. (15) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Pohod Blažene Djevice Marije, Petronila i Silvije. (4) Svjetski je Dan nepušenja. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Današnji blagdan Duhova kao blagdan obilježavao se  i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Deset dana nakon Uzašašća, a pedeset nakon Uskrsa, padao je pomični blagdan Duhova (Pentecostes), u Dubrovniku zvan Rusalje. Njime se slavilo nadahnuće za širenje Božje riječi silaskom Duha Svetoga u apostole i time ujedno početak crkvenog djelovanja. Dubrovačka pro­slava imala je striktno liturgijski karakter i sastojala se od bogoslužja u katedrali, kojemu je pribivao knez. Još 1568. papa Pio V. podijelio je privilegij razrješenja od grijeha (proštenje) svakome tko se na duhovsko trodnevlje dođe pomoliti u jednu od glavnih gradskih crkava (jubilej); slična odredba o duhovskom jubileju iz 1706. bila je, međutim, kobna za crkvu Sv. Vlaha, jer je od zapaljene svijeće planuo požar. Sa subotom iza Duhova računa se završetak uskrsnog doba. (18) 

Na današnji dan, 31. svibnja 1511. godine, u Vijeću umoljenih potpisana je nadopuna odredbe o stražama od šesnaestog listopada 1501. godine. Po toj nadopuni umjesto dotadašnjih 15 stražarskih položaja imalo ih je biti 18, i to 13 sa strane mora i 5 sa strane kopna. Imena tih položaja su vrlo zanimljiva. Sa strane mora bili su: Revelin na Pločama, sv. Luka, unutar klaonice, Muo kod lanca, Nova toreta iza Mula, Sv. Ivan, »Gloton«, »Zoreta«, »Stoinisse«, Sv. Mairgarita, Zvijezda,Sv. Petar novi i Ugao, koji gleda prema Lovrijencu. Sa strane kopna su slijedeća: Vrata od Pila, Minčeta, Sv. Jakov i Timon nad vratima od Ploča. Neki od tih naziva sačuvali su nam se do danas, neki su zbog pregradnja nestali, a neki su u toku vremena izmijenili svoj prvotni naziv. Na primjer 4 prastare kule na Pustijerni sa strane pučine, koje su se 1346. zvale: Jakova Gunduldća, Ilije Binčulića, Pavla Marseljeze i Đura Kotorana, u toku vremena prozvale su se: sv. Ivan, Gloton, Zoreta, i Stoinisse. Onu Gundulića nalazimo pod novim imenom već 1408., i to najprije kao ugao (cantonata), a od 1500. kao kulu sv. Ivana. Kula Ilije Binčulića od 1446. zove se Gloton, a one pod prvobitnim nazivom Pavla Marseljeze i Đura Kotorana 1501. spo­minju se pod imenima »Zoreta« i »Stoinisse«. Kao posljednji položaj u prednjem popisu straža jest Timon, to je današnji Asimon, nekoć zvan i ugao (cantonata) nad vratima od Ploča. (6) 

Na današnji dan, 31. svibnja 1557. godine,  imenovana su trojica vlastelina da naprave izvješće i zaključe račune izgradnje tvrđave Sv. Ivana (15. prosinca su im izvještaji prihvaćeni i dana im je nagrada), što se može smatrati dovršetkom tvrđave Sv. Ivana u sadašnjem obliku. (13)                                                                                                                                                                                                          

Na današnji dan,  31. svibnja 1937. godine, na rodnom Lopudu je, umro kotorski biskup i prevoditelj Frano Uccelini-Tice, biskup od 1895, autor prvog cjelovitog prijevoda „Božanstvene komedije“ na hrvatski jezik, objavljenje 1910. godine u Kotoru. Rođen je na Lopudu 2. kolovoza 1847. (14) 

Na današnji dan, u srijedu 31. svibnja 2000. godine, u palači Sponza predstavljena je knjiga Petra Kriste "Iznevjereni grad - Dubrovnik '91. U knjizi Petar Kriste iznosi svoje viđenje događaja vezanih uz obranu Dubrovnika u razdoblju od 11. srpnja 1991. do 7. prosinca 1991. Knjigu čini intrigantnom stav da Dubrovnik 1991. godine nije dobio potporu i dovoljnu pomoć u obrani od srpsko-crnogorske agresije. Spekulirajući o mogućim razlozima autor je zaključio kako su postojale dvije linije obrane. U dodatku knjige nalaze se "Fonogramski zapisi istupanja autora na zatvorenim sjednicama Vlade RH o obrani i o Dubrovniku u drugoj polovici 1991. god." Knjigu su predstavili leksikograf i publicist Josip Šentija, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika general-bojnik Nojko Marinović te sam autor, Dubrovčanin Petar Kriste koji je,  31. svibnja 1990., ušao u prvu Vladu RH, i obnašao dužnost prvog ministra obrane samostalne i demokratske RH. Poslije je Kriste bio ministar trgovine i član Vladine pregovaračke ekipe u prosincu 1991. godine, odnosno u jeku najžešće srbocrnogorske i JNA opsade opkoljenog Dubrovnika. (7)  Pišući ponajviše o odnosima središnje vlasti prema obrani i o Dubrovniku dramatičnih dana 1991. godine, Petar Kriste daje izniman doprinos u rasvjetljavanju stvarnih ratnih zbivanja tijekom najžešće srbocrnogorske i JNA opsade Dubrovnika. "Temi sam prišao kao priči koja se događa uglavnom iza kulisa, nedostupna očima svakoga građanina. Svjedočim o onome što sam vidio i doživio, u drugoj polovici 1991. godine", piše, među ostalim, autor u predgovoru knjige. Upravo ta događanja "iza kulisa", koja Kriste vrlo precizno opisuje, kao i dodatak u knjizi koji se temelji na njegovim istupanjima o obrani i o Dubrovniku na zatvorenim sjednicama Vlade RH u drugoj polovici 1991. godine, "Iznevjerenom Gradu" daju posebnu vrijednost. (7a) 

Na današnji dan, 31. svibnja 2014. godine, Dubrovnik je posjetio do tada najveći kruzer, britanski putnički ‘megakruzer’ Regal Princess, koji se usidrio ispred otoka Lokruma. Brod ima 1.346 članova posade, dug je 330 metara i može ugostiti 3.560 putnika. Čak je 330 metara i 30 je medara duži od Straduna. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 31. svibnja 1937. godine, na rodnom Lopudu je, umro kotorski biskup i prevoditelj Frano Uccelini-Tice, biskup od 1895, autor prvog cjelovitog prijevoda „Božanstvene komedije“ na hrvatski jezik, objavljenje 1910. godine u Kotoru. Rođen je na Lopudu 2. kolovoza 1847. (14) 

Na današnji dan, 31. svibnja 2019. godine, u Zagrebu je, nakon duge i teške bolesti, u 81. Godine, preminuo skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent zabavne glazbe, Đelo Jusić, utemeljitelj Dubrovačkih trubadura i dječjega zbora Mali raspjevani Dubrovnik, sudionik na mnogobrojnim festivalima, autor više od 80 nosača zvuka. U vrijeme Domovinskog rata skladao je pjesme "Kad zazvone dubrovačka zvona", "Sveti Vlaho", "Molitve naše čuj", suitu "Dubrovački kantuni", te oratorij „Istina o gradu slobode". U rodnom gradu našao je glazbena nadahnuća, oblikujući prepoznatljivi glazbeni izričaj. Njegova glazbena dijela pripadaju mediteranskom glazbenom stilu, kojima je Đelo Jusić dao veliki i vrijedan doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu. Gospar Đelo rođen je u Dubrovniku, 26. siječnja 1939. Godine. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju, 31. svibnja 1992. godine, bio je već treći dan od kako je u petak 29. svibnja u 12 sati i 14 minuta oglašena opća opasnost. Bombardiranje je počelo u 9:40., a kulminacija je bila oko 13 sati. Granate su padale cijelo vrijeme u neposrednoj blizini Grada. Manji broj njih pogodio je gradsku jezgru. Oko 14 sati časnici za vezu UN »vrućom« linijom dogovorili prekid vatre između dubrovačkog zapovjedništva obrane i zapovjedništva VPS Boka. To primirje, nisu poštovali oni pripadnici neprijateljske vojske Hercegovačkog korpusa, koji su s područja trebinjske općine ispaljivali topovske plotune na Dubrovnik, s prekidima do 4 sata ujutro. Tijekom napada toga je dana na područje Dubrovnika i njegove okolice ispaljeno oko 1000 raznih projektila. Pedesetak od toga palo je i na područje stare gradske jezgre. Izazvali su nove velike štete i nova razaranja. *—JRM napustila je otok Lastovo.* (9)   Samo tijekom 30. i 31. svibnja poginula su dva branitelja, dok je lakše i teže ranjeno njih dvadeset i četiri. (9a) Na današnji dan,31 svibnja 1992. godine, u borbenim djelovanjima poginuli su dubrovački branitelji pripadnici 163. brigade HV-e, na Osojniku, Zoran Perkušić, dok je na Srđu, poginuo je Robert Ivušić. (10) 31. svibnja 1992. godine, poginuo je i pripadnik 4. BRIGADE ZNG, DENIS ŠKOPLJANAC, (11) a istoga dana te 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginula je LJUBICA SLIŠKO, iz Popolice, Mlini, rođena 1927. (12) 

Izvori i literatura:

(0) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122

(1) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=19794

(2) Tekst: www.dnevnik.hr

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL, www.dnevnik.hr

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 177,178

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 551,552

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122

(7) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=19794

(7a) http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000531/dubrovnik.htm

(8) Tekst: www.dnevnik.hr

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL, www.dnevnik.hr

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 177,178

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 551,552

(9a) Izviješće ZOOD od 31. svibnja 1992. Zapovjedništvu Južnog bojišta (Zbirka Dokumenata MSP)

Slobodna Dalmacija, lipanj 1992.

http://www.dulist.hr/teske-svibanjske-i-lipanjske-borbe/19795/

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42

VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -184- Robert Ivušić, Str. -185- Zoran Perkušić

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

(13) Povijesničar Ivan Viđen

(14) Povijesničar Ivan Viđen

(15) http://hr.wikipedia.org/wiki/Đelo_Jusić

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ

(17) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355

(18) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,4 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 04.06.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. lipnja 1318. godine, Malo vijeće odlučuje, naime da se na Mljet pošalje potknez (vicecomes). (1) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru ...

Gradoplov
Petak, 05.06.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 06.06.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 03.06.2020 08:20

Srijeda, 03.06.2020 08:20

Utorak, 02.06.2020 08:20

Utorak, 02.06.2020 08:20

Ponedjeljak, 01.06.2020 08:20

Ponedjeljak, 01.06.2020 08:20

Nedjelja, 31.05.2020 08:20

Nedjelja, 31.05.2020 08:20