Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U najkritičnijim trenutcima srpsko-crnogorske opsade Dubrovnika 1806., na današnji dan, u noći s 1. na 2. srpnja, te 1806. godine, na Grad je padala posebna vrsta bombi, za koju Apendini piše, "padale su kao mrtve i tek nakon nekoliko minuta eksplodirale“. (1) Na današnji dan, 2. srpnja 2002. godine, u Dubrovniku je preminuo vrsni urolog i jedan od najplodnijih hrvatskih povjesničara medicine, Jurica Bačić. (2) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 2. srpnja, obilježavao se blagdan – Pohođenje Bogorodice. (3) Blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije u Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se kao svetkovina i Naslov župne crkve u Orašcu, a slavi se još u: Banićima / Mravinci, Čilipi / Uskopju, Korčula / Vrniku, Trpanj / Gornjoj Vrućici, i Žuljani. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Oton, Višnja, Mladen, Bernardin i Eugenija. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stari Dubrovčani predstavnici aristokracije običavali su vlastelinski položaj i komod isticati povlaštenim kretanjem gradskim ulicama i do vlastelinskih ljetnikovaca u nosiljkama kao u Parizu. Žene su u nosiljkama nosile njihove služavke, a plemiće pučani ili vojnici. Nosiljke što se danas čuvaju u Kneževu dvoru i u Sorkočevićevu ljetnikovcu u Lapadu, imaju pozlaćene uglove i rubove, sa strana su ukrašene lijepim slikama mitoloških sadržaja, s tim što su na stražnjim stranama istaknuti obiteljski grbovi po kojima se izdaleka može zaključiti kome su pripadale. Da bi se znalo tko se prevozi u tim "ormarićima", bilo je u pojedinim razdobljima Dubrovačke Republike strogo zabranjeno zastiranje prednje strane nosiljka pri njihovu prenošenju javnim gradskim prostorima! Naime, vlast se bojala da bi netko mogao zlorabiti nosiljke za prikrivanje kretanja stranih špijuna. S kolikom se strogošću primjenjivao taj propis, pokazuje incident što se dogodio 2. srpnja 1624. godine. Toga dana oko 19 sati nosiljkom koju su nosile dvije služavke prevozila se od Pila do svoje kuće na Prijekomu Vice Jaković, žena Markova. Kad je zdur Nikola Blavor primijetio da je na prednjem dijelu nosiljke navučen zastor, podnio je prijavu i o prekršaju je raspravljao posebni sud sastavljen od petorice vlastele. Tijekom istrage saslušano je nekoliko svjedoka, od kojih su jedni tvrdili da je zastor bio priboden većim iglama, a drugi da ga je Vice iznutra pridržavala rukama. Premda je Vice u svoju obranu istaknula kako je zastor morala navući jer je puhao jaki vjetar i podizao prašinu, kažnjena je globom od 50 perpera. Spor je rješavan u daljnjem postupku na taj način da je otac Vicin, Stijepo, dao jedan zlatni lanac kao jamčevinu. Protiv oslobadajuće presude prigovor su uložili gradski providnici 6. kolovoza, a usvajanje je prigovora zabilježeno u knjizi Senata 5. studenoga. S obzirom na to da je1. prosincavraćen zlatni lanac, može se zaključiti da je tada spor okončan, vjerojatno s opomenom Vici da više ne navlači zastor na prozorčićima nosiljke dok je služavke pronose gradom. Sigurno je bilo jako zanimljivo gledati kretanje nosiljki po gradskim prostorima. Na veduti Dubrovnika naslikanoj rukom nepoznatog slikara prije potresa 1667. godine mogu se zamijetiti nosiljke na Prijekome. Dubrovačke vladike imale su privilegij dolaženja u nosiljkama i u kazalište. Dubrovačke su nosiljke nazivane "usedete", a u anegdotsko-memoarskim zapisima o dubrovačkim zbivanjima tijekom 19. stoljeća Josip Bersa je za njih upotrijebio naziv "ormarići za živu čeljad". (12) 

Požunskim mirom 1805. Dalmaciju i Boku kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike prekidao kopnenu vezu među njima. Pojavom Napoleona s jedne, a slabljenjem Turske s druge strane, Dubrovačka Republika više nije bila sigurna u ustaljenom sustavu zaštite. U opasnosti od ruskog zauzeća grad se, 27. svibnja 1806. godine, bez otpora predao francuskim postrojbama. Od ulaska francuske vojske u Dubrovnik počele su ratne operacije združenih ruskih i crnogorski vojnih snaga. *Dopremivši na Srđ topove s ruskih brodova, Rusi i Crnogorci od 17. lipnja do 5. srpnja topničkim su projektilima razarali opkoljeni Dubrovnik. Na grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, zbog čega je poginulo oko stotinu ljudi, mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta na važnim svjetov­nim i sakralnim zdanjima. Napadajući grad, Rusi i njihovi pomagači spuštali su se niz padine Srđa gotovo do samih gradskih zidi­na, gdje su nastavili sustavna pljačkanja i paljenja kuća, silovanja žena i ubijanje nemoćnih stanovnika. O posljedicama ratovanja na području Dubrovačke Republike autor knjige Dubrovačke slike i prilike Josip Bersa, navodi da su Rusi i Crnogorci opljačkali i zapalili ukupno 650 kuća, i to u Konavlima 235, u Župi 188, u Slanom 30 i u Stonu 3, a u neposrednom okruženju grada 134 na Pilama, 9 na Pločama, 44 u Gružu i 7 u Lapadu.*  **Samo 1. srpnja u predgrađima Pile, Ploče i u Gružu zapaljeno je oko 60 kuća, a gusti oblak dima prekrivao je Grad i okolicu. Na današnji dan, u noći s 1. na 2. srpnja, te 1806. godine, upućivane su bombe velike razorne moći koje su uz strahoviti zvižduk i sa visine padale na Grad. I kako piše apendini, "padale kao mrtve i tek nakon nekoliko minuta eksplodirale“. Ta posebna vrsta bombi izazvala je i najviše mrtvih i ranjenih, među vojskom i civilima. Pogođeno je više gradskih tvrđava, a vatre koje su izbile na stolnoj crkvi i drugim kuća bile su ugašene. Bombardiranje je potrajalo sve do kasno u noć, tijekom koje su vojne vlasti tiskanom letkom upozorile narod da će se zbog teške situacije ubuduće moći davati samo polovica kruha i manja količina vode.**  *6. srpnja 1806. iz Dalmacije stigle su nove francuske čete s 1.600 grenadira pod zapovjedništvom generala Molitora, koji je primorao Ruse i Crnogorce na povlačenje.* (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. srpnja 1875. godine, u Dubrovniku je rođena Nike Balarin-Monopoli, učiteljica isakupljačica narodnog blaga. Od 1903. upraviteljica je Ženske osnovne škole u Dubrovniku. Vrlo aktivno radila je u kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim institucijama u Dubrovniku. Bila je odbornica Narodne ženske zadruge, savjetnica za majke i dr. — Zanimala se za narodne običaje Konavala te po nagovoru Ante Radića, koji je pokrenuo sustavno sabiranje i proučavanje narodnog blaga u okviru JAZU, započela skupljati etnografsku građu. Opisivala je narodne običaje Konavala, zapisivala narodna kazivanja (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1898. i 1901) i skupila vrijednu zbirku konavoskih ženskih ručnih radova. Jedan dio te etnografske građe čuva se u Dubrovniku. Svoju zbirku ručnih radova izložila je najprije u Dubrovniku 1896. na Školskoj konferenciji, a zatim je dopunila i predstavila na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. u Dalmatinskom paviljonu. Za tu je izložbu priredila reprezentativni Album konavoskih narodnih vezova (Dubrovnik 1900). Za izložene radove dobila je tada počasnu diplomu Svjetske izložbe u Parizu. Nike Balarin-Monopoli, tragično je poginula u prometnoj nesreći u Dubrovnik, 7. rujna 1925. godine. (7) 

Na današnji dan, 2. srpnja 1903. godine, u Dubrovnikje rođen flautist iglazbeni pisac Gustav Brilli. Pravni fakultet završio je u Zagrebu, glazbu učio privatno kod Vlacha Vrutickog i Ludomira Rogowskog u Dubrovniku. Glazbeničku djelatnost započeo je kao flautist Dubrovačkoga salonskog orkestra. Od 1925. članom je Dubrovačke filharmonije, kojoj je jedan od utemeljitelja. Od 1933. djeluje u Beogradu. Usporedo se posvetio i glazbenoj publicistici objavivši više članaka i studija u kojima je na stručno-popularan način pisao o glazbenim ličnostima i događajima. Surađivao je u dnevnim listovima i periodicima, među kojima i Dubrovački vjesnik i Dubrovnik, a iz njega je ostalo i djelo "Trideset godina Dubrovačke filharmonije", iz 1957. godine. (8)

Na današnji dan, 2. srpnja 1937. godine, u Dubrovniku je rođen klarinetist i glazbeni pedagog Pietro Cavaliere. Bio je profesor klarineta u Umjetničkoj školi »Luka Sorkočević« (1973–87. voditelj Centra), solist i komorni glazbenik. Opsežnim repertoarom od klasicizma do avangardi XX. st., izrađenom tehnikom i kultiviranošću interpretacije uspješno koncertirao u zemlji i nizu zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Uz to je stalni suradnik i solist komornih sastava Collegium musicum Ragusinum, i gudačkog kvarteta Pro arte Posebno se istaknuo izvedbama djela za klarinet hrvatskih autora (B. Bjelinski, B. Papandopulo i dr.). Za svoju je koncertnu djelatnost Pietro Cavaliere dobio nagradu »Milka Trnina« (1981). (9)

Vrsni urolog i  jedan  od najplodnijih  hrvatskih  povjesničara  medicine, Blaćanin Jurica Bačić preminuo je (u Dubrovniku), na današnji dan, 2. srpnja  2002.  godine. Jedan od naših rijetkih liječnika s dva doktorata, "Primarius"  Jurica Bačić, gotovo cijeli radni vijek, bio je urolog  i šef  Urologije Opće  bolnice Dubrovnik. Radove s područja urologije objavljuje u domaćim i stranim časopisima, a bavi se i poviješću medicine, osobito poviješću zdravstva starog Dubrovnika, napose dubrovačke urologije. Objavio je  četiri knjige  iz povijesti medicine:  "Stazama medicine starog  Dubrovnika" (1989.), "Nekad  u  Dubrovniku"  (1990.), "Higijensko  epidemiolobke  prilike u Dubrovniku  u XV. Stoljeću" (1991.)  i "Magistri medicine  srednjovjekovnog  Dubrovnika (14. i 15. stoljeće)" (1997.). Aktivno se bavi i slikarstvom radeći u ulju, miješanoj tehnici i temperi te je od 1970. imao nekoliko skupnih i samostalnih izložbi (Cavtat, Dubrovnik, Slano, Lopud, Zagreb). (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak, 2. srpnja ratne 1992. godine,  bio je blagdan Gospe od Orašca, a na snazi je bila opća opasnost oglašena prethodnoga jutra. *Od ranog jutra iz smjera trebinjske općine topnički su napadana rubna područja grada i istočni dijelovi užeg područja grada. Prije napada brodom "Astral" upućena je humanitarna pomoć za 3. 500 stanovnika Cavtata i Konavala. Istim se brodom u slobodu vratilo dvadeset naših zarobljenika koji su bili zatočeni u Morinju i Bileći*.     **Golubov kamen iznad izvora rijeke Omble bio je, s početkom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područ­je, zloglasno neprijateljsko uporište. S njega je agresor kontrolirao i razarao cijelu Rijeku dubrovačku onemogu­ćavajući bilo kakvo kretanje jedinom prometnicom koja je vodila iz Dubrov­nika ili prema njemu. Stoga je Golu­bov kamen simbol okruženja i potpune blokade Grada. U sklopu akcije "Tigar" zadaću njego­vog zauzimanja, nakon više neuspješ­nih pokušaja početkom godine, dobila je 3. Imotska bojna 4. gardijske briga­de HV. Krenuli su 1. srpnja u osvajanje cijelog područja Golubovog kamena. Sutradan, na današnji dan 2. srpnja 1992. godine, nastavljene su bor­be za Golubov kamen u kojima je poginulo dvoje pripadnika satnije, a više ih je ranjeno**. ***Toga dana, poginuli su pripadnici 4. brigade ZNG-e: Branko Kutleša, Vinko Žužul i Nediljko Škomrlj***.  **Tijekom višednevne borbe, imotski branitelji, združenim su snagama s ostalim braniteljima Hrvatske vojske, zauzeli su Golubov kamen, i cjelokupan plato, te nastavili napredovanje prema Uskoplju i Vukošu. Na taj način, preki­nuta je višemjesečna blokada Dubrov­nika i najavljena konačna pobjeda Hr­vatske vojske. Priča o Golubovom kamenu, jedna je od brojnih koja svjedoči o hrabrosti i herojstvu postrojbi koje su sudjelovale u oslobađanju dubrovačkog područja. Ona govori o zajedništvu hrvatskog naroda koje je došlo do izražaja tije­kom Domovinskog rata. O tome rječito svjedoče i spomen obilježja širom hr­vatskog juga na kojima su uklesana imena branitelja iz svih krajeva Hrvat­ske, koji su dali svoje živote za slobodu Domovine.** (11) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

(2) HBL,  Vladimir Dugački (1983) 

In memoriam,  Prof. dr. sc. Ante Škrobonja

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovačka_Republika

DUBROVAČKA REPUBLIKA

*SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

** Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) HBL  Anđelka Stipčević-Despotović (1983)

(8) HBL Nikša Njirić (1989)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL,  Vladimir Dugački (1983) 

In memoriam,  Prof. dr. sc. Ante Škrobonja

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 209, 210

* Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 557

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43,44,45,46

*** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-

(12) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 144,145

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,3 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 06.07.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 6. srpnja 1806. godine, završila je dvadesetodnevna rusko-crnogorska opsada Dubrovnika. (1) Na današnji dan, 6. srpnja 1911. godine, u Sarajevu je rođen ...

Gradoplov
Utorak, 07.07.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 08.07.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 05.07.2020 08:20

Nedjelja, 05.07.2020 08:20

Subota, 04.07.2020 08:20

Subota, 04.07.2020 08:20

Petak, 03.07.2020 08:20

Petak, 03.07.2020 08:20

Četvrtak, 02.07.2020 08:20

Četvrtak, 02.07.2020 08:20