Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Herceg Stjepan Vukčić Kosača, nakon tri dana otpora na današnji dan, 1. srpnja 1451. godine porazio je Dubrovačku vojsku kod tvrđave Tumbe na Brgatu. (1) Od 150 vojnika koje je general Lauriston poslao u proboj, u noći s 30. lipnja na l. srpnja 1806. godine, samo se njih sedam vratilo u Grad. (2) Na današnji dan, 1. srpnja 1936. godine sletio je prvi avion na poletno-sletnu stazu aerodroma u Konavoskom polju kod Grude. (3) Na današnji dan, 1. srpnja 1591. godine, u Dubrovniku je rođen ugledni guverner oružja i vojni graditelj Dubrovačke Republike, Marin Jeronimov Držić. (4) Na današnji dan, 1. srpnja 1924. godine, u Poličniku kraj Zadra rođen je povjesničar i arhivist Josip Lučić. (5) Na današnji dan, u srijedu, 1. srpnja 1992. godine, Dubrovnik je pretrpio još jedan topnički napad. *Istoga dana, započela je Akcija „Tigar", uspješno završena 15. srpnja pomica¬njem crta obrane na sigurniju udaljenost od Dubrovnika.* (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Aron, Šimun, Predrag, Oliver i Estera. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovnik, stiješnjen u početku na opseg grada, postupno je širio ie područje. U 13. stoljeću je, uz Elafitske otoke, imao pod svojom vlašću i otok Lastovo, Župu i Rijeku dubrovačku, a do kraja 14. stoljeća prošrio se na značajna područja: poluotok Pelješac, otok Mljet i Slansko primorje. Dobivanjem dijela Konavala, koji je držao Sandalj Hranić (1419) i   drugoga dijela, koji je držao Radoslav Pavlović (1427.) završeno je širenje Dubrovnika. Na tom području, od Sutorine do Kleka, ostat će sve do gubitka državnosti 1808. godine. Stekavši, zapravo kupivši Konavle, Dubrovčani su, po uzoru na ranije stečena područja, osnovali knežiju Konavala.No, na upravu tog područja nisu odmah poslali kneza iz redova vlastele, nego jednog pučanina. Kada se 1. srpnja 1419. raspravljalo u Senatu hoće li poslati na upravu Konavala nekoga iz redova vlastele ili pučanina, samo je jedan senator glasao da se pošalje vlastelin, a svi ostali dali su glas za pučanina. Tako je istog dana za vice-kneza Konavala izabran Nikolica Đerdašev, zvan Đurđević, s mandatom od četiri mjeseca. Nikolica je jedva započeo svoj mandat. Opozvan je već 14. kolovoza, a na njegovo je mjesto postavljen drugi pučanin, župan Milat Gojčinović. No ni njegovo vladanje nije bilo dugog vijeka. Opozvan je poslije dva i pol mjeseca (30. listopada 1419). Proces ulaska u posjed Konavala bio je uzbudljiv i trajao je sve do svibnja 1420. Dana 23. svibnja 1420. godine izrađen je u Senatu konačni plan preuzimanja Konavala i ujedno donesen propis o izboru konavoskog kneza. Poslije dva dana (25. svibnja) izabran prvi konavoski knez Nikolino Marin Gundulić. Recimo i to da se , od prvog konavoskog kneza, Nikolina Gundulića, do posljednjega kneza Vlaha Bernarda Kabužića u Konavlima izmijenilo više od 520 knezova. (19) 

Najmoćniji dinast u Bosni i najznačajniji Kosača, koji je od 1448. godina nosio je titulu hercega od svetog Save, Stjepan Vukčić Kosača, nakon što je napao teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle, a 27. s većom silom navalio i na Župu, dubrovačka vojska nakon tri dana otpora na današnji dan, 1. srpnja 1451. godine poražena je kod tvrđave Tumbe na Brgatu, a četiri stotine dubrovačkih zarobljenika dokaz su da se radilo o bitki većeg opsega. Bio je to početak trogodišnjeg rata, koji je završen sklapanjem mira u travnju 1454. g. (8) 

Dopremivši na Srđ topove s ruskih brodova, Rusi i Crnogorci od 17. lipnja do 5. srpnja topničkim su projektilima razarali Dubrovnik opkoljen s kopna i s mora. Na grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, zbog čega je poginulo oko stotinu ljudi, mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta na važnim svjetov­nim i sakralnim zdanjima. Situacija u Dubrovniku postala je vrlo kritična jer su rusko-crnogorski napadači prekinuli kanal vodovoda, u gradu je zavladala i nestašica hrane, a unutar dubrovačkih gradskih zidina, gdje je u normalnim prilikama živjelo manje od 5.000 stanovnika, tada nalazilo oko 10.000 izbje­glica iz Konavala i Župe dubrovačke, te oko tisuću Francuza. Napadajući grad, Rusi i njihovi pomagači spuštali su se niz padine Srđa gotovo do samih gradskih zidi­na, gdje su nastavili zločine započete od samoga ula­ska na dubrovački teritorij - sustavna pljačkanja i paljenja kuća, silovanja žena i ubijanje nemoćnih stanovnika. O posljedicama ratovanja na području Dubrovačke Republike iscrpno je pisao autor knjige Dubrovačke slike i prilike Josip Bersa, navodeći da su Rusi i Crnogorci opljačkali i zapalili ukupno 650 kuća, i to u Konavlima 235, u Župi 188, u Slanom 30 i u Stonu 3, a u neposrednom okruženju grada 134 na Pilama, 9 na Pločama, 44 u Gružu i 7 u Lapadu. U najkritičnijim trenutcima srpsko-crnogorske opsade Dubrovnika 1806. od 150 vojnika koje je general Lauriston poslao u proboj, u noći s 30. lipnja na l. srpnja, samo se njih sedam vratilo u Grad, dok su ostali ili izginule ili se razbježali. Nastojeći umiriti dubrovačke senatore Lauriston im je obećao da će Napoleon nadoknaditi svu štetu nastalu rato­vanjem, te je dopustio da na Orlandovu stupu po­novno bude zastava s likom sv. Vlaha. Dubrovčanima ta šteta ni­kad nije bila isplaćena niti na drugi način nadoknađena. (9) 

Početak civilnoga zračnog prometa u Dubrovniku veže se za travnatu poletno-sletnu stazu u Konavoskom polju kod Grude. Prvi avion, na taj aerodrom, sletio je na današnji dan, 1. srpnja 1936. godine, čime je otvorena prva zrakoplovna putnička linija Du­brovnik - Sarajevo - Beograd! Pozornost privlači podatak da Dubrovčani, unatoč netom doživljenoj zrakoplovnoj katastrofi u vlastitoj sredini, samo dvadesetak dana nakon pada zrakoplova na Prijeko­mu i desetak dana poslije pokopa posljednje devete žrtve, nisu bili obeshrabreni u nastojanjima da svoj grad uključe u tek započeti put­nički zračni promet na prostorima Kraljevine Jugoslavije, malim letjelica­ma, u to vrijeme smatranih pravim čudom tehnike. *Razvoj turizma i sve brojniji strani i domaći putnici krajem 50-tih godina 20. stoljeća uvjetovali su gradnju suvremenije zračne luke, koja je na lokaciji između Čilipa i Močića u Konavlima izgrađena i puštena u promet za čarter-letove u svibnju 1962., da bi 15. srpnja započeo i redoviti domaći i međunarodni promet.* (10) 

Na današnji dan, 1. srpnja 2014.godine, na inicijativu Zmajskog stola u Dubrovniku, na ulazu  u njegov dugogodišnji atelje u tvrđavi sv. Ivana, postavljena je i otkrivena spomen ploča slikaru Đuru Pulitiki. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. srpnja 1591. godine, u Dubrovniku je rođen ugledni guverner oružja i vojni graditelj Dubrovačke Republike, prasinovac Marina, pjesnika i komediografa Marin Jeronimov Držić. Prema njegovim se uputama radi na moderniziranju i pojačavanju gradskih zidina prema kopnu: skinuta su srednjovjekovna kruništa s gradskih zidina, izgrađeni jaki prsobrani, napravljen obilazni hodnik s prsobranom na donjoj platformi Minčete, popravljene kule Puncjela i Kalarinja i zid između njih. Prema njegovu projektu započela je i gradnja utvrda prema moru: bastion Sv. Spasitelja i zid koji spaja bastion s tvrđavom Sv. Ivana. Po njegovim uputama povećan je broj vojnika, lijevaju se topovi, organiziraju vojni odjeli i signalna služba dimom i ognjem. Svi ti zahvati umnogome su ojačali obranu Dubrovnika. Prema zajedničkom projektu inženjera Marcantonia Bettaccija i Marina Jeronimova DRŽIĆa, 1658. počinje i gradnja utvrde koja je nazvana bastionom Sv. Stjepana, a njome je istodobno završena gradnja dubrovačkih zidina, koje otada uglavnom nisu mijenjale izgled. (12)

Na današnji dan, 1. srpnja 1924. godine, u Poličniku kraj Zadra rođen je povjesničar i arhivist Josip Lučić. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1964. doktorirao, bio jeasistent na katedri za hrvatsku povijest, a od 1973. do umirovljenja 1994. radio u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu; znanstveni savjetnik. Predavao pomoćne povijesne znanosti na poslijediplomskim studijima u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu. Bio je voditelj Dubrovačke medievističke radionice, koja je otpočela s djelovanjem 1992. U znanstvenim istraživanjima ponajviše se bavio poviješću Dubrovnika i okolnih krajeva u srednjem vijeku (Prošlost dubrovačke Astareje, 1970; Povijest Dubrovnika od VII stoljeća do godine 1205., 1973; Obrti i usluge u Dubrovniku: do početka XIV stoljeća, 1979), pomorskim i trgovačkim vezama Dubrovnika sa zemljama Sredozemlja, vezama Dubrovnika s balkanskim zaleđem (Dubrovačke teme, 1991) i temama iz srednjovjekovne hrvatske povijesti. Objavio je građu Državnog arhiva u Dubrovniku (Spisi dubrovačke kancelarije, sv. II–IV, 1984–93; Knjiga odredaba Dubrovačke carinarnice 1277., 1989) te bio glavni autor više povijesnih atlasa (Hrvatska kroz stoljeća, 1975; Hrvatski povijesni zemljovidi, 1993). Bio je glavni urednik časopisa Dubrovački horizonti (1969–94) i Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta (1982–94). Josip Lučić umro je u Dubrovniku 3. prosinca 1994. godine. (13)

Na današnji dan, 1. srpnja1958. godine, u Dubrovniku je rođen Božo Vuletić, hrvatski vaterpolist, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine. Odigrao je 59 susreta za reprezentaciju bivše SFRJ. (14)

 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu, 1. srpnja ratne 1992. godine,  neprijateljski topnički napad počeo je vrlo rano, a uzbuna je oglašena u 5 sati i 14 minuta. U napadu opet bili pogođeni kulturni spomenici: Revelin, Minčeta i Lovrijenac, te gradske zidine s nekoliko njihovih kula i stražarnica, *kula Sv. Katarine, Sv. Frana i Sv. Barbare*. Osim gradskog područja, neprijatelj je gađao Rijeku i Župu dubrovačku. Granate su ispaljivane s područja trebinjske općine i Konavala. U napadu je sudjelovala i jedna neprijateljska topovnjača koja je iz blizine Cavtata otvarala vatru po Župi. (15) U ranim jutarnjim satima 1. srpnja 1992. prvi put na Južnom bojištu po neprijateljskim položajima u zaleđu Dubrovnika djeluju zrakoplovi Hrvat­ske vojske, što je bio znak našim po­strojbama za početak operacije Tigar, kojoj je cilj bilo potpuno deblokirati Dubrovnik, osi­gurati dubinu oslobođenog teritorija potrebnu za daljnje napredovanje pre­ma Konavlima, te izaći na međunarod­no priznate granice Republike Hrvat­ske. Akcija „Tigar" počela je, na današnji dan, 1. srpnja 1992. godine, i trajala je do 15. srpnja, a uspješno je završena pomica­njem crta obrane na sigurniju udaljenost od Dubrovnika. Prva gardijska brigada kreće s po­lazne crte Zavala - Slano zauzimajući u teškim borbama sela Kutina, Nevada i Začula, te visove Ovča, Vranilova gla­va, Čula i Timun s kojih kontrolira Po­povo polje, i prilaze Trebinju. U toj ak­ciji kao i u kasnijem tijeku borbi na dubrovačkom bojištu posebno se ista­knuo zapovjednik satnije legendarni Damir Tomljanović Gavran. Druga gardijska brigada krenula je s položaja u Župi Dubrovačkoj, zajedno s 163. brigadom u napad prema Vraštici i Ivanici te Buavcu i Glavskoj. Vod ko­mandosa, pod zapovjedništvom Pre­draga Matanovića nastojao je izbiti na pravac prema Ivanici s ciljem spajanja sa snagama četvrte gardijske brigade u selu Uskoplje, gdje je bilo koncentrira­no neprijateljsko teško topništvo. Usli­jed pogibije dvojice vojnika i žestokog protuudara neprijatelja bili su prisilje­ni na povlačenje. Naselje Iva­nica uspješno je zauzeto nekoliko dana kasnije u novom napadu 5. srpnja, dok se Vlašticom ovladalo tek tijekom operacije oslobađanja Konavala i operacijom Vlaštica, napadnim djelovanjem kroz zaleđe snaga 4. gardijske i 163. bri­gade, nakon teških borbi 24. listo­pada 1992. godine.  (16) Toga dana,na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 2. brigade HV-a: Mile Pavlovići Zvonko Radošević, *pripadnici 4. brigade HV-a: Ante Baković, Nenad Lončar, Mladen Milić, Dražen Šamadan i Ervin Velić,** te pripadnik 114. brigade HV-a,Leo Žižić. (17)    Istoga dan, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Miho Tomičić, iz Dubrovnika. (18) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 221

(2) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

(3) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 196,197

(4) HBL Ivan Matejčić (1993)

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 207, 208

* VJEČNI KAO DOMOVINA

SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 221

(9) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

(10) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 196,197

*http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/

(11) http://dbhz.hr/?cat=29

(12) HBL Ivan Matejčić (1993)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Božo_Vuletić

(15) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 207, 208

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 557

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-*258-**259-

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

(19) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 393,394

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,3 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 06.07.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 6. srpnja 1806. godine, završila je dvadesetodnevna rusko-crnogorska opsada Dubrovnika. (1) Na današnji dan, 6. srpnja 1911. godine, u Sarajevu je rođen ...

Gradoplov
Utorak, 07.07.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 08.07.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 05.07.2020 08:20

Nedjelja, 05.07.2020 08:20

Subota, 04.07.2020 08:20

Subota, 04.07.2020 08:20

Petak, 03.07.2020 08:20

Petak, 03.07.2020 08:20

Četvrtak, 02.07.2020 08:20

Četvrtak, 02.07.2020 08:20