Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 1. kolovoza, te 1893. godine, u Gružu je otvoren Duhanski ured, kao i prostor za skladištenje. (1) Na današnji dan, u četvrtak 1. kolovoza 1907. godine, u 11 sati i 5 minuta cijelim dubrovačkim područjem osjetio se snažan potres. (2) Na današnji dan, 1. kolovoza 1923. godine, veliki župan Dubrovačke oblasti odobrio je pravila „Savez društava i institucijâ za unapređenje prometa stranaca u Dubrovniku“, sa sjedištem u Dubrovniku. (3) Na današnji dan, 1. kolovoza 1968. godine, u Dubrovniku je rođen umjetnički fotograf Pavo Urban. (4) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 1. kolovoza, obilježavao se blagdan – Okovi Sv. Petra. (5) Lastovo/ Ubli slavi – sv. Petar u okovima – Ribarski. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Alfonz Liguori; Vjera; Nada i Leon. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Iz dviju važnih dubrovačkih isprava, koje nose današnji datum, 1. kolovoza 1235. godine, može se zaključiti kako toga dana Dubrovčani više ne priznaju mletačku vlast. Riječ je o ugovornim ispravama, koje je Općina Dubrovačka izdala talijanskim gradovima Riminiju i Raveni, a kojima se građanima tih gradova dopušta potpuno slobodno kretanje Dubrovnikom i dobar postupak prema njima. Ako ne ranije, a ono se u tim trenucima Dubrovnik odmetnuo od mletačke vlasti. Ipak već u siječnju 1236. Dubrovčani su poslali izaslanstvo u Mletke radi pregovora o ponovnom podvrgavanju, a u lipnju je sklopljen novi ugovor, jednak onom iz 1232. Ipak, važna je promjena bila u tome što su nakon ovog ugovora mletački knezovi odlazili u Dubrovnik na dvije godine. Uveden je i običaj da knez osim zakletve mletačkom duždu zakletvu polaže i Općini Dubrovnika, obvezujući se da će pravedno upravljati po starim običajima Dubrovnika, braniti u svemu njegove probitke te skupa s vijećem i narodnom skupštinom raditi protiv zlih običaja a unapređivati dobre, dakako uz uvjet da je sve to u skladu sa zakletvom položenom mletačkom duždu. Prvu takvu sačuvanu zakletvu položio je knez Ivan Tiepolo, 20. srpnja 1237. godine, a nalazi se u izvorniku u Dubrovačkom arhivu. Za Tiepolova kneževstva, koje traje do srpnja 1238, donijete su razne odredbe o zločinima i uvredama, ali one nisu sačuvane. (8)  

Svaka zabrana ili ograničenje što bi ga mletačka vlada nametala svojim građanima, pogađali bi gotovo uvijek i Dubrovčane. Tako je 22. lipnja 1332. godine, jer su se Turci spremali na rat protiv kršćana, mletačka vlada zabranila trgovanje s Turskom, te je ta zabrana dostavljena i Dubrovniku. Na temelju toga i dubrovačko Vijeće umoljenih, na današnji dan, 1. kolovoza iste 1332. godine, prenosi ovu zabranu na Dubrovčane. (9) 

Godine 1428. vrše se neki vrlo interesantni fortifikacijski radovi. U prvom redu izgrađuje se velika kula sv. Margarite. Već 6. siječnja donesen je zaključak, da se radi i završi ta kula. 14. pak lipnja, te 1428. godine,  zaključeno je, da se naredi nadstojnicima općinskih radova, da započnu i nastave sa izgradnjom te kule, te da se pošalje jedna lađa u Senj, da donese potrebno drvo za kalupe njezina svoda, a na današnji dan, 1. kolovoza 1428. godine, donesen je veliki zaključak o njezinoj izgradnji, iz kojeg možemo točno odrediti, kako je ta važna kula pri njenoj prvoj izgradnji izgledala. Ona je u toku stoljeća potpuno izmijenila isvoj prvobitni oblik.  Najprije je bila pregrađena 1571.. U velikom, pak, potresu ona je bila dosta teško oštećena, više nego i jedno drugo gradsko utvrđenje, te je opet nakon toga pregrađivana. Prema tom i ostalim zaključ­cima, kako zaključuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, možemo utvrditi, da je ta prvobitna kula sv. Margarite bila velika četverouglasta kula, kojoj su strane bile široke nešto preko 10 m. Imala je dva svoda, jedan na visini obrambenog hodnika zidina, a drugi na vrhu kule. Prizemlje kule imalo je prema prastaroj crkvici sv. Margarite otvoreni luk, te je ispod svoda bilo neko dvorište rečene crkvice. Gornja taraca kule morala je imati krunište, kako su imale i ostale kule u to doba. (10) 

Uskoro nakon pada Bosne pod tursku vlast 1463. g. i dolaska Turaka blizu granica Republike, grad se ozbiljno pripremao za obranu i utvrđivanje grada.  23. srpnja 1464. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je novu odredbu protiv onih, koji su napustili grad. U njoj među ostalim stoji, da se vrate i svi ribari, koji ribaju oko Lastova i Visa, i da nitko od građana ili općinskih plaćenika ne smije napustiti teritorij države bez ovlaštenja Vijeća umoljenih. Isto Vijeće, pak, nekoliko dana kasnije, na današnji dan, 1. kolovoza, te  1464. godine, zaključuje, da se povuku i ljudi Primorja, Konavala i Astareje sa svojom imovinom i žitom, i to djelomično u Dubrovnik, a djelomično u Ston, i na otoke. (11) 

Proizvodnja duhana u selima Dubrovačkog primorja datira još iz vremena Dubrovačke Republike, ali pouzdane podatke o broju stanovnika koji se bavio tom djelatnošću, veličini zasađenih površina, broju zasađenih struka duhana, te prinosu po struku možemo pratiti tek od 1893. godine. Naime, austrijska vlada zabranila je 1814. godine proizvodnju duhana, koja je ponovno dopuštena tek osamdesetih godina 19. stoljeća, ali pod strogom kontrolom države, koja je i dalje držala monopol nad proizvodnjom. Vlada je određivala koliki se broj strukova smije zasaditi, te cijenu po kojoj će se prodavati isključivo državi preko ureda za otkup duhana. Jedan od tih ureda, kao i prostor za skladištenje duhana, nalazio se i u dubrovačkom Gružu, *gdje je preseljen iz Kotora, na današnji dan, 1. kolovoza, te 1893. godine. Na dubrovačkom je području tako intezivno započela sadnja duhana, a tijekom ljeta u dubrovačko kotaru sadnjom se bavilo 545 kuća, koje će gruškom uredu predate 300 kvintala duhana. * Između ostalog, zna se da se uzgojem duhana 1896. godine bavio 2.401 stanovnik. *Duhan se uzgajao u Stonu, Dubrovačkom primorju i Konavlima, a nakon sortiranja u Gružu duhan se slao u austrijske tvornice duhana. Iako su tvornice ostvarivale najveću dobit, a mada se kilogram duhana uzgajivačima plaćao samo 80 novčića, obzirom na tešku situaciju u poljoprivredi seljaci su bili zadovoljni, jer im je barem bio osiguran otkup.* Proizvodnja duhana s vremenom opada, pogotovo u blizini urbanih centara, ali prema Pavu Ivankoviću, u njegovom »Prilogu razmišljanjima o gospodarskom razvoju Dubrovačkog primorja«, ona se do 1993. godine zadržala u selima Dubrovačkog primorja, pogotovo u onima koja su udaljena od grada Dubrovnika, među koje spadaju i sela lisačke župe - Čepikuće, Lisac, Podimoć i Točionik. (12) 

Na današnji dan, u četvrtak 1. kolovoza 1907. godine, u 11 sati i 5 minuta cijelim dubrovačkim područjem osjetio se snažan potres, najjači kojeg su pamtili tadašnji i najstariji Dubrovčani. Osim Dubrovnika potres se najjače osjetio u Slanomu i Stonu, gdje je mnogobrojnim kućama propao strop, pa su ljudi bježali na ulicu. Strop se srušio i u dubrovačkoj Sokolani, a znatna oštećenja nastala sui  na zgradi Okružnog suda, gdje su nastale velike pukotine. O jačini potresa najbolje svjedoči činjenica da je kalamita - "gromobran", na zvoniku Male Braće vibrirala 5 sati poslije potresa, što je stanovništvo promatralo sa Straduna. (13) 

Ustrajnošću i zaslugom Društva prijatelja dubrovačke starine u Dubrovnik je 2009. godine otkupom nakon stoljeća i pol vraćena slika,  rad  nepoznatog ankonitanskog majstora,  prikaz povijesne gradske jezgre prije Velike trešnje 1667. godine.  Slika predstavlja Grad s početka 17. stoljeća a ''po preciznosti kojom su slikani pojedini detalji urbanog tkiva: zidine, gradska luka, romanička katedrala s krstionicom, gotička Crkva sv. Vlaha, Divona i Placa s nizom trijemova na sjevernoj strani, Velika i mala Onofrijeva fontana , kuće u predgrađu, Srđ – predstavlja uistinu prvorazredan dokument koji nadmašuje umjetničke vrijednosti same slike. Iz pisanja Cvita Fiskovića (Viški spomenici) poznato nam je da ju je nekoć posjedovala dubrovačka patricijska obitelj Saracca, a da je ženidbeno-udadbenim vezama dospjela u kuću obitelji Marasović u Visu, a potom u vlasništvo poznatog trogirskog arhitekta Frane Delalle. *Prema ovoj slici (oko 1860. - 1870) izrađena je kopija koja se danas nalazi izložena u Zbirci umjetnina franjevačkog samostana Male braće. Kopiju je naslikao talijanski slikar Zebedeo Piccini. Zanimljivo je da je franjevac fra Franjo Jurić iz Cavtata, u Listu dubrovačke biskupije,** na današnji dan, 1. kolovoza 1922. godine,** opširno pisao o tome kako je Zebedeo preslikao ovu sliku, koja se tada nalazila na Visu, i on već tada predlagao da se original ove slike otkupi i smjesti u Knežev dvor.* Napori Društva da dođe u posjed slike stari su gotovo pola stoljeća. Još je konzervator i predsjednik Društva Lukša Beritić započeo s tim nastojanjem. Višemjesečnim pregovorima s jednim od vlasnika slike iz  obitelji Delalle, došlo se do  rezultata i slika je stigla u Grad 7. prosinca 2009. godine, i danas se nalazi u Dubrovniku. (14) 

*Poslije Prvog svjetskog rata, turizam u našim krajevima postaje zanimljivom i korisnom granom gospodarstva, a da bi se unaprijedio, pojavljuju se razna društva i ustanove.* Do pojave i ustrojstva ustanova čija je djelatnost bila u službi turističkog razvoja, došlo je ubrzo nakon što je 1923. godine u Ministarstvu trgovine Kraljevine SHS u Beogradu osnovan Odsjek za turizam.  Inicijativa dubrovačke, splitske i sušačke Trgovačko-obrtničke komore, potom je rezultirala osnivanjem Saveza tih društava, koji je u dubrovačkom slučaju dobio naziv „Savez društava i institucija za unapređenje prometa stranaca u Dubrovniku“, i u duhu naroda i lokalnoga tiska, pak, sve češće skraćeno nazivan „Savez za unapređenje turizma u Dubrovniku“, da bi se u drugoj polovici 30-tih godina službeno nazivao „Turistički savez u Dubrovniku“. Za prvog predsjednika „Saveza“, koji je tu dužnost obnašao sve do 1930. godine izabran je dr. Melko Čingrija. Nakon njega predsjednik „Saveza“ bio je, od 1931. do 1933. godine dr. Milorad Medini, kojega je, pak, na toj dužnosti 1933. naslijedio dr. Matija Vidoević. Samom svojom pojavom u onodobnom turističkom prostoru, djelujući prema pravilima, koja je, na današnji dan,  1. kolovoza 1923. godine, odobrio veliki župan Dubrovačke oblasti „Savez društava i institucijâ zaunapređenje prometa stranaca u Dubrovniku“, sa sjedištem u Dubrovniku, smjestio se na čelo cjelokupne turističke organizacije dubrovačkog prostora, razvivši vrlo opsežnu, svestranu i kompleksnu organizacijsku i, prije svega, promotivnu aktivnost. *Dubrovački Savez imao je i svoj Putnički ured koji se nalazio u zgradi Slavenske banke kod Kneževa dvora, u kojem su putnici i stranci mogli dobiti sve informacije, iznijeti eventualne pritužbe i želje te kupiti željezničke i parobrodarske karte. Ured kasnije seli u Linardićevu radnju na Placi.* (15) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. kolovoza 1884. godine, u Rijeci je umro hrvatski književnik, prevoditelj i liječnik, jedan od prethodnika ilirizma Juraj (Đuro) Matija Šporer. Među njegovim napisanim dramama povijesne tematike je i tragedija Car Murat II. i Republika dubrovačka (1861), te drama Propast Republike dubrovačke. (16)

Na današnji dan, 1. kolovoza 1968. godine, u Dubrovniku je rođen umjetnički fotograf  Pavo Urban. Završio je Pomorsku školu u Dubrovniku, a potom u Zagrebu polazio Akademiju dramske umjetnosti. Kao dragovoljac, vratio se u Dubrovnik, gdje je i *poginuo 6. prosinca 1991. godine od gelera neprijateljske granate, ispod gradskog zvo­nika, fotografirajući agresorsko granatiranje Dubrovnika, kao ratni snimatelj Ministarstva informiranja Republike Hrvatske. Njegove fotografije i posebno posljednji snimci, širile su istinu o surovim neprija­teljskim razaranjima Dubrovnika.* Za svoj rad Pavo Urban primio je više nagrada, a je posmrtno odlikovan najvišim državnim odličjima. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 1. kolovoza 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. BRIGADE HV-e: Josip Dodić i Davorin Kovač. (18) Na području Dubrovačko neretvanske županije tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina starosti. Ukupan broj civilnih invalida Domovinskog rata broji više od 140 osoba, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. Na današnji dan, 1. kolovoza 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Stijepo Kovaćić, iz Močića, rođen 1911. (19) 

Izvori i literatura:

(1) ZAKAŠNJELA DEMOGRAFSKA TRANZICIJA: STANOVNIŠTVO LISCA U DUBROVAČKOM PRIMORJU (1870-1880), MARIJA GJURAŠIĆ, MINELA FULURIJAI NENAD VEKARIĆ, Izvorni znanstveni rad UDK 314.8 (497.5 Lisac) »1870/1880« Primljeno: 21. 11. 2008., str. 344

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 4,5

* LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 40-44

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Str. 37,38, Str. -165- Pavo Urban

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 63

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 76

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 48,49

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 94,95

(12) ZAKAŠNJELA DEMOGRAFSKA TRANZICIJA: STANOVNIŠTVO LISCA U DUBROVAČKOM PRIMORJU (1870-1880), MARIJA GJURAŠIĆ, MINELA FULURIJAI NENAD VEKARIĆ, Izvorni znanstveni rad UDK 314.8 (497.5 Lisac) »1870/1880« Primljeno: 21. 11. 2008., str. 344

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(13) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(14) http://dubrovacki.hr/clanak/14328/nakon-150-godina-ponovno-vracena

*http://dubrovacki.hr/clanak/63175/otkriveno-puno-ime-autora-slike-starog-dubrovnika

** Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(15) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 4,5

* LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 40-44

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Str. 37,38, Str. -165- Pavo Urban

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 09.08.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. kolovoza 1505. godine, u Malom vijeću sudi se vicekaštelanu Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 10.08.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 11.08.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 08.08.2020 08:20

Subota, 08.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20