Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 2. listopada 1568. godine, u Dubrovniku je rođen najveći hrvatski matematičar svoga vremena Marin Getaldić. (12) 2. listopada 1817. godine, otvorena je Prva osnovna škola, ili kako su je u to vrijeme zvali, Glavna škola u Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 2. listopada 1944. godine, u Zagrebu je umro veliki šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sandra, Teofil, Anđelko i Anđela. (5) Danas, 2. listopada, Međunarodni je dan nenasilja. Međunarodni dan nenasilja obilježava se danas, 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Gandija, jednog od vođa pokreta za nezavisnost Indije i začetnika filozofije i strategije nenasilnog otpora. Generalna skupština UN-a je 2007. godine ustanovila obilježavanje Međunarodnog dana kao priliku za “širenje poruke nenasilja”, rezolucijom koja potvrđuje “univerzalnu važnost principa nenasilja”. Gandhi je bio prvi čovjek u povijesti koji je proširio princip nenasilja od pojedinca do društvene i političke razine. (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Godine 1325-1326. bijaše Dubrovnik u ratu sa srpskim kraljem Stefanom Urošem III. Dečanskim, pa je time prekinuta trgovina sa Srbijom. Dubrovčani su se pobojali da bi mletački trgovci mogli izrabiti ovu priliku te sami voditi trgovinu sa Srbijom preko Kotora i nekih drugih primorskih gradova. Stoga, na današnji dan, 2. listopada 1325. godine, dubrovačko Veliko vijeće odlučuje izaslati dva poslanika mletačkoj vladi, koji će se potužiti na nasilja što ih srpski kralj vrši nad Dubrovčanima, te ujedno zamoliti da mletačka vlada zabrani Mlečanima i mletačkim podložnicima svaku trgovinu u Kotoru i drugim primorskim krajevima srpske države. Da bi pridobili mletačku vladu, Veliko vijeće istom prilikom odlučuje da se u Dubrovniku u svim građanskim stvarima jednako postupa s Mlečanima kao i s Dubrovča­nima, jedino im se u kaznenim stvarima ne može pokloniti vjera57. Mletačka vlada je odgovorila svojim dopisom od 15. ožujka 1326. Pristala je poraditi kod srpskog kralja da ne uznemiruje Dubrovčane i sklopi s njima mir, ali pod uvjetom da Dubrovčani izmijene sudski postupak prema Mlečanima u svome gradu. Mletački poslanik je doputovao u Dubrovnik ne samo s ovim zahtjevima nego i s uputom da, ako Dubrovčani prihvate uvjete, pođe srpskom kralju, a ako Dubrovčani ne pristanu, vrati se natrag u Mletke. Premda su to bili dosta teški uvjeti i znatno zasijecali u dubrovačku sudbenost, ipak je Veliko vijeće, željno mira sa srpskim kraljem, pristalo na mletačke zahtjeve. Prema srednjovjekovnom običaju, u autonomnim se grado­vima svatko tko dolazi sa strane smatrao u njima strancem. U sudskom pogledu, a i drugdje, prema njemu se nije postupalo kao prema domaćem čovjeku. To, doduše, nije bilo izričito zapisano u starom Statutu dubrovačkom i zakonodavnoj knjizi svih reformacija, ali se to samo po sebi razumjelo. Bijaše to običaj (latinski zvan consuetudo) zakonodavne vrijedno­sti. Gradovi su jedan drugome tek posebnim međusobnim ugovorima davali recipročna jednaka prava. Na taj način mletačka vlada postiže ono što u dopisu traži, tj. »modifikacije i ispravke statutarnih odredaba i običaja«. Usput možemo spomenuti da je mletačkim posredovanjem u ožujku 1326. sklopljen mir između Dubrovnika i srpskog kralja, kao i to da je u novom srpsko-dubrovačkom ratu (1327-1328) mletačka vlada opozvala svoje trgovce iz Srbije. Nove odredbe neće Dubrovčani ni kasnije poštovati u potpunosti, te će mletačkim trgovcima praviti poteškoće, a mletačka vlada se pozivati i na ugovore o podvrgavanju i na nove odredbe. (10) 

Prvu organiziranu školu namijenjenu djeci širih društvenih slojeva imamo tek početkom XIX. stoljeća. Prva osnovna škola, ili kako su je u to vrijeme zvali, Glavna škola u Dubrovniku otvorena je na današnji dan, 2. listopada 1817. godine. Ova škola bila je smještena u zgradi današnje škole Centar Osnovne škole Marina Getaldića i bila je u stvari prva muška pučka škola, i to samo po imenu pučka, ali ne i po svemu drugome. Nastava se, naime, nije izvodila na hrvatskom jeziku, kojega djeca razumiju, nego na talijanskom jeziku. Glavna škola u Dubrovniku imala je tri razreda. U njoj su radila tri učitelja s počasnim upraviteljem. Carskom odlukom, 19. kolovoza 1821. godine, imenovan je stalni upravitelj,  bio vrlo obrazovan čovjek Silvestar Gujina. Gujina je prvi dobro organizirao pučku školu i uz nju, pod istim krovom, organizirao polugodišnje tečajeve za obrazovanje nastavnika za potrebe šireg dubrovačkog područja. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. listopada 1568. godine, u Dubrovniku je rođen najveći hrvatski matematičar svoga vremena Marin Getaldić. Ime ovog velikog Dubrovčanina danas nosi jedna dubrovačka osnovna škola, i ulica povijesnoj jezgri Grada. Već za života bio je štovan u Europi, obilazio je mnoge europske zemlje, u Padovi je upoznao, po nekima i surađivao s Galileo Galilejem. Po povratku u domovinu obavljao je razne državne i diplomatske dužnosti za Republiku. Osim matematike zanimala ga je i fizika, napose optika. Eksperimentirao je s optičkim instrumentima, a posebno teleskopima, ponajviše iz Betine špilje. Parabolno ogledalo koje je sam konstruirao čuva se i danas u jednom londonskom muzeju. *Getaldićevo djelo znatno je utjecalo na razvoj primjene algebre na geometriju prije otkrića analitičke geometrije. 1602. godine u Rimu objavljuje svoje dvije rasprave: Neki stavovi o paraboli i Unaprijeđeni Arhimed. Nekoliko godina kasnije završio je svoje kapitalno djelo Apolonije uskrsli. Reprint-izdanje sveukupnih Getaldićevih djela izišlo je u Zagrebu pod nazivom Opera omnia (1968).* Na ulaznim vratima njegova imanja na Pločama i danas se može pročitati natpis koji u prijevodu glasi: Budite daleko, zavisti, svađe, taštine, brige! Mir i spokoj krase pećine, perivoje, hridi. (12)

Na današnji dan, 2. listopada 1922. godine, u Splitu je rođen  Žarko Muljačić, hrvatski jezikoslovac i filolog, od 1950–53., arhivist u Državnom arhivu u Dubrovniku. Upoznavši se sa strukturalizmom, u Dubrovniku je počeo intenzivno proučavati tragove nedokumentiranoga dubrovačkoromanskoga govora, izumrlog u XV. st. Glavni rezultat tih istraživanja njegov je habilitacijski rad Dalmatski elementi u mletački pisanim dubrovačkim dokumentima 14. st. Prilog raguzejskoj dijakronoj fonologiji i dalmatsko-mletačkoj konvergenciji. Preveo je traktat O trgovini i savršenu trgovcu Dubrovčanina Benedikta Kotruljevića. (13)

Na današnji dan, 2. listopada 1944. godine, u Zagrebu je umro veliki šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak. Učio je pjevanje i violinu, te kao samouk gitaru. Želio je postati operni tenor, no slučaj je htio da je postao šaptač u Zagrebačkoj operi. Istovremeno se u njemu probudila ljubav za skladanjem pa je pod utjecajem tada aktualne kulture kabareta Paljetak i sam počeo skladati. Nastupao je pjevajući uz gitaru svoje popijevke i šansone, skladane često na vlastite tekstove. Snimio je 60-ak popijevki, od kojih su najpopularnije i danas poznate melodije: Ajme meni, Na Jadranu plavom, Od one divne noći, Pod starim čempresom, Adio Mare, Popevke sem slagal, Fala, a pjesma Marijana je stekla svjetsku popularnost. (14)

Na današnji dan, 2. listopada 1967. godine, u Dubrovniku jerođen Franci Lazibat (časnički namjesnik). Ronilac, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. studenoga 1991. Poginuo je 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HRM-a. (u selu Bosanka prilikom čišćenja sela) (15)

Na današnji dan, 2. listopada 1967. godine, u Foči (BiH) je rođen Hamdija Kovač (časnički namjesnik). Zaštitar, nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 18. lipnja 1991. Poginuo je 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik ZNG-a. (u selu Bosanka prilikom čišćenja sela) (16)     

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 2. listopada 1991. godine, žestoke borbe vodile su se na Osojniku i Čepikućama. Bombardirana je Rijeka dubrovačka i Župa. Mitraljeska vatra otvarana je s kopna i mora na Mokošicu.Uništeno je i brodogradilište. U 11sati dat je znak za zračnu opasnost a prestanak je označen u 12.15 sati. Ponovna zračna opasnost započela je u 16.22 sati da bi prestala u 20.16 sati. Iz pravca Ivanice upućuju se granate koje padaju preko povijesne jezgre grada u more. U Brsečinama je izbio veliki požar. Pri­likom bombardiranja oštećena je crkva Sv. Duha u Komolcu i Sv. Stjepana u Sustjepanu. Tijekom noći najveće borbe vodile su se u Konavlima duž cjelo­kupnoga graničnog dijela prema Prevlaci, Debelom brijegu, Dubravci i Dunavama, zatim na rubnim dijelovima s Hercegovinom kod Ivanice i cjelokup­nog Dubrovačkog primorja. *Na predjelu između mjesta Vukovići (Kalađurđevića) i Osojnika organizirani gardisti su na današnji dan, 2. listopada 1991. godine, dočekali motoriziranu neprijateljsku kolonu, te im nanijeli velike gubitke u ljudstvu i tehničkim sredstvima (tri kamiona s oko petnaestak ljudi). Zapovjednik toga voda Žarko Lauc, kojemu je tijekom ove akcije bomba eksplodirala u ruci i smrtno ga ranila, bio je prvi djelatni gardist koji je poginuo u obrani dubrovačkog teritorija*. **Istoga dana, na Osojnikuje poginuo ipripadnik CZ Mato Violić, a prilikom dostave naoružanja na položaju Hrvatske vojske na Bosanki, poginuo je pripadnik MUP-a Marin Violić.          Toga dana na istoč­nom dijelu dubrovačkog bojišta poginuli su: pripadnici pričuvnog sastava MUP-a Ivi­ca Rilović, u Karasovićima, tijekom minobacačkog napada i Miroslav Skopljo, na Grudi, tena Grudi pripadnik djelatnog sastava MUP-a Mario Zovko, za vrijeme izvršenja borbene zadaće. 2.listopada 1991. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Niko Drašković, s Grude **. ***U noćnim satima, s 1. na 2. listopada 1991 godine, u teškim uvjetima,inženjerija je minirala ključne komunikacijske prostore u Konavlima i Dubrovačkom Primorju***. ****Već istoga dana u napadu na dubrovačko primorsko selo Osojnik 2. listopada 1991. od Televizije je poginulo sedam vojnika JNA, ročnika i rezervista.**** (17) 

Izvori i literatura:

(1) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 76

(2) http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Paljetak

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

http://zidovska-opcina-rijeka.hr/2014/09/23/zidovski-novogodisnji-blagdani/

(7) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/TAKVIM/TAKVIM%202016/Znacajni_datumi_2016.pdf

(8) http://www.savez-dnd.hr/2-listopad-medunarodni-dan-nenasilja/

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 69,70

(11) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 76

(12) http://baza.iugrina.com/marin.php?stil=Nnix

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Paljetak

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -124-

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -123-

(17) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 526

* DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – MLADEN JURKOVIĆ, Str. 89,90

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 29, Str. -59- Žarko Lauc, Str. -63- Mato Violić, Str. -60- Ivica Rilović, Str. -61- Miroslav Skopljo, Str. -64- Mario Zovko, Str. -62- Marin Violić, Str. 267, 268 - Niko Drašković.

*** DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –MLADEN JURKOVIĆ, Str. 57

**** AUTOR: Dr. sc. Jakša Raguž

http://vojnapovijest.vecernji.hr/dubrovacka-televizija-1039742

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 21.10.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. listopada 1992. godine, oslobođene su Konavle. 21. listopada se ujedno obilježava i kao dan općine Konavle. (1) Na današnji dan, 21. ...

Gradoplov
Četvrtak, 22.10.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 23.10.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 20.10.2020 08:20

Utorak, 20.10.2020 08:20

Ponedjeljak, 19.10.2020 08:20

Ponedjeljak, 19.10.2020 08:20

Nedjelja, 18.10.2020 08:20

Nedjelja, 18.10.2020 08:20

Subota, 17.10.2020 08:20

Subota, 17.10.2020 08:20