Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Svih svetih (1. studenog). Na današnji dan, kako u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, tako i danas u katoličkom kalendaru “kolektivno” se slave svi sveci kojima nije pripao poseban dan u crkvenom kalen¬daru. (1) Blagdan Svih svetih u Republici Hrvatskoj državni je blagdan. (2) Uz današnji dan, 1. studenoga, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Tamislav, Dobroslav, Svetislav i Sveto. (3) Današnji blagdan Svih svetih, u Blatu se obilježava kao Dan župe Blato i Dan bratovštine Svih svetih. (4) 1. studenoga, Svjetski je dan vegana. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U intervalu do Došašća kalendarom državnih blagdana Dubrovačke Republike dominirali su svetački blagdani (sanktoral) i spomen-dani. Uglavljeni su blagdani Svih svetih (1. stu­denog) i Dušni dan (2. studenog). Na današnji dan, 1. studenoga, na blagdan Svih svetih “kolektivno” su se slavili svi sveci kojima nije pripao poseban dan u crkvenom kalen­daru. Ranokršćanski trend da se zajedno časte grupe svetaca (jer se od njihova “zbornog zagovora” očekuje veća milost), dobio je u 8. stoljeću konačan izraz i fiksni datum: time je rođen blagdan Svih svetih. (6) 

1458. Dubrovačka Republika napravila je ugovor s Otomanskim Carstvom o plaćanju danka. Dubrovnik je od tada svake godine, na današnji dan, 1. studenog  slao poslanika u Carigrad za isplatu određeni iznos danka. Kada je 1481. grad došao pod osmansku zaštitu, Dubrovnik je plaćao 12 500 dukata. U svemu drugome Dubrovnik je bio neovisan. Imali su pravo ući u odnose, kao i sklapati sporazume s bilo kojom državom, a brodovi Dubrovnika plovili su pod dubrovačkom zastavom. Osmanlije Dubrovačkoj Republici daju posebna prava u trgovanju, što dubrovačku trgovinu još više veže u Osmansko Carstvo. Dubrovački trgovci su opskrbljivali osmanske kolonije, što im je davalo posebne privilegije u carstvu. Dubrovački trgovački brodovi mogli su slobodno uploviti u Crno more, što je bilo zabranjeno svim ne-osmanskim brodovima. Plaćali su neke obveze manje od drugih trgovaca, a Dubrovnik je istodobno uživao osmansku diplomatsku podršku u trgovini s Mlečanima. (7) 

Prvi krivošijski ustanak protiv austrougarske vojne vlasti u Krivošijama, visoravni sjeverozapadno od Boke izbio je 1869. g. zbog odluke austrougarske vojne vlasti da ponište pravo domaćeg stanovništva na obavljanje vojne službe u matičnom kraju. Krivošije i Krivošijani pobunili su se, kao i stanovnici susjednih mjesta i krenuli u rat za oslobođenje. Ustanak je okončan kompromisom. *Ti događaji u Boki kotorskoj i pobuna Krivošijana imali su odraza i na Dubrovnik, odnosno Gruž. Kao najbliža i najpogodnija luka pobunjenom području Gruž je bio prepun brodova, vojske i ratnog materijala. U takvim prilikama Gruž je, na današnji dan, 1. studenoga 1869. godine doživio vatreno krštenje i nesanu noć. Povod su bile nekakve lažne vijesti da su se dvije trabakule Crnogoraca iskrcale u uvali sv. Martina (uvali Lapad) s namjerom krađe i paleža skladišta praha u Lazaretima. Primajući ovu vijest zdravo za gotovo, pokrenule su se vojne jedinice po Gružu, Montovjeni, Gospi od Milosrđa, Babinom kuku i Lapadu. Međutim,, bez pravih karata i poznavanja terena ta je vojska jednostavno tumarala pucajući nasumce. Tako je jedna jedinica od četrdeset vojnika krenula prema tvrđavi na babinom kuku, ali stražari ne mogašvi utvrditi njinov identitet dočekali su ih pucnjavom. Nadolazeća jedinica pomislivši da su je zauzeli Crnogorci odgovorila je vatrom, što su prihvatile i druge jedinice. Izbezumljeni stanovnici Gruža i Lapada napuštali su svoje kuće sakrivajući se u podrume. Može se slobodno reći kako se  pola sata u toj konfuziji nije za­pravo znalo ni tko pije ni tko plaća. Ipak u jednom trenutku prepoznali su se vo­jnici na Babinom kuku i tako se obustavila ova suluda bitka i nesporazum. (8) 

Nakon prestanka lista »L’Avvenire« 1849. godine, u Dubrovniku punih 33 godine, nije izlazio nijedan politički list. List »Gušterica« s podnaslovnom naznakom: »Pučki list«, čiji je prvi broj izašao, na današnji dan, 1. studenog 1882. godine, bio je list dubrovačkih pristaša Srpske stranke, koju su osnovali Srbi koji su 1879. godine istupili iz redova Narodne stranke.Zadnji 24. broj lista »Gušterica« tiskan je 15. listopada 1883. (9) 

50. obljetnica Šahovske olimpijade, održane u Dubrovniku 1950. godine, obilježena je, simbolički vrijednim brzopoteznim turnirom održanim 20. kolovoza 2000. u Gradskoj kavani, i I. otvorenim međunarodnim prvenstvom Hrvatske u ubrzanom šahu koje je održano na današnji dan, 1. studenoga 2000. godine, u hotelu "Neptun". Na turniru su nastupila 44 šahista iz šest zemalja, između ostalog trinaest velemajstora, četiri međunarodna majstora i šest FIDE majstora. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. studenoga 1949. godine, u Pridvorju jerođen Stijepo Kralj (časnički namjesnik). Ugostitelj, trajno nastanjen u Pridvorju. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 26. lipnja 1992. godine u Pridvorju. (11)

Na današnji dan, 1. studenoga 2001. godine, u Zagrebu je umro novinar i kazališni kritičar Dalibor Foretić. Kritike je sabrao u knjigama Borba sa stvarima, Nova drama i Hrid za slobodu: dubrovačke ljetne kronike 1971-2001, (Matica hrvatska Dubrovnik, 2002.,) u kojoj Foretić svaku festivalsku sezonu sagledava iz različitih kutova, prikazima samih predstava i repertoara, idejne koncepcije i cjelokupne festivalske atmosfere, nastojeći istaknuti temeljna obilježja i specifičnost svake godine, ali i desetljeća u cjelini. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 1. studenog 1991. godine; na blagdan Svih Svetih, konvoj ljubavi „Libertas“ u jutarnjim satima otputovao je mirno i bez smetnji.* U 17 sati započeo je višesatni napad s kopna i mora na Gruž, Kantafig, Lapad i Montovjernu. Bježeći od artiljerijskog napada na Mokošicu došlo je do sudara dvaju automobila pri čemu je poginulo pet osoba od kojih četvoro djece: tridesetogodišnja Frane Šaban, iz Mokošice, trinestogodišnja Katarina Gunjina, iz Dubrovnika, jedanestogodišnji Hrvoje Gunjina, devetogodišnja Maris Šaban, iz Mokošice, i tek četverogodišnji Maro Šaban. Istoga dana kao civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuli su: Ivan Sutić, iz Lisca, rođen 1927., i Kate Sutić, iz Lisca, rođena 1925. Na pregovorima u Cavtatu postignuta je suglasnost za početak popravaka elektro i vodovodnih instalacija u Komolcu. —Douglas Hurd, britanski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako su napadi na Dubrovnik uvjerili mnoge ljude, uključujući i njega samog, kako treba pra­viti razlike između onih koji su spremni pregovarati i onih koji to nisu. —Artiljerijski i zračni napad izvršen je na Visočane, Lisac, Točionik i druga mjesta Dubrovačkog primorja. *Na tom su se području vodile žestoke borbe, a pogotovo oko selâ Lisca i Čepikuća. Bilo je više ranjenih*. (13) Nakon pada Slanog, uslijedila je okupacija Zatona i Orašca u koje je neprijatelj ušao 1. studenog 1991. godine. (14) Od posljedica tortu­ra i zlostavljanja, koja su svakodnev­no doživljavali u srpsko-crnogorskim koncentracijskim logorima, u zatočeništvu su umr­le tri osobe Jako Obrad, Nikola Brajić i Miho Brailo, koji jeubijen u koncentracijskom logoru u Morinju u Crnoj Gori, na današnji dan, 1. studenog 1991. godine. Protivno humanističkim načelima i odredbama međunarodnog prava srpsko-crnogorski agresor je os­novao zatvore i koncentracijske logore. Patnje i neljudska iživljavanja u logori­ma Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) proživjelo je 423 zatočenika s dubro­vačkog područja. Nakon puštanja na slobodu preminulo je više od 40 bivših zarobljenika. (15) 31. listopada 1991. godine dan je osnutka HRM (Hrvatske ratne mornarice) u Dubrovniku. Sam početak djelovanja dubrovačkog Mješovitog odreda Mornaričko desantnog pješaštva (MO MPD) pri Hrvatskoj ratnoj mornarici, vezuje se uz 1. studenog 1991. g. Inicijativni sastanak za osnivanje ove postrojbe u tada potpuno okruženom Dubrovniku organiziran je u hotelu Park, na kojem je sudjeloval desetak dragovoljaca. Na tom sastanku odlučeno je da se formira Mornarički odred Dubrovnik i Vojna policija pri tom Odredu, te da se hitno stupi u kontakt i započne suradnja s ONb-om (Odredom naoružanih brodova). Idućeg dana na sastanku u hotelu Lero jednoglasno je za prvog zapovjednika Mornaričkog odreda Dubrovnik izabran Želimir Čizmić, za prvog Načelnik Stožera Odreda imenovan je Edi Bulić, Odjel Veze i radarskog odjeljenja preuzima Vlaho Lonza, a odjel O.P.I. (Obavještajno-propagandno-informativni ili Obavještajno-promidžbeno-izvještajni odjel) zajedno su preuzeli Željko Filičić i Goran Štampalija. (16) 1. studenog 1991. godine, umro je Pasko Burin Bebo. Kako je napisalo uredništvo 13-tog ratnog izdanja Dubrovačkog vjesnika: Ode nam i Bebo. Ode trubadur, pomalo pjesnik, lutnlica, boem – ode čovjek. Osta Dubrovnik siromašniji za jedan živi znamen. (17) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355,356

(2) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355,356

(7) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovačka_Republika

DUBROVAČKA REPUBLIKA

(8) http://proleksis.lzmk.hr/4039/

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 14,15,16

(10) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 184-186, http://hr.wikipedia.org/wiki/Šahovski_klub_Dubrovnik

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -194-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.matica.hr/vijenac/226/Potraga%20za%20neprolaznim/

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 533

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 35,36

**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

***VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

(14) Preuzeto sa portala domovinskirat-xtreemhost, a sadržaj na ovu temu će se nadopunjavati od strane autora ovih stranica.

http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=239:oslobaanje-dubrovnika-1991-godine&catid=53:akcije&Itemid=163

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 17, Str. -114- Miho Brailo

(16) https://issuu.com/dulist.hr/docs/dulist_br.4

(17) DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 05.12.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 5. prosinca 1334. godine Veliko Vijće ustanovilo je instituciju kneza Pelješca (Comes Puncte) i propisalo način njegova izbora. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Nedjelja, 06.12.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 07.12.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 04.12.2020 08:20

Petak, 04.12.2020 08:20

Četvrtak, 03.12.2020 08:20

Četvrtak, 03.12.2020 08:20

Srijeda, 02.12.2020 08:20

Srijeda, 02.12.2020 08:20

Utorak, 01.12.2020 08:20

Utorak, 01.12.2020 08:20