Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji datum, 3. studenog, rođene su dvije Dubrovkinje koje su svaka na svoj način ostavile neizbrisiv trag u memoriji Grada. 3. studenog 1714. godine, u Dubrovniku je rođena pjesnikinja Anica Bošković, (1) a 3. studenoga 1917. g., u Dubrovniku je rođena povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Dubravka Beritić, (2) Na današnji datum, 3. studenog 1991. godine, Prvi put od početka opsade i napada na Dubrovnik, zbog težeg kvara izazvanog izravnim pogotkom pekare "Orlando" u Dubrovniku nije bilo kruha. (4) Sv. Martin de Porres, red. . u dominikanskim zajednicama je blagdan. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Martin, Silvija, Tvrtko, Hubert, Martin Porres, Ida, Teofil. (6) Diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas 3., u nekim drugim zemljama, pak, 19. studenog obilježava se Međunarodni Dan muškaraca. Različiti izvori donose i različite informacije o tome kada se ovaj datum slavi. Prema jednima, pravi je datum 3., a po drugima 19. studenog. *Svjetski dan muškaraca bio je promoviran kao svjetski događaj, ali su ga službeno slavile samo Austrija i Njemačka. Priznao ga je UN u Beču i Gorbačovljeva zaklada 3. studenog 2000, koji su ga zajedno i organizirali jednom u godini. Unatoč tome što je bio ukinut te zamijenjen novim spolno neutralnim slavljem, nastavio se obilježavati u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj*. U pitanju je inicijativa koja je 1999. godine pokrenuta u Trinidadu i Tobagu. Obilježava u više od 70 zemalja diljem svijeta, podržava ga UN, a njime bi se trebala promicati sigurnost i zdravlje dječaka i muškaraca, jednakost među spolovima te isticati pozitivne uloge muškaraca u društvu. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Koncem listopada i početkom studenoga 1449. god. izbili su neki neredi na Sokolu. Tome je svakako bio kriv i sam kaštelan, Sarokin Getaldić, koji je završio u zatvoru i bio nakon toga osuđen vratiti plaću za 2 mjeseca i
za dvije godine bio lišen svake službe i vlasteoskih privilegija. Osim njega kažnjeni su 3 strijelca, i to Radoje Gluma, Đurađ Ugrin i Mihać Sizmanović, na gubitak jednomjesečne plaće i godinu dana zatvora. Prije toga i to na današnji dan, 3. studenoga, te 1449. godine, odlikovan je vojnik Brelan, za dobro ponašanje na Sokolu. Data mu je nagrada od 50 perpera u odijelima i 50 perpera u gotovu. Osim toga određena mu je doživotna nagrada od 25 perpera godišnje. (8) 

1459. godine, u Stonu jeizrađen drveni most preko jarka sa pokretnim dijelom u obliku tezulje. Na današnji dan, 3. studenoga 1459. godine, zaključeno je, da se piše činovnicima Stona, da daju povisiti zid nad novim mostom, kako bi se most mogao podizati i spuštati. Mjesec dana kasnije, naređeno je Mihoću admiralu, da jednu novu saonicu galija da za gradnju nosača pokretnog mosta u Stonu; saonicu da preda lijevaocu topova Bartolomeju iz Cremone, koji je imao urediti most. Prema nacrtu iz godine 1457., pokretni dio mosta bio je predviđen 5 m duljine. U popisu potrebnog materijala bile su predviđene i divije grede od po 9 metara duljine, pol lakta debljine. Prema navedenom, pa i s obzirom na potrebno poviše­nje zida nad mostom možemo zaključiti, da taj pokretni most nije bio s lancima i protuutezima, kao što su pokretni mostovi u Dubrovniku i kako su kasnije bili i u Stonu. Taj most morao je biti sistema po­kretnog mosta s lancima zahvaćenim za grede koje su kroz zid stršile u obliku velike tezulje. (9) 

Godine 1538., uopće važne u utvrđivanju i opstojnosti Dubrovačke Republike, Dubrovnik je potresala i jedna špijunska afera. Te godine u Dubrovniku je boravio španjolski poslanik, koji se bavio i obaviještajnom službom i koje je vlada u početku kao takvog tolerirala, ali je poslije, zbog njegovog poticanja pučana na nezadovoljstvo protiv vlastele, oštro ustala protiv njega. O njemu, na današnji dan, 2. studenoga 1538. godine, raspravljaju knez i Malo vijeće, te u uputi poslaniku na Napuljskom dvoru, koju je ovaj trebao iznijeti pred napuljskog potkralja, kažu i ovo: "Osim spomenutih stvari kazat ćete da je on osoba sablažnjiva. Nakon druženja najprije s našom mladeži (misleći pritom na vlastelu) primaknuo se pučanima, među kojima je sijao neslogu i razdor, govoreći: "Vi ne sudjelujete u upravi gradom…! i druge slične riječi, koje su vrlo opasne za sigurnost i stabilnost države. U vezi s ovim delikatnim slučajem, ali i drugim situacijama latentnog nezadovoljstva među pučanima, poput poznatih nam pobuna Riječana, Lastovaca i Mlječana, težnji Lopuđana za autonomijom, ili Konavoske bune, zanimljivo je spomenuti i riječi poznatog povijesničara Serafina Razzija, koje su možda ostale nezapažene, on zapisuje: "Kad se u Dubrovniku dogodi kakva pobuna ili nemir pučki, ili kakav požar, Senat običava naoružati i povjeriti čuvanje dvaju glavnih vrata dvama samostanima njima bližim, istočnih fratrima svetog Dominika i zapadnih onima u cokulama sv. Frana. I čuvanje vrata koja vode k moru i luci biva povjereno Prečasnoj Gospodi Kanonicima stolne crkve i njihovu kleru. Tako se plemićima pruža prilika pobrinuti se i pomoći u ostalim djelovima grada, kako bi ugušili i umirili nemire, te čuvali svoj grad od izdaje." Ovi Razzijevi zapisi pokazuju da je Republika uvijek bila spremna spriječiti eventualna nezadovoljstva ili pobune, u taj mehanizam implementirajući dominikance i franjevce, čiji su samostani bili zaista dobra uporišta. (10) 

Na današnji dan, 3. studenoga 1786. godine, pojavio se u Dubrovniku Johannes Guadagni, koji je od Malog vijeća isposlovao dozvolu da u dvorani Sponze može održali vokalni i instrumentalni koncert. U ovom slučaju, po svoj prilici, nije se radilo o družini već, čini se, o solo pjevaču i sviraču. Ovaj događaj spominjemo zbog zanimljivog podatka kojpodatka koji se vezuje uz ovaj koncert. Naime ovom koncertu nisu smjele prisustvovati žene. (11) 

Ugledni i imućni dubrovački trgovac i dobrotvor Božo Bošković, ostavio je dubrovačkoj općini 10 000 forinti za školovanje zapuštene djece »bez razlike vjere«. Tim je novcem prema oporuci trebalo djecu skitnice osposobiti za neki posao. Po njegovoj želji, na današnji dan, 3. studenog 1879. godine, njegova sestra Marija, žena Teodora i brat Nikola osnivaju žensku jednorazrednu školu za pravoslavne djevojke pod imenom Zaklada Boža Boškovića. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. studenog 1714. godine, kao najmlađa od devetero djece Nikole Boškovića, u  Dubrovniku je rođenapjesnikinja Anica Bošković. Svi Aničini književni sastavci napisani su na hrvatskom jeziku. Najpoznatije joj je djelo Razgovor pastirski varhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje, poznato i pod naslovom Ljubica. To je jedino tiskano djelo jedne žene u književnosti staroga Dubrovnika. Sročeno u dijaloško-dramskoj formi u 378 kvartina (1512 osmeraca) to božićno prikazanje, naglašene moralizatorsko-didaktične namjene, sastavljeno je u duhu stare hrvatske pastoralne tradicije s izmjeničnim dramsko-epskim i lirskim elementima. Svojedobno je bilo jako čitano pa je doživjelo tri izdanja. Osam njezinih sastavaka pod naslovom Pjesni na čast Prisv. Srca Jezusova objelodanjeno je u molitveniku Dubrovčanina Ivana Marije Matijaševića Serce prisveto Jezusovo. Zanimljiva je njezina hrvatska korespondencija s bratom Ruđerom, s kojim je održavala trajne veze i slala mu svoje pjesme. Sačuvano je tek 11 Aničinih i 9 Ruđerovih pisama. (13)

Na današnji dan, 3. studenog 1816. godine, u rodnom Dubrovniku umro jeIvan Ksaver Altesti, prevoditelj i prepisivač književnih djela i jedan od dubrovačkih biografa, poznat po ispisima Crijevićeva djela Bibliotheca Ragusina kojima je dodao i svoje dopune, služeći se dijelom i biografskim tekstovima Sebastijana Slade Dolcija. Dobro je poznavao dubrovačku povijest i književnost pa je s Petrom Bašićem pomagao Franji Mariji Appendiniju u skupljanju građe »domovinske učenosti«. (14)

Na današnji dan, 3. studenoga 1917. godine, u Dubrovniku je rođenahrvatska povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Dubravka Beritić. Od 1960. godine do umirovljenja 1979 godine bila je ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Dubrovniku, a od 1970. vršitelj dužnosti direktora Umjetničke galerije. Istraživala i otkrivala dotada nepoznate spomenike dubrovačke regije. Uspjela je ubicirati 33 sakralna objekta iz starohrvatskog razdoblja, otprije poznata ili novootkrivena. Mnoge od njih je temeljito konzervirala i omogućila njihovu prezentaciju. Bavila se zaštitom i čuvanjem spomenika, njihovom što boljem uklapanju u život. Znajući da se zaštita spomenika ne sastoji samo u brizi oko njihove konzervacije nego i u upoznavanju što šireg kruga s kulturnom baštinom, Dubravka Beritić je predavanjima na širem području dubrovačke regije te na radiju i TV nastojala upoznati javnost sa svim spomeničkim vrijednostima grada. Za istraživalački rad nagrađena je plaketom za zasluge Saveza konzervatora Jugoslavije (1975) i  poveljom grada Dubrovnika (1980). Dubravka Beba Baritić objavila je djela: I tesori di Dubrovnik, Ston, Dubrovnik i okolica, te Dubrovnik. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 3. studenog 1991. godine, **oko 9:30 započela je pucnjava iz teškog mitraljeza iz smjera Žarkovice.** Za područje povijesne jezgre grada uzbuna je data u 11. 30 sati, a u 15 sati i za područje Gruža i Lapada. Minobacačkom napadu izloženi su bile i Stara i Nova Mokošica. *Kako je zbog ratnog stanja na užem dubrovačkom području bila ugrožena sigurnost prometa na cestama, Policijska uprava Du­brovnik donijela je NAREDBU, kojom je stupivši na snagu na današnji dan, 3. studenoga 1991. godine, u 13 sati bio ZABRANJEN PROMET svih vozila na motorni pogon na po dručju grada Dubrovnika od Mokošice do Dupca*, osim onih koja služe za organiziranje najnužnijih službi i aktivnosti. *Zabrana se   nije   odnosila na:   vozila  oru­žanih   snaga Republike  Hrvatske;   vozila kojima se  su se održavale komunalne instalaci­je;  vozila nužna  za   opsrbu  i rad ostalih  gradskih institucija;   sanitetska vozila  i  vozila  protupožarne   zaštite;   te vozila  s   posebnom dozvolom Zapovjedništva grada   i   Skupštine   općine  Dubrovnik.* U prizemlju zgrade Matice hrvatske na Stradunu, otvoren je ured konvoja »Libertas«, koji će voditi dr. Slobodan Lang, a bit će na službi Dubrovniku i Dubrovčanima. Stradanja Dubrovnika pratilo je petnaest novinarskih ekipa (BBC, ITN, »Daily Telegraph«, Reuter, France Press, Sky News itd.). **Jedna je žena ranjena na Stradunu snajperom sa Žarkovice**. Prvi put od početka opsade i napada na Dubrovnik nije bilo kruha. Prethodnoga dana jedna granata pogodila je postrojenja pekare „Orlando“. Zbog toga je nastao teži kvar koji je nakon više sati mukotrpna rada ipak uspješno otklonjen.** *Proizvodne linije krenule su s radom i radile neprekidno 31 sat. Već u nedjelju oko 15 sati krenuo je prvi kruh*.  (17) Nakon 31. listopada,dana osnutka HRM (Hrvatske ratne mornarice) u Dubrovniku i samog početak djelovanja dubrovačkog Mješovitog odreda Mornaričko desantnog pješaštva (MO MPD) pri Hrvatskoj ratnoj mornarici, 1. studenoga, kada je na sastanku u hotelu Lero jednoglasno je za prvog zapovjednika Mornaričkog odreda Dubrovnik izabran Želimir Čizmić, za prvog Načelnik Stožera Odreda imenovan Edi Bulić, a Odjel Veze i radarskog odjeljenja preuzeo Vlaho Lonza, te odjel O.P.I. (Obavještajno-propagandno-informativni ili Obavještajno-promidžbeno-izvještajni odjel) zajedno preuzeli Željko Filičić i Goran Štampalija, već prvih dana utemeljenja, na današnji dan, 3. studenoga 1991. godine, Odredu pristupajumnogi dragovoljci, među njima i znane postrojbe Pilari i Župljani, a 4. studenog održan je sastanak sa zapovjednicima ONB-ea. Tada je dogovorena suradnja koja je potrajala sve do svibnja 1992. Već 3. studenog pri odredu HRM-a djeluje i prva postrojba Vojne policije, sa prvim zapovjednikom, Sinišom Tkalecom. Prvi vodovi HRM-a po zapovjedi Zapovjednika obrane Grada utvrđuju položaje crtom obale Uvale Lapad, Luke Gruž, obalom Gorice, Boninova, Danača, Pila, gradskih zidina i otoka Lokruma. Od osnivanja, do ukidanja Odreda redovito u sastavu HRM-a Dubrovnik bilo je između 450 i 750 pripadnika diljem Županije, ukupno je kroz nju prošlo više od 1200 pripadnika, a njih četrnaest poginulo je u obrani Hrvatske. Oslobađanjem Dubrovnika, Odred je zbog potrebe popunjavanja 163. brigade postupno smanjivan, te se gasi osnivanjem Obalno topničke grupe HRM-a, a potpuno se gasi u prosincu 1992. godine i skoro u cijelosti odmah prelazi u 163. brigadu HV-e. (18) Na današnji dan, 3. studenog 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prosvjedovao je kod neprjateljskog zapovjedništva zbog upotrebe bojnih otrova »tipa fozgen difozgen ispuštenih s podmornice s pozicije Grebena ispred Lapada u 21:35 i 22:00, čije djelovanje se osjetilo na širem području grada, a posebno u stambenom području Lapada«. *Tog, 3. studenoga 1991. godine, liječnik Jure Burić sastavio je apel (preveden na engleski). U njemu konstatira da je stanovništvo 34 dana bez vode, električne energije, plina, nafte, prometnih komunikacija i opskrbe hranom, lijekovima i sanitetskim materijalom. Da ima oko 25 000 progananika i izbjeglica. Da je Dubrovnik u povijesti visoko civiliziran grad — na kraju XX. st. usred Europe odsječen i izoliran, bez glavnih uvjeta za život. Upozorava da su ljudi već mjesec dana u improviziranim skloništima, neprikladnima za dug boravak, da su djeca, trudnice, starci, kronični bolesnici i hendikepirane osobe u veoma tešku položaju. Iako je zdravstveno stanje stanovništva — zahvaljujući trudu zdravstvenih radnika, humanitarnih organizacija i dragovoljaca te hrvatske i međunarodne pomoći — zadovoljavajuće, mogla bi uskoro zaprijetiti zdravstvena katastrofa. Nabrojio je da ima 60 000 stanovnika, da je 15 000 prognanika i izbjeglica u Dubrovniku i 10 000 izvan općine, da ima 390 ranjenih, da je poginulih 50 (30 civila, 5 djece), a da je do drugih mrtvih nemoguć pristup. Traži se intervencija radi prekida agresije na Dubrovnik i Hrvatsku, povlačenje okupacijske vojske i povratak izbjeglica svojim kućama, te osiguranje opskrbe vodom, plinom, naftom, električnom energijom, hranom, odjećom, lijekovima, sanitetskim materijalom i medicinskom opremom, a i osiguranje prometnih komunikacija*. (19) 

Izvori i literatura:

(1) HBL Miljenko Foretić (1989)

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ Božena Šurina (1983)

(3) HBL Mirjana Škunca (2002)

(4) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 533,534

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 12 — 2. studenoga 1991.

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 37,38

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) http://www.index.hr/black/clanak/muskarci-sretan-vam-vas-dan/712164.aspx

http://www.tportal.hr/lifestyle/obiteljidom/95642/Kada-je-pravi-Medunarodni-dan-muskaraca.html

(8) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 19,20

(9) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 67,68

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 141

(12) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(13) HBL Miljenko Foretić (1989)

(14) HBL  Nada Beritić (1983)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ Božena Šurina (1983)

(16) HBL Mirjana Škunca (2002)

(17) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 533,534

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 12 — 2. studenoga 1991.

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 37,38

(18) https://issuu.com/dulist.hr/docs/dulist_br.4

(19) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 60,61,, *Str. 97,98

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 05.12.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 5. prosinca 1334. godine Veliko Vijće ustanovilo je instituciju kneza Pelješca (Comes Puncte) i propisalo način njegova izbora. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Nedjelja, 06.12.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 07.12.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 04.12.2020 08:20

Petak, 04.12.2020 08:20

Četvrtak, 03.12.2020 08:20

Četvrtak, 03.12.2020 08:20

Srijeda, 02.12.2020 08:20

Srijeda, 02.12.2020 08:20

Utorak, 01.12.2020 08:20

Utorak, 01.12.2020 08:20