Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. ožujka 1406. godine, dubrovačka vlada donijela je zaključak da se poruše sve drvene kuće u gradu i umjesto njih sagrade kamene. (1) Na današnji dan, 4. ožujka 1456. godine, vlada je donijela odluku kojom se naređuje, da se do kraja travnja odstrani svo smeće što se nalazi između grada i crkve sv. Đurđa — današnje Brsalje. (2) Na današnji dan, 4. ožujka 1568. godine, vijeća se o nabavci jednog majstora ljevača to¬pova za potrebe Republike. (3) Uz današnji dan, 4. ožujka, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Kazimir, Kvirin, Eugen, Natko i Kristofor. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom XIV stoljeća u Dubrovniku potpuno iščezavaju kuće od suhomeđine, dr­venih kuća je sve manje, a kada je u požaru 1406. g. izgorjelo nekoliko kuća građenih od drveta, Veliko vijeće na današnji dan, 4. ožujka, iste 1406. godine, zaključuje da se sve takve drvene kuće poruše. Dozvoljena je gradnja kuća samo od kamena. Tijekom te godine trebalo je porušiti uglavnom sve drvene kuće u gradu i umjesto njih sagraditi kamene. Određuju se i posebni činovnici koji će se o tome brinuti.(93) Tako je godine 1413. bilo još samo 17 drvenih kuća koje je trebalo porušiti. Zapravo, između 1406. i 1413. g. porušeno je više od 200 drvenih, a u isto vrijeme je podignuto više od 100 kamenih kuća. (5) 

Iako je 1415. g. uvedena stalna služba gradskih čistača, te je zapisano da su u srpnju i kolovozu 1459. g. očišćene uglav­nom sve ulice u gradu, sve su ove odredbe, odluke i prijetnje bile kratkog vijeka. Usporedo sa sprovođenjem popločavanja ulica u Dubrovniku se postupno uređivala i gradska kanalizacija. Još krajem XIII i tijekom XIV stoljeća nailazimo na zapise, naredbe, upozorenja i globe koje se odnose na neispravno od­vođenje vode i nečisti. Međutim, sve je to još neorganizirano, spora­dično, bez određenog plana i reda. Tek početkom XV stoljeća vodi se ozbiljnija briga o sprovođenju ispravne gradske kanalizacije. O odstranjenju nečisti iz raznih jama, punih smeća i nečiste vode, koje se nalaze svugdje po gradu često se raspravlja na sjednicama vlade. To potvrđuje mnoštvo arhivskih podataka vezanih za ovu problematiku. Vrlo često se određuju pojedinci da brinu i da čiste jame koje »smrde i iz kojih se nečist izljeva na ulicu«.(124) Svo ovo smeće, nečist, nagomilani otpaci i sve nepo­trebno iz sabirnih jama i kanala iznosilo se izvan grada, ali ne baš da­leko, najčešće na Pile i Ploče. Tu se skupljalo, gomilalo i prodavalo privatnicima ono što se moglo koristiti za gnojivo, ali možemo pretpostaviti da je takvog nepotrebnog i nekorisnog materijala bilo previše, te kakav je nered i smrad vladao na tom području u sušnim, vrelim ljetnim mjesecima ili nakon dužeg kišnog perioda. Tako će nam biti i razumljivija odluka vlade kojom se naređuje, na današnji dan, 4. ožujka 1456. godine, da se do kraja travnja odstrani svo smeće što se nalazi između grada i crkve sv. Đurđa — današnje Brsalje.Može se pretpostaviti da je smeće, koje se tijekom godina gomilalo, počelo smetati slobodnom kretanju u luci na Pilama, a isto tako je more bilo preplavljeno otpacima. Sudeći, pak, po mnoštvu zapisa u arhivskim dokumentima s kraja XV stoljeća vezanim za propise, odredbe, molbe i naređenja koji se od­nose na brigu o poboljšanju higijenskih uvjeta života, možemo pretposta­viti da su se Dubrovčani teško i vrlo sporo privikavali na održavanje čistoće svojih ulica i da su sporo usvajali naprednije navike kojima bi svoj niski »higijenski standard« popravili i poboljšali. Tako je uostalom bilo i u svim gradovima srednjovjekovne Evrope. (6) 

Na današnji dan, 4. ožujka 1568. godine, vijeća se o nabavci jednog majstora ljevača to­pova za potrebe Republike. Zaključeno je, da se dobavi iz Genove ili Ferrare. Dva dana kasnije opet se vijeća o tom predmetu, te su ovlašteni knez i Malo vijeće pronaći u Genovi ili Ferrari jednog takvog majstora, a iz Venecije nabaviti bakra onoliko, koliko nađu za potrebno. Ljevač je morao biti primljen na godinu dana, s mjesečnom plaćom od 12 zlatnih škuda, i s premijom od 11 zlatnih škuda za svakih izlitih 1.000 litara bronce. Treba mu obećati, da će izliti 40.000 litara, a još tolika količina da mu se stavi kao izgledna. Napokon je pronađen i primljen majstor ljevač Hanibal Burgognoni, pa je koncem listopada 1569 zaključeno da se započne sa lije­vanjem nove artiljerije. Trebalo je lijevati takve komade, kakve majstor Hanibal i providnici naoružanja smatraju da su potrebni i svrsishodni. (7) 

Poznati događaji već od jeseni 1813. g. doveli su do sloma francuske vlasti na istočnojadranskoj obali, pa tako i u Dubrovniku, koji od konca siječnja 1814. g. zauzimaju trupe Austrijske Monarhije, pa time počinje era austrijske vlada­vine, koja će potrajati duže od jednog stoljeća, sve do konca listopada god. 1918. Nastupilo je novo razdoblje u kojemu je Dubrovnik, sjedište nekadašnje Dubrovačke Republike, tog međunarodnopravno priznatoga državnog subjek­ta, pretvoren u osrednji provincijski gradić prostrane Austrijske Monarhije. U nekim je zemljama Austrijske Monarhije bio povoljan položaj Zidova, no u nizu pokrajina te države bio je još uvijek i u prvoj polovici 19. st. prožet nizom vrlo osjetnih ograničenja. Opravdana je stoga bila bojazan i dubrovačkih Židova da bi zavođenjem austrijskoga prav­nog i političkog poretka mogli biti prikraćeni u građanskim pravima i općem statusu što su ga stekli pod francuskom upravom. Dubrovački su Židovi radi potpunije svoje sigurnosti zatražili od nove austrijske vlasti da ih zaštiti. Na tu molbu od 24. ožujka 1814. uslijedio je sutradan proglas austrijske vlasti u kojem se određivalo: »Židovi se smatraju u svim državama njegova ve­ličanstva jednako kao i ostali građani. Oni moraju uživati ista prava u pokrajini dubrovačkoj. Upozoravaju se stoga stanovnici da nitko sebi ne dozvoli da ih u bilo čemu uznemirava, a naročito u dane velike sedmice«. Povoljan tret­man u novim državnopolitičkim prilikama najavila je i činjenica što su u grads­ko vijeće Općine grada Dubrovnika uzeti kao članovi i dva dubrovačka Židova (J. Mandolfo i D. Terni). Reforme 1848. g. donijele su svim Židovima Austrijske Monarhije pro­klamiranu emancipaciju. Najprije ustavnim patentom od 25. IV. 1848., a zatim i carskim patentom, na današnji dan, 4. ožujka 1849. g., koji proglašava izjednačenje kršćana i Židova u javnopravnom i privat­nopravnom pogledu. Doduše, odredbama iz 1851. i 1853. g. opet su uspostav­ljana ograničenja sposobnosti za posjedovanje nekretnina, u onim pokrajinama Monarhije gdje su postojale »prije i do 1. I. 1848«. No, i to je ukinuto carskom naredbom od18. II. 1860., koja je vrijedila i za pokrajinu Dalmaciju, a kojom se osigurava Židovima pravo vlasništva nekretnina, pa i seljačkih gospodarstava, ako ih sami ili sa svojim ljudima obrađuju. Konačno, ustavne odredbe od 21. prosinca 1867., ukinuta su na cijelom području Austrijske Monarhije sva dotada postojeća ograničenja Židovima u njihovu javnopravnom i privatnopravnom statusu. Uslijedilo je i uređenje statusa i organiza­cije vjerskih zajednica u Monarhiji. Najprije je to riješeno za Evangelističku crkvu zakonom od 8. travnja 1861., zatim za Katoličku zakonom od 7. svibnja 1874., pa na kraju i za židovske vjerske zajednice zakonom od 21. ožujka 1890. Zajamčena je sloboda vjeroispovijesti i vjerskih udruženja te jednakopravnost navedenih vjerskih zajednica, ali država normira njihov status i djelovanje polazeći od stanovišta da ona ima i »jus circa sacra«. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. ožujka 1941. godine, u Popovićima u Konavlima jerođen Andro Đuraš, zaštitar, trajno nastanjen u Popovićima. Poginuo je4. studenog 1991. u topničkom napadu na Dubrovnik, prilikom povratka s obavljanja radne zadaće, kao pripadnik CZ-e. (8)

Na današnji dan, 4. ožujka 2008. godine, u Zagrebu je umrla hrvatska glumica Semka Sokolović-Bertok. Među značajnijim ulogama su joj uloga Đove, u predstavi Marina Držića,Tripče de Utolče, kao i one ostvarene na Dubrovačkim ljetnim igrama: Grižula , Marina Držića;Pavlimir,  Junija Palmotića; te Suton i Na taraci, Iva Vojnovića. Spomenimo i da je Semka Sokolović-Bertok bila ženski šahovski majstor i osam puta prvakinja Hrvatske, te istaknuta igračica bridža. (9)

Na današnji dan, 4. ožujka 2012. godine, u Zagrebu je umro hrvatski liječnik Šime Spaventi, rođen u Dubrovniku 29. listopada 1925. godine. Zajedno s doktorom Ivom Padovanom prvi je u Hrvatskoj primijenio metodu radiohipofizektomije. Sa suradnicima je prvi u svijetu osmislio i uveo novu dijagnostičku metodu scintigrafske selektivne limfne drenaže testisa. Od 1991. redoviti je član HAZU. Dobitnik je Nagrade za znanstveni rad »Nikola Tesla« i Državne nagrade za životno djelo. (10) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 25

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 19

(3) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 83

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 25

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 19

(7) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 83

(8) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -117-

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 60-62

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 19.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. travnja, 1785. godine, Vijeće umoljenih, odredilo je da Katedralna kapela od tada mora imati stalan broj plaćenih svirača. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Utorak, 20.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 21.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 18.04.2021 08:20

Nedjelja, 18.04.2021 08:20

Subota, 17.04.2021 08:20

Subota, 17.04.2021 08:20

Petak, 16.04.2021 08:20

Petak, 16.04.2021 08:20

Četvrtak, 15.04.2021 08:20

Četvrtak, 15.04.2021 08:20