Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. ožujka 1397. godine, odlučeno je da se u Dvoru napravi nužnik za »poslugu i ostale«. (1) Na današnji dan, 7. ožujka 1886. godine, jahtom »Greif« sa svojim dvorjanicima u Dubrovnik i na otok Lokrum doputovao je carević Habsburške Monarhije Rudolf. (2) Na današnji dan, 7. ožujka 1970. godine, dogodila se jedna od najtežih prometnih nesreća u Dubrovniku. U nesreći dubrovačkog tramvaja broj 5, jedna je osoba smrtno stradala, a 14 ih je ozlijeđeno. Samo dva tjedna kasnije, njegovim ukidanjem, završila priča o dubrovačkom tramvaju. (3) Na današnji dan, 7. ožujka 1897. godine, u Potomju na Pelješcu rođen je Rudimir Rudi Roter, jedan od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara, novinar, urednik Radio Dubrovnika i Dubrovačkog vjesnika i dobitnik odlikovanja Pravednik među narodima. (4) Na današnji dan, 7. ožujka 1947. godine, u mjestu Kamena kraj Mostara, rođen je mons. dr. Želimir Puljić, dubrovački biskup od 1990. do 2010. godine. (5) Uz današnji dan, 7. ožujka, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Perpetua i Felicita, Teofil i Ruža. (6) 3. je korizmena nedjelja, koju nazivamo još i Bezimenom nedjeljom, te Nedjeljom solidarnosti, i ne samo prema drugim kršćanima već i prema svim ostalim ljudima. To je dan milosti i tolerancije prema svima. (22)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S obzirom na obilje vijesti o blatu, nečistoći, smradu i smeću po gradskim ulicama, tijekom 14. i 15. st., može se zaključiti da su i higijenske prilike bile vrlo bijedne, ali i da se u državnoj kancelariji često izriču raznovrsne zabrane, globe i prijetnje zatvorom ukoliko se ne udovolji zahtjevima vlasnika kuća ili stanara određene ulice koji se žale na nehigijenske postupke svojih susjeda ili stanovnika grada. Za ilustraciju navest ćemo neke od njih. Još 14. veljače 1412. g., vikao je telal u Širokoj ulici da nitko ne smije bacati smeće i nečisti na ulicu i da se nitko ne smije umivati i prati pred svojom kućom ili dućanom, a sve uz prijetnju globom od 5 perpera. Još ranije, točnije 11. veljače 1395. g., je zabranjeno otvarati nužnike bez dozvole kneza. Onome kome je već otvoren naređeno je da ga zatvori ili će platiti globu od 25 perpera. Na današnji dan, 7. ožujka 1397. godine, odlučeno je da se u Dvoru napravi nužnik za »poslugu i ostale«. Svim vlasnicima jama za smeće je 15. studenog 1409. g., naređeno da te iste jame što prije zatvore i time spriječe da nečistoća teče po ulicama i da se tako od­strani »smradni zrak«. Dana 4. svibnja 1428. g., odlučeno je da se uzmu u službu dva čistača koji će svakog dana obilaziti grad i paziti da netko ne prolijeva vodu, da ne baca smeće ili nečist na ulicu, a i da provjeravaju ispravnost pila. Određuje se i to da telal svake srijede i subote obilazi s njima grad i viče sve što je zabranjeno. (1) 

Godine 1441., bježeći od Turaka, srpski despot Đorđe Branković sklonio se u Dubrovnik. Budući da ga Dubrovčani nisu htjeli izručiti Turcima, nastala je zategnutost između Turske i Dubrovnika. Sultan Murat namjeravao je udariti na Dubrovnik. Dubrovčani, u strahu od navale tako jake i moćne vojske, poduzeli su sve što su mogli da se pripreme na obranu. Među ostalim počeli su pojačavati i naoružavati Cavtat. Na današnji dan, 7. ožujka, te 1441. godine, Vijeće umoljenih ovlastilo je rektora i Malo vijeće da, radi očuvanja Konavala i Staroga grada (Cavtata), pošalju u Cavtat dva plemića sa stražom i potrebne lađe. (7) Znajući da je vojvoda Stjepan Vukčić turski vazal, u strahu da bi on, po nalogu Turaka, mogao navaliti na dubrovački teritorij, dubrovačka vlada je istoga dana, te 1441. godine, Vukčiću uputitila poslanika, koji je lijepim, ljubaznim i laskavim riječima trebao pridobiti vojvodu, kako bi ovaj radio u prilog Dubrovniku. No glavni je cilj ovog puta bio da poslanik sazna što bi vojvoda uradio i kako bi se ponio kad bi mu Turci zapovjedili da udari na Dubrovnik. (8) 

Na današnji dan, 7. ožujka 1886. godine, jahtom »Greif« sa svojim dvorjanicima u Dubrovnik i na otok Lokrum doputovao je carević Rudolf. On je sa svojom suprugom Stefanijom često boravio na Lokrumu, a pri­donio je i njegovu uređenju. Carska kuća za prijestolonasljednika Rudolfa Lokrum je kupila 1878. Dolaskom Maximiliana na Lokrum nakon tragedije posade brika »Triton«, 1859. godine, Habsburška Monarhija ostala je na njemu uz manje prekide sve do dvadesetih godina 20. stoljeća. (9) 

Nakon utemeljenja Nogometnog saveza Jugoslavije u Zagrebu, u Splitu je na današnji dan 7. ožujka 1920. godine, osnovan Nogometni podsavez za Dalmaciju. Unutar njega djelovale su župe (Split, Makarska, Dubrovnik), a unutar njih međuklupski odbori, zapravo organizacijski odbori za natjecanja na svom području. Tako u Dubrovniku, osim Plivačkog podsaveza od 1926., djeluje i međuklupski odbor za nogomet. (10) 

Dubrovački tramvaj (dubrovačka električna željeznica), popupularni dubrovački travanj, pušten je u javni promet na svečan način u četvrtak 22. prosinca 1910. godine. Prva tram­vajska kola stigla su tog dana iz remize u Gružu na Pile u 11,30. Ta je prva tramvajska kola dočekalo na Pilama »brojno građanstvo« i pozdravila »glazba Gundulića«. Točno u 12 sati krenula su ta kola s Pila prema Gružu u svoju prvu redovnu vožnju. Toga dana, poslije podne, prevezlo se tramvajem ukupno »do 3000 ljudi«362. Početak tramvajskog prometa na dubrovačkom području bio je velik događaj za mali Dubrovnik. Bio bi to velik događaj i za mnoge druge, pa i više­struko veće gradove od Dubrovnika, koji do tada nisu imali takvo moderno prometno sredstvo u svom javnom prometu. Dubrovački tramvaj bio je ne samo prvi već i jedini tramvaj u Dalmaciji. Šezdeset godina kasnije, usljed dotrajalosti i otkazivanja kočnica, na današnji dan, 7. ožujka 1970. godine, dogodila se prometna nesreća u kojoj je tramvaj broj 5 iskočio iz tračnica. Tom prilikom poginuo je jedan putnik, a četrnaest ih je bilo ozlijeđeno. Dva dana nakon nesreće promet na relaciji Pile – Bolnica je obustavljen, a 20. ožujka iste godine tramvajski promet u Dubrovniku je potpuno obustavljen. Jedna garnitura motornih kola (br. 7) s otvorenom prikolicom (br. 23) iz 1912. danas je izložena u Tehničkom muzeju u Zagrebu. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. ožujka 1721. Godine u rodnom Dubrovniku je umro pjesnik i državnik Saro Bunić (Bona, Bunić Vučić, Vučićević). Dvadeset i osam puta bio je biran za kneza, a dugo godina bio je član Senata i Malog vijeća. Imao je veliku knjižnicu, za koju je oporukom predvidio plaću za dva svećenika knjižničara. Čini se da je upravo on zajedno s bratom Nikolom sastavio popis zakona Dubrovačke Republike. Suvremenici su ga cijenili posvećujući mu nerijetko i svoja djela. Premda je pisao ljubavne, erotsko-pastoralne i različite prigodne lirske pjesme, veći dio njegova književnog opusa vjerskoga je značaja. (12)

Na današnji dan, 7. ožujka 1897. godine, u Potomju na Pelješcu rođen je Rudimir Rudi – Roter, jedan od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara, novinar, urednik Radio Dubrovnika i Dubrovačkog vjesnika i dobitnik odlikovanja Pravednik među narodima. Od 1928. g. radio je kao novinar u Sarajevu. Kada je počeo rat s obitelji se vratio u Potomje. Sa sobom je doveo, da bi spasio od stradanja, kolegu Abrahama (Abu) Koena, njegovu suprugu i kćer. Prema sadašnjim saznanjima Roter je jedini novinar kojemu je dodjeljeno ovakovo priznanje. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je 2006. g. donijelo odluku da se Ulica od Graca nazove imenom ovog zaslužnog novinara i plemenitog čovjeka. Ovo najviše izraelsko državno priznanje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote.  (13)

Na današnji dan, 7. ožujka 1947. godine, u mjestu Kamena kraj Mostara, rođen je mons. dr. Želimir Puljić, dubrovački biskup od 1990. do 2010. godine. Pohađao je Dijecezansku gimnaziju u Dubrovniku. Dubrovačkim biskupom, imenovao ga je papa Ivan Pavao II., krajem 1989. godine, a za biskupa je zaređen 14. siječnja 1990. godine u Dubrovniku. 15. ožujka 2010. godine papa Benedikt XVI. imenovao ga je 69. zadarskim nadbiskupom. 14. studenoga 2012. godine na 45 zasjedanju HBK izabran je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. g. poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 7. ožujka 1993. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je Stjepan Franjičević. (15) Istoga dana, na Južnom bojištu poginuo je i pripadnik 1. brigade HV-e, Dean Hrček. (16) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(2) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 233

(3) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 101-107

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovački_tramvaj

(4) Izvor: Josip Grbelja: Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«, Vjesnik, 4. veljače 2005.

https://www.facebook.com/durepublika

(5) https://hr.wikipedia.org/wiki/Želimir_Puljić

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.194

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 207

(9) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 233

(10) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 120,121

(11) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 101-107

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovački_tramvaj

(12) HBL Nikica Kolumbić (1989)

(13) Izvor: Josip Grbelja: Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«, Vjesnik, 4. veljače 2005.

https://www.facebook.com/durepublika

(14) https://hr.wikipedia.org/wiki/Želimir_Puljić

(15) 15 VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -218- Stjepan Franjičević 

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-

(22) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 17.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. travnja 1878. godine, održana je znamenita sjednica dubrovačkog općinskog vijeća na kojoj se raspravljalo o sudbini Orlandova stupa. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Nedjelja, 18.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 19.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 16.04.2021 08:20

Petak, 16.04.2021 08:20

Četvrtak, 15.04.2021 08:20

Četvrtak, 15.04.2021 08:20

Srijeda, 14.04.2021 08:20

Srijeda, 14.04.2021 08:20

Utorak, 13.04.2021 08:20

Utorak, 13.04.2021 08:20