Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. ožujka 1429. godine, vijećano je u Vijeću umoljenih o obzidavanju poluotoka staroga grada Cavtata (Epidaura) i njegova pretvaranja u otok. Zaključak nije donesen već je predmet odložen. (1) Na današnji dan, 8. ožujka, te 1498. godine, Malo vijeće ovlastilo nadstojnike radova, da daju dopremiti kamen i pripreme sve potrebno za popravak lukobrana. (2) Na današnji dan, 8. ožujka 1931.godine, u 9,30 sati brod Jugoslavenskog Lloyda Kraljica Marija na svom prvom putovanju sretno je doplovila pred svoj Grad. (14) Na današnji dan, 8. ožujka 1882. godine, u rodnom Dubrovniku umro je Antun Drobac, ljekarnik i kolekcionar, osnivač Domorodnog muzeja. (3) Na današnji dan, 8. ožujka 1945. godine, u Beču je umro austrijski arhitekt Alfred Keller [kε'ləɹ], projektant vile »Šeherezada« u Dubrovniku (1927). (4) Na današnji dan, 8. ožujka 1991. godine, u Dubrovniku su osvanuli plakati kojima je Inicijativni odbor za osnivanje podružnice Srpske demokratske stranke (SDS-a), pozvao članstvo i simpatizere na osnivačku skupštinu na Ivanici. (5) Uz današnji dan, 7. ožujka, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Apolonij i Boško (6) 8. ožujka – Međunarodni je dan žena i hrvatskih odvjetnika (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 8. ožujka 1361. godine, Malo vijeće donosa zaključak, da se zatvore sve balisterije (otvori za strijeljanje sa arkobalistama) na kuli od Mula.Kula od Mula, kao i takozvani Mul (gat), zbog svog položaja bili su vrlo važni za obranu luke i istočnog dijela grada toga vremena, te nije čudo, da se tijekom XV. i XVI. stoljeća razvila u jednu od najjačih i najvećih utvrda grada.Kula i mulpočeli su se graditi 1351. godine, a danas je kula od Mula ugrađena u sadašnju veliku tvrđavu sv. Ivana. (8) 

U početku 1427. godine Dubrovčani su kupili od Radoslava Pavlovića drugi, - zapadni dio Konavala, s Obodom i poluotočićem na kojem je nekad bio stari grad Epidaur, matica Dubrovnika, nekad u posjedu Dubrovčana, to jest do 1302, kada im je bio oduzet. Na današnji dan, 8. ožujka 1429. godine, vijećano je u Vijeću umoljenih o obzidavanju poluotoka staroga grada Cavtata (Epidaura) i njegova pretvaranja u otok. Zaključak nije donesen već je predmet odložen. (9) 

Gradnja valobrana Kaše, na temelju nacrt za izgradnju Luke inženjera Republike Paskoja Miličevića, započeta je 1484. a iz­građene su i dovršene za tri godine, 1487. Osim 1484., Vijeće umoljenih 21. ožujka 1514. donosi još jednu važnu odlu­ku, kojom se određuje da se Kaše produže prema Pločama. Po opsegu radova prema odluci Vijeća umoljenih iz 1514. moglo bi se za­ključiti da je glavnina njih tada i završena. Zbog toga bi se mogla 1514. uzeti kao godina kad su Kaše dovršene i dobile današnji oblik i dimenzije. Gradnja Kaša povoljno je utjecala i na fortifikacijsku zaštitu, jer je smanjen ulaz u Luku, pa se mogao lakše zaštititi lancem koji je išao s jedne i s druge strane Kaša prema kopnu, odnosno prema tvrđavi na Mulu i prema Pločama na kontraskarpu ispred mosta Vrata od Ploča gdje su i danas dva kamena prstena koji su vjerojatno služili da se namjesti lanac. Što se obrambenog karaktera Kaša tiče, one ipak nisu sagrađene zbog obrane, već prvenstveno radi dobivanja novog zaštićenog akvatorija za sve veći broj brodova dubljega gaza koji su uplovljavali u Luku. Ako se promatra samo zidani dio Kaša, on bi mogao biti valobran, no ako se uzme i neizgrađeni dio, koji je nastao nabacivanjem velikog kamenja do obale nakon završetka gradnje zidanog dijela, tada je on i lukobran. Danas, nakon sondažnih mjerenja izvršenih 1987. i analize uzoraka sondi, te na osnovi snimka postojećeg stanja i već prije objavljene arhivske građe, može se nešto više i sigurnije reći o toj građevini i o prilikama koje su vladale na tom prostoru prije gradnje Kaša. Između ostaloga, sondiranjem je ustanovljeno da su Kaše u kamenu 8-10 m, a na nekim dijelovima u drvu oko 40 cm jer je u većini sonda nađen crni bor debljine od oko 40 cm. Vjerojatno je da su to ostaci sanduka, od­nosno drvene konstrukcije koja je oblikovala valobran. Takvim načinom gradnje gradili su se valobrani i slične građevine u tom vremenu, ali i mno­go prije, u doba Rimljana. Da se je u Dubrovniku gradilo s pomoću takva drvenog sanduka, potvr­đuje odluka Malog vijeća, na današnji dan, 8. ožujka 1486. godine, kojom se određuje nabavka drva za jedan sanduk (capsa). Budući da su radovi na valobranu već bili u tijeku, vjerojatno je to drvo bilo,namijenjeno dijelu valobrana u izgradnji. Po kašeti, kako se u Dubrovniku naziva sanduk, dobio je cijeli objekt naziv Kaše, a Gradska luka, prema nekim starijim zapisima i kartama, naziv Luka Kašun ili talijanski Porto Cassone. (13) 

Nakon završetka kandijskog rata Mlečani su ponovno otvorili splitsku luku za tursku trgovinu. Otvorenje splitske luke smetalo je dubrovčanima jer se smanjivao promet preko njegove luke. Osim pozitivnog cilja da ožive vlastitu trgovinu, Mlečani su imali i negativni, - uništiti dubrovačku trgovinu a osobito onu solju na Neretvi. Sada u miru s Turskom, oni su uspijevali za to pridobiti i Osmanlije. Mletački naoružani brodovi su naime krstarili Neretljanskim kanalom i plijenili dubrovačke brodove natovarene solju. U prosincu 1673. pronio se glas da je veliki vezir prepustio prodaju soli u Neretvi Mlečanima; prema toj odredbi morskim putem su smjeli ovamo dovoziti jedino Mlečani, a Dubrovčanima je bilo dopušteno da je prevoze samo kopnom. Uskoro nakon toga jedan mletački brod s nekoliko čamaca, na današnji dan, 8. ožujka 1674. godine, noću provalio je na dubrovačku tržnicu solju u neretljanskoj luci i silom je zauzeli. Dubrovačka vlada je pokrenula diplomatske korake, te je odlučila poslati u Mletke kao svoga poslanika opata Stijepa Gradića iz Rima. No unatoč njegovom velikom ugledu i vještini misija Gradićevog poslanstva nije završena uspjehom. Uvidjevši da im je izmaklo tržište u neretljanskoj luci, Dubrovčani su otvorili trgovinu solju u Stonu i na Pločama, kamo su privukli mnoge kupce iz susjednih turskih zemalja. Usto su ponekad sol dovozili i kopnenim putem u Neretvu. Na povoljnu prodaju dubrovačke soli osobito je djelovala okolnost što se svijet u zaleđu Dubrovnika naučio na kakvoću dubrovačke soli, te je teže prihvaćao onu koju su im nudili Mlečani. (10) 

U svom broju od 7.ožujka 1931.g., dubrovački je tjednik “Narodna svijest” posvetio dolasku broda Kraljica Marija u matičnu luku cijelu naslovnu stranicu. U pozivu građanima da obilježe ovaj svečani dan, između ostalog je zapisano: ”Pozdravimo na svečan način kako to može i znade grad vjekovnih pomorskih tradicija, novi ponosni dubrovački brod uzvišenog imena s/s Kraljica Marija. Naime, brod Kraljica Marija, Jugoslavenskog Lloyda, nastalog združivanjem društava Atlantska plovidba «Ivo Račić» i Jugoslavensko-amerikanske plovidbe, na svom prvom putovanju sretno je doplovila pred svoj Grad, na današnji dan, u nedjelju 8. ožujka 1931.godine, u 9,30 sati. “Narodna svijest” dalje navodi: Prožeti istinskom ljubavi za rodni grad, naši sugrađani ugledni armaturi Božo Banac, Dr.Miše Kolin i Pasko Baburica opet bilježe značajan datum u povijesti dubrovačkog pomorstva, koje časno stoji na prvome mjestu Domovine. Parobrodom Jugoslavenskog Lloyda nazvanim Visokim Imenom Njenog Veličanstva, u Dubrovnik je doplovila i sama Kraljica Marija, koja je prethodnoga dana u Splitu svečano kumovala krštenju ovoga broda kojemu je Dubrovnik domovna luka.” Prvi je put, tada još pod imenom Araguaya taj je brod baciio sidro pod gradske mire 18.rujna 1926.godine sa 249 putnika i 270 članova posade. Slijedeće tri sezone dolazi opet, gotovo u isto vrijeme, po jednom godišnje koncem ljeta. Brod je očito brzo zapeo za oko domaćim brodarima pa ga je neočekivano 1930. godine kupio Jugoslavenski Lloyd, koji mu je dao za to vrijeme prestižno ime Kraljica Marija, sa lukom upisa – Dubrovnik. Posljednji je put Kraljica Marija uplovila u Dubrovnik 1.rujna 1939.godine sa skupinom od 40 njemačkih putnika. Kraljica Marija deset je godina bila ponos putničke flote tadašnje države. Nažalost prodana je 1940. godine francuskoj Vladi. Pod novim imenom – Savoie, ali kako je već počeo novi svjetski rat, uskoro je raspremljan u Casablanci, gdje je doživjela i njen sudnji dan 8.studenog 1942.godine kada je potopljena u američkoj vojnoj operaciji „Torch“, zapravo invazija Sjeverne Afrike. Tako je svoje plovidbe završio putnički brod koji ni do danas na našoj obali još uvijek nema dostojnog konkurenta, jer je, za ilustraciju, i po duljini i po bruto tonaži bio veći i od današnjeg Marka Pola. Sa svojih 158 metara dužine, širina 21 metar, pod morem je 7 metara, a iznad mora 22 metra i deplasmana 17.560 tona, za ono doba, morao je doista djelovati impresivno. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. ožujka 1882. godine, u rodnom Dubrovniku umro je Antun Drobac, ljekarnik i kolekcionar, osnivač Domorodnog muzeja. Po završetku studija ljekarništva u Padovi,Drobac je1830. preuzeo vođenje ljekarne Male braće u Dubrovniku, a već 1832. otvorio je svoju ljekarnu na Placi kraj Sponze. Pratio je otkrića u farmakoterapiji te sudjelovao u uporabi prve narkoze eterom i o tome 1847. objavio članak u listu Gazzetta di Zara. Zaslužan je za otkriće i praktičnu uporabu insekticidnoga djelovanja buhača, a 1867. preventivnim mjerama spriječio je epidemiju kolere u Dubrovniku. Kao brodovlasnik brinuo se da njegovi brodovi imaju dobro opskrbljene brodske ljekarne. Tijekom 40 godina obavljao je različne dužnosti u upravi grada Dubrovnika i zaslužan je za unapređenje kulturnoga i gospodarskoga života u gradu. Rano se počeo baviti dagerotipijom. Uz Zagrepčanina Demetra Novakovića ubraja se u prve hrvatske fotografe. Kao predsjednik Trgovačko-obrtničke komore nastojao je isposlovati osnivanje tehničke škole. Radi toga je 1867. skupio poklone za potrebnu prirodoslovnu zbirku (Cabinetto di Storia naturale della camera di commercio di Ragusa). Kako bečka vlada nije odobrila osnivanje škole, Antun Drobac je zbirku poklonio gradu Dubrovniku i 1872. osnovao Domorodni muzej (Museo patrio). Nakon smrti dubrovačka ga je općina proglasila zaslužnim građaninom i postavila mu bistu u muzeju, koju je izradio Ivan Rendić 1885. Antun Drobac rođen je u Dubrovniku 13. lipnja 1810. godine. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, 8. ožujka 1991. godine, u Dubrovniku su osvanuli plakati kojima je Inicijativni odbor za osnivanje podružnice Srpske demokratske stranke (SDS-a), pozvao članstvo i simpatizere na osnivačku skupštinu u nedjelju 10. ožujka 1991. u 12 sati u mjestu Ivanica. Najavljena je bila i prisutnost predstavnika SDS-a iz Knina i BiH, te Narodne stranke Crne Gore i Saveza komunista Crne Gore. Kao gosti pozvani su i predstavnici svih ogranaka dubrovačkih političkih stranaka i politički zastupnici. (12) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.192

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 113

(3) HBL Vera Humski (1993)

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) Jakša Raguž, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska, str. 58

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/8._ožujka

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 27

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.192

(10) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. oko 148

(11) HBL Vera Humski (1993)

(12) Jakša Raguž, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska, str. 58

(13)ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE

(14) http://www.dubrovnik-turistinfo.com/index.php?dubrovnikturist=vijesti&id=266

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 24.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. travnja 1941. godine, jedan mikrofon i zvučnik postavljeni su na Palači Sponza. Bio je to izvor dnevnih vijesti i obavijesti, što ...

Gradoplov
Nedjelja, 25.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 26.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 23.04.2021 08:20

Petak, 23.04.2021 08:20

Četvrtak, 22.04.2021 08:20

Četvrtak, 22.04.2021 08:20

Srijeda, 21.04.2021 08:20

Srijeda, 21.04.2021 08:20

Utorak, 20.04.2021 08:20

Utorak, 20.04.2021 08:20