Kandidatura Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine nije zamišljenja kao ljubomorno čuvano vlasništvo Grada i njegovih građana nego titula koja ima za cilj otvorenost i stvaranje zajedništva, prvenstveno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kulturnim institucijama i organizacijama.
Ključna za europsku dimenziju kandidature Dubrovnika je okrenutost prema susjedstvu preko državne granice koja se ovom kandidaturom želi spojiti s ostatakom Europe, s Osijekom kao gradom s kojim se ostvaruje partnerstvo u samom kandidacijskom procesu za EPK, ali i Rijekom i Pulom kroz različita individualna partnerstva na pojedinim projektima – jer Hrvatska je premala zemlja da proces natjecanja za Europsku prijestolnicu kandidature stvara suparništva i ruši mostove, kažu u dubrovačkom Uredu za pripremu kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Vrijeme je da se fiksirana slika Dubrovnika razdrma, da se preokrene varljiva samosvijest njegovih građana te da se stvore uvjeti za hrabri pogled prema budućnosti – misao je vodilja Dubrovnika, kandidata za Europsku prijestolnicu kulture čiji su članovi programskog tima svi mlađi je od 30 godina, pa je tako i Dubrovnik – grad u nastajanju – živ, zaigran, kreativan i kulturno održiv. Dubrovnik je povijesni grad i popularna turistička destinacija u koju svake godine stiže više od tri milijuna posjetitelja. Snažno obilježen povijesnim naslijeđem Dubrovačke Republike, atraktivnom i turistički iskoristivom kulturnom baštinom, suvremeni je Dubrovnik postao grad raskoljen između vlastitog imidža i stvarnosti. Obilježen s jedne strane nostalgijom za slavnom prošlošću, a s druge masovnom prisutnošću posjetitelja privučenih istom tom slavnom prošlošću, Dubrovnik danas priča zatvorenu priču o zidinama i krajnostima koje one u sebi spajaju: od tri milijuna povremenih “žitelja” u ljetnim mjesecima do praznog grada ostatak godine. Titula Europske prijestolnice kulture, trebala bi poslužiti kao svojevrstan kanal kojim se želi podijeliti vlastite kapacitete, vlastite praznine i vlastite mogućnosti s ostatkom Europe, stvarajući novu Europsku prijestolnicu kulture ne za tu jednu godinu nego za dugoročnu budućnost. Želja je Dubrovnik osloboditi slike koju ima o samom sebi i svih kočnica koje je ta slika stvorila te iz podvojene uloge koju mu je namijenila povijest i njegov recentni razvoj, stvoriti novi urbanitet – živ, zaigran, kreativan i kulturno održiv.
U drugoj fazi procesa kandidature, njeguje se kulturna razmjena stvarajući tako nove društvene i kulturne veze u različitim omjerima i različitim kontekstima od Dubrovačko-neretvanske županije, Jugoistočne Europe, Europske unije i izvan njenih granica; u fizičkom, socijalnom i virtualnom svijetu.
Dubrovnik – kao grad u nastajanju - grad s cjelogodišnjim kulturnim i umjetničkim programom i ponudom, Dubrovnik kao zajednički grad njegovog domaćeg stanovništva, turista, migrantske radne snage, imigranata, manjina; grad u kojem svi dionici imaju priliku sudjelovati u stvaranju kulturnog sadržaja, grad kao platforma za umjetničko istraživanje i taloženje te socijalnu inovaciju, grad koji je aktivno uključen u transfer umjetničkih znanja i umijeća na mlađe generacije, koji se u svim fazama razvija na čvrstim principima ekonomske, okolišne i kulturne održivosti, koji svoju geopolitičku izolaciju koristi za stvaranje pozitivnih vrijednosti suradnje, dijaloga, razmjene i solidarnosti, komunikacije, grad kao platforma na kojoj se umjetnost, zanati i znanost spajaju u održivi lokalni razvoj, grad koji svoje povijesno nasljeđe interpretira na način da bude zalog drugačije i bolje budućnosti, grad koji predstavlja nove hibridne modele upravljanja u kulturi.
Program Dubrovnik 2020 zamišljen je kao dinamički poligon za razvoj kulture koji će biti primjenjiv i u drugim europskim gradovima, jednako slavnima i podvojenima; gradovima koji jednako atrofiraju ili se raspadaju poput Dubrovnika. Ali i koji iznova nastaju.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.