Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

12:47 / 13.05.2022.

Autor: HRT - Radio Dubrovnik

Održano predavanje "Povijesni kontekst Bukovčeva Cavtata"

Predavanje u Kući Bukovac

Predavanje u Kući Bukovac

Foto: Muzeji i galerije Konavala / -

Kako i koliko su povijesne okolnosti odredile život Cavtata i njegovih stanovnika na prelasku stoljeća mogli smo doznati u četvrtak u Kući Bukovac.

Kustos povjesničar Muzeja i galerija Konavala Marko Vodopija održao je predavanje "Povijesni kontekst Bukovčeva rada", gdje je pred brojnim Cavtaćanima predstavio politička događanja koja su se odvijala u Cavtatu i širem području, a koja su odredila društvena i ekonomska kretanja prelaska stoljeća.

Iz Bukovčeve autobiografije mogu se iščitati životne okolnosti u kojima su se svi našli posljedično na politička previranja.

Cavtat toga vremena provincija je velike Austro-Ugarske Monarhije, daleko od centara, osiromašena i besperspektivna. Dok se pomorstvo u drugim dijelovima Jadrana razvija, cavtatsko pomorstvo zaostaje, cesta nema, kao ni željeznice. Jedrenjaci su jedina plovila u cavtatskim pomorskim krugovima. Njegovi stanovnici, kao i sam Bukovac, usmjereni su na iseljavanje, što je mladi Bukovac od najranije mladosti osjetio. Osim pomorstva i ribarstva, Cavtaćanima nije bilo veće životne perspektive.

Paradoksalno, iznimni pojedinci koji su djelovali u to vrijeme stavljaju Cavtat na kartu važnih centara na Jadranu, a među njima su Baltazar Bogišić, Frano Supilo, Luko Zore, Đuro Bijelić, Pavlina Bijelić, sam Bukovac i drugi.

Premda je u samoj mladosti napustio Cavtat, Vlaho Bukovac uvijek se vraćao Cavtatu i sudjelovao u životu rodnog mjesta. Koliko je relativizirao povijesne okolnosti govori i njegova stalna pomirljivost koju je zagovarao između zaraćenih političkih strana u Cavtatu. Bukovac, vraćajući se u Cavtat, izražava svoje snažne emocije nostalgije.

Predstavljanjem političkih portreta Vodopija je prikazao povijesne ličnosti Bukovčeva vremena koje su nerijetko bile na suprotnim stranama: Medo Pucić, Miho Klaić, Pero Čingrija i drugi. Bukovac nailazi na neslogu i u Zagrebu kao i u Cavtatu prilikom povratka 1898. godine. Za njega neshvatljiva, ali realna politička stvarnost toga vremena.

Trzavice se prenose i na društva koja djeluju u kulturi i prosvjeti, što Bukovca još više tjera iz rodnog mjesta. Njegov Karneval u Epidauru primjer je njegove potrebe da se ujedine zaraćene strane. Ipak, Bukovac u sjećanju Cavtaćana ne nosi nikakvu kontroverzu, za razliku od drugih cavtatskih uglednika koji su bili politički opredijeljeni. Kolegi Vodopiji se za vrijeme predavanja priključila i djevojčica iz publike.