Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Otvorena izložba "Pogled u kretanja - djela iz zbirke Umjetničke galerije"

12.03.2021.

17:02

Autor: Radio Dubrovnik

Umjetnička galerija Dubrovnik

Umjetnička galerija Dubrovnik

Foto: - / -

Novi postav Umjetničke galerije Dubrovnik "Pogled u kretanja – djela iz zbirke UGD" otvoren je za javnost, a obuhvaća vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj gdje se kao začetnici novog smjera posebice ističu Vlaho Bukovac i Mato Celestin Medović do suvremenih tendencija.

Ovoga puta izbor iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik krenuo je retrospektivnom putanjom, od predstavljanja suvremenih smjerova umjetnosti na prvom katu Vile Banac preko pregleda različitih pokreta razvoja suvremenih tendencija od avangardnih pokreta poput Exata 51, Gorgone, Novih tendencija, različitih individualnih izraza na tragu apstraktne i figurativne umjetnosti do samih početaka razvoja moderne umjetnosti s istaknutim lokalnim značajkama poput dubrovačkih pejzažista i kolorista do hrvatskih klasika moderne koji su brojne umjetničke stilove unijeli u hrvatsku sredinu iz svojih studentskih središta poput Münchena i Praga.

Na prvom katu, u metafizičkim kretanjima izložbe zastupljen je izbor radova hrvatske i inozemne scene (Robert Farber, Jan Fabre, Steve McCurry) unazad par desetljeća. Naglasak je stavljen na stvaralaštvo dubrovačke suvremene likovne scene, te su između ostalih autora/ica izloženi Tolj, Jurjević, Burđelez, Lošić, Ivanišin Kardum, Pegan Baće, Opalić, Ercegović, Bratoš, Vlašić, Dražić Selmani, Gverović, Skvrce, Šimunović. Problematizira se odnos institucija i političkih tijela naspram umjetnosti, rat, prostor 'negdje između', vertikalna os čovjeka, ontologija slike u kontekstu univerzalnog.

Drugi kat započinje avangardnim pokretima 50-ih i 60-ih godina koji su primarno bili okrenuti ka valorizaciji konceptualne umjetnosti, istraživanju kinetičkih kretanja, programatskoj i kompjuterskoj umjetnosti te duhovnom okupljanju umjetnika u grupama Exat 51, Gorgona ili djelovanja tijekom manifestacija 60-ih i 70-ih godina pod nazivom „Nove tendencije“. Nit kontinuiteta u razvoju apstraktne umjetnosti manifestira se kroz duh enformela kakav je prisutan u radovima Otona Glihe, Frana Šimunovića i Alberta Kinerta. Postupno dokidanje figuracije s tek shematskim naznakama prikazanih likova prisutno je u djelima Iva Šebalja i Zlatka Price, dok su pak utjecaji američkog apstraktnog ekspresionizma vidljivi u radu Eda Murtića te kasnije i Vatroslava Kuliša. Slikarska su djela nadopunjena kiparskim ostvarenjima Vojina Bakića i Dušana Džamonje koji nastavljaju niz kinetičkih, oblikovnih i svjetlosnih istraživanja.

Iz apstrakcije predstavljene u središnjoj prostoriji posjetitelj naglo doživljava skok u izrazitu figurativnu umjetnost koja je zastupljena pregledom domaćih autora poput Lukše Peka, Marojice Mitrovića, Josipa Škerlja, Milovana Stanića. Posebita naglašenost tjelesnosti figura javlja se kod Hegedušića i Kulmera, dok se hiperrealistični smjer u figurativnoj umjetnosti predstavlja pak djelima dvoje autora Jadranke Fatur i Vlada Jakelića.

 

Na posljednjem katu vile Banac zastupljeni su dubrovački koloristi (Job, Ettore, Rajčević, Dulčić, Masle, Pulitika, Vojvodić, Trostmann, Šerbu, Gusić)  i pleneristi prve polovine dvadesetog stoljeća (Miljan, Rašica, Murat i drugi), klasici hrvatskog modernog slikarstva poput Vidovića, Tartaglie, Crnčića, Kraljevića, Becića, Gecana, Uzelca i Babića, a pogled unatrag zaključuje se izloženim djelima utemeljitelja hrvatskog modernog slikarstva – Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića.  Predstavljanje različitih kretanja unutar dubrovačkog pejzažnog slikarstva dvadesetog stoljeća teče od  kolorističkih pejzaža  mediteranske motivike, jarke palete i ekspresionističkog duktusa do  istraživanja svjetlosnih fenomena u djelima Josipa Colonne, preko radova Marka Murata, Nika Miljana i Marka Rašice, slikara koji su usvojili pleneristička načela i inkorporirali ih u svoj južnjački imaginarij, a zaključuje se pejzažima Bukovca i Medovića. Izloženi Bukovčevi pejzaži iz pariškog i cavtatskog perioda intimistički su radovi malog formata  koji sažimaju lekcije koje je Bukovac usvojio tijekom svog pariškog školovanja, a pelješki pejzaži Mata Celestina Medovića prepuni južnjačkog svjetla plod su kontinuiranog slikareva promatranja, bilježenja, fasciniranosti rodnim krajem koju pretače u djela bez predradnji u kojima boja ima primat.

 

Kustosice su muzejska savjetnica UGD, Rozana Vojvoda, viša kustosica UGD, Petra Golušić te kustosica UGD, Jelena Tamindžija, a izložba se može posjetiti do kraja svibnja 2021. godine.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.