Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

07:44 / 06.05.2022.

Autor: HRT - Radio Dubrovnik

Predstavljanje knjige o dubrovačkom nadbiskupu Lodovicu Beccadelliju

Lodovico Beccadelli, portret Tizian

Lodovico Beccadelli, portret Tizian

Foto: Dubrovačka biskupija / -

Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organizira predstavljanje knjige dr.sc. Tanje Trška Un arcivescovo del Cinquecento inquieto: Lodovico Beccadelli tra letteratura e arte (Dubrovački nadbiskup Lodovico Beccadelli: na razmeđu književnosti i likovnih umjetnosti).

O knjizi će uz autoricu govoriti dr.sc. Daniel Premerl (Institut za povijest umjetnosti) i Ivan Viđen (Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije).

Predstavljanje će se održati u 19 sati u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

Ličnost dubrovačkoga nadbiskupa Lodovica Beccadellija (Bologna, 1501. – Prato, 1572.) čvrsto je povezala dvije obale Jadrana, prvenstveno zahvaljujući njegovome boravku u Dubrovniku (1555.-1560.). Unatoč dosadašnjim istraživanjima talijanskih i hrvatskih autora Beccadellijeva uloga kao sakupljača umjetnina, naručitelja, sudionika kulturnih zbivanja svog vremena i prijatelja i pokrovitelja umjetnika nije bila sustavno istražena.

Ovaj protagonist kulturnih i crkvenih zbivanja renesansne epohe (papinski nuncij u Mletačkoj Republici, tajnik Tridentskoga sabora….) nije se dakle samo kretao u intelektualnim i umjetničkim krugovima gdje god se nalazio nego je i aktivno sudjelovao u njima. I za vrijeme kratkotrajnoga boravka u Dubrovniku izvršio je utjecaj na intelektualnu klimu grada te pokušao urediti materijalne i duhovne prilike svoje nadbiskupije. Osim nastojanja podjele grada na župe i uređenja stare nadbiskupske palače Beccadelli je danas možda najpoznatiji kao naručitelj dogradnje i preuređenja nadbiskupskoga ljetnikovca u Šipanskom polju.

Prema nadbiskupovoj zamisli slikar Pellegrino Broccardo izveo je 1559. prvi sačuvani primjer zidnog oslika svjetovnog sadržaja u ladanjskom prostoru dubrovačkog područja. Na Beccadelija danas podsjeća i Broccardova slika Gospe sa sv. Matejem u dubrovačkoj katedrali. Iako je isprva bio nezadovoljan preseljenjem u Dubrovnik Beccadelli je ubrzo zavolio svoje novo okruženje i ostao je dobrim odnosima s Republikom i nakon povratka u Italiju, a savjetovao je i svoga nasljednika u nadbiskupskoj službi.

Ova knjiga važan je doprinos ne samo biografiji ovog zanimljivog, nadbiskupa i humanista i njegovu smještanju u društveni i kulturni kontekst talijanske i hrvatske renesanse. Osim toga, ovom se knjigom nastoje premostiti dosadašnje suprotstavljene percepcije Beccadellijeva djelovanja (jedni njegov odlazak u Dubrovnik smatraju krajem karijere, drugi pak ključnom epizodom) te je doprinos komparatističkim studijama koje povezuju dvije obale Jadrana.

Upravo je zato ova knjiga od preko 500 stranica pisana talijanskim jezikom i objavljena u okrilju renomiranog nakladnika – dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.