Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

09:08 / 12.03.2019.

Autor: Radio Dubrovnik

Talijanski tragovi u dubrovačkome govoru i tekstu

Dubrovačke knjižnice/ Vedran Levi

Dubrovačke knjižnice/ Vedran Levi

Foto: - / -

Posljednji tjedan obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika Dubrovačke knjižice započele su predavanjem Ivane Lovrić Jović "Izazovi prepoznavanja talijanskih rečeničnih dijelova u dubrovačkome rukopisnom tekstu" u ponedjeljak 11. ožujka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Hrvatski se jezik smješta u dubrovačku daleku prošlost, a 1400. godine u Dubrovniku nastaje i prvi poznati spomenik dubrovačke književnosti na hrvatskome jeziku – Vatikanski hrvatski molitvenik. Otkad Dubrovačka Republika u 18. st. pojačava trgovinske i pomorske veze s Italijom, talijanski jezik sve više postaje jezikom trgovine.

Talijanski se tako najviše upotrebljavao u trgovini i diplomaciji, inozemnom obrazovanju, a latinski je u uporabi u crkvi , gimnaziji, javnim službama i u humanističkoj književnosti, dok se hrvatskim govori u obitelji i njime se pišu djela u prozi i poeziji. Postupak transkripcije starih dubrovačkih tekstova iz rukopisa dodatno je otežan kada je riječ o rečenicama koje su prošarane talijanskim elementima.

Lovrić Jović objasnila je i razliku između talijanizma i talijanske riječi. Talijanizam je riječ koja je ušla iz talijanskoga jezika u hrvatski i u tome se jeziku prilagodila i ostala primljenica (posuđenica). Talijanska riječ je pak u ovom kontekstu, ona koja se sporadično, jednom i nikad više pojavi, to jest, neprilagođena je. Može se javljati i redovito, ali uvijek sa stranim izgovorom. Navela je i primjere poput talijanizma 'kamara' koja je prilagođena hrvatskom jeziku, i talijansku riječ 'perbacco' ili 'uzvik' koja se ne zapisuje niti izgovara s potrebnim naglaskom koji bi se prilagodio hrvatskom.

Autorica je spomenula i prebacivanje jezičnih kodova, odnosno, naizmjeničnu uporabu dvaju ili više jezika unutar istoga iskaza, što je česta pojava u dubrovačkim tekstovima. Ističu se i dubrovačke frančezarije ili prilagodbe Molierovih komedija na dubrovački govor. Također, Lovrić Jović je istaknula kako se u Dubrovniku zapisivalo talijanskim slovopisom jer hrvatski još nije postojao čemu svjedoče rukopisni izvori.

Neki su oblici utvrđeni kao elementi unutar talijanskoga jezika premda su kao primljenice potvrđeni u dubrovačkome govoru poput priloga 'quasi' koji se i danas može čuti u inačici 'kvazi' koju Sočanec (2004.) u svojoj opsežnoj studiji ne bilježi kao primljenicu.

"U utvrđivanju pripadnosti jezičnom kodu nije moguće primijeniti skup istih načela za sve slučajeve, jer bi to dovelo do nelogičnosti i nesustavnosti drugoga tipa te bi jednokratnim 'izletima' talijanskih leksema, koji se za tu prigodu ponašaju kao hrvatski, dalo status primljenica", zaključila je Lovrić Jović.

Ivana Lovrić Jović, Dubrovkinja s adresom u Zagrebu, znanstvena je suradnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu na Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju. Institut je trenutačno jedina znanstvena ustanova koja na visokoj razini radi na promicanju dubrovačkoga govora, a sudjelovao je i u nastojanjima da se dubrovački govor uvrsti u popis zaštićenih kulturnih dobara kao nematerijalna kulturna baština.

Radovi Ivane Lovrić Jović o dubrovačkome govoru objavljeni su u nizu časopisa i zbornika, a u izdanju  Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavljene su i dvije njene knjige: "Ja, Krsto Lučin Dubrovčanin, činim ovi testamenat — : jezična analiza dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. stoljeća s transkripcijom i rječnikom" (2015.) te "O starome dubrovačkom govoru nazbilj : jezična analiza dubrovačkih frančezarija" (2014.). 2016. objavljeno je "Libro od svetoga Vlaha. Jezična studija s rječnikom" nastalo u suautorstvu sa Željkom Jozićem.

Ivana Lovrić Jović autorica je i jezične studije objavljene u knjizi "Kolende Mata Zamagne" objavljene početkom godine u izdanju Dubrovačkih knjižnica, a kao voditeljica dubrovačke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje osmislila je program radionica dubrovačkoga govora koje se pod vodstvom Nikoline Kurajice već dvije godine održavaju u prostorima Dubrovačkih knjižnica.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.