Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

14:13 / 05.10.2021.

Autor: Radio Dubrovnik

U Dubrovačkim knjižnicama večer posvećena Milanu Milišiću (1941.-1991.)

Dubrovačke knjižnice

Dubrovačke knjižnice

Foto: - / -

Povodom dvostruke obljetnice, rođenja i smrti dubrovačkog književnika i prevoditelja Milana Milišića (1941.-1991.), Dubrovačke knjižnice i Društvo dubrovačkih pisaca organiziraju književnu večer posvećenu ovom dubrovačkom književniku i prevoditelju.

U programu koji će se održati u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, sudjelovat će pjesnici Vojo Šindolić, Boris Njavro, Barbara Klepić i Ivan Cikatić.

Milišić je pisao poeziju, eseje, putopise, dramska djela i književne reportaže. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik te radio kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Među prvim je civilnim žrtvama stradalim prilikom granatiranja Dubrovnika 5. listopada 1991. godine.

Iskra života kojom je baštinjenom davao priliku zaživjeti u sadašnjem trenutku, kroz Milišićeva djela „pali“ nove generacije umjetnika koji slijedeći njegov trag nastavljaju proces čuvanja i prenošenja iste.  Ponekad neshvaćeni, izdvojeni, ponekad kao i on, zaustavljeni „među vratima od Grada“, oni se bune, bore, pišu i prenose iskru.

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. VII. 1941 – Dubrovnik, 5. X. 1991). U književnosti se afirmirao u prvome redu kao pjesnik. Tematsku okosnicu njegova pjesništva čini oscilacija između male i velike povijesti, zavičajnosti i kozmopolitizma, lokalnoga i univerzalnoga, filozofičnosti i humora, kolokvijalnosti i metafizičnosti, urbanosti i insularnosti; bio je sklon nonkonformističkoj pobuni protiv institucija i malograđanskoga pogleda na svijet, pri čemu se stilski oslanjao na iskustvo američke beat generacije te jezičnu kreativnost i humor I. Slamniga. Objavio je niz zbirki (Volile su me dvije sestre, skupa, 1970., 2. prerađeno izdanje 1989; Živjela naša udovica, 1977; Zgrad, 1977; Mačka na smeću, 1984); posmrtno mu je tiskano više knjiga pjesama (Treperenje, 1994; Stvaranje Dubrovnika, 1996; Mrtvo zvono, 1997; Fleka, e, 2001), putopisa (Otoci, 1997; Putopisi, 1997) i eseja (Dubrovačka zrcala, 2007; Unutrašnje stvari, 2008), koje su dodatno potvrdile njegovo mjesto u suvremenom pjesništvu, ali i putopisu i esejistici, te roman Oficirova kći (2011). Prevodio je s engleskog jezika (R. Frost, H. Pinter, J. R. R. Tolkien).

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.