Večeras predstavljanje knjige "Ombla, vile i vilani"

Večeras u 19.30 u Franjevačkom samostanu u Rijeci dubrovačkoj predstavit će se knjiga prof. dr. sc. Slavice Stojan ''Ombla, vile i vilani. Povijest svakodnevice u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (15. do 19.st.)''.

Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživanja različitih serija fonda Dubrovačke Republike u Državnom arhivu u Dubrovniku.

Uz obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, ali i na uzvisinama tog područja, autorica knjige identificirala je šezdesetak kuća/ljetnikovca dubrovačke vlastele i bogatih dubrovačkih građana u selu Mokošici, u Petrovu Selu, šumetskoj dolini i svuda gdje je bila mogućnost za uzgoj voća i povrća, za lov i ribolov, za jednostavniju opskrbu mesom i drvom za ogrjev, te izravni pristup izdašnim izvorima žive vode, nabavu građevinskog materijala i gdje su bili dobri uvjeti transporta ljudi i životinja.

Ovo je knjiga koja ne sadržava samo gole arhivske podatke, nego nudi i zanimljive priče o životu koji je bujao unutar zidova danas većinom ruševnih zdanja na obalama Rijeke dubrovačke i bit će obavezno štivo za sve koji žele nešto saznati o ovom dubrovačkom fenomenu – ljetnikovcima na obali Rijeke dubrovačke.

"Ombla, vile i vilani" uzbudljiva je priča o Rijeci dubrovačkoj i njezinim stanovnicima tijekom dugih stoljeća postojanja Dubrovačke Republike, polovnicima i težacima, brodarima i brodaricama, ribarima i pastirima koje su njihovi gospodari dubrovački plemići nazivali vilanima. Vilan je bila označnica za seljaka, kmeta, pa čak i divljaka.

Knjiga je to o dubrovačkoj vlasteli koja je uz obale zaljeva Rijeke dubrovačke gradila kuće gospodara okružene vrtovima i visokim zidovima na imanjima koja su se pružala od obale prema obroncima brda u zaleđu. Priča je to o trapljenju zemlje zbog boljeg uroda, o vinogradima i pudarima, ribarskim svađama i borbi za svaki snop suhog pruća koji je spašavao od gladi i zime. 

Najintrigantniji dio te zajedničke povijesti odvijao se iza visokih zidova kamenih dvora dubrovačke vlastele koji su mirisali na rogače i oskoruše i u koje se pospremala ljetina i pohranjivalo mlado vino koje je nakon zrenja završavalo u stranjevima i gradskim tovijernama na radost i zadovoljstvo i domaće čeljade i prolaznika, ali i putnika namjernika koje su putovi trgovine vodili u Grad.

Iza tih debelih zidova zbrajali su se dohoci od unosnih poslova manufakture sukna na Tenturiji, valjaonice bakra i prodaje bakrenih kotlova na izvoru Omble, koncesije brodarice i udjela u ribarskim mrežama, dogovarale su se udadbe i ženidbe, skrivale se suze i bolesti, pisali se latinski i hrvatski stihovi poslanica, zamišljale se scenografije renesansnih pastorala i baroknih epova. Rijeka, u koju su uvijek sve do današnjeg dana zalazili i zalaze delfini odavna je poistovjećena s mitskim Arionom koga su delfini spasili od utapljanja, a on spjevao himnu bogu Posejdonu. Rijeka je i mnogo više od Arionove pjesme, od prošlosti i mita, ona je hrvatska humanistička kolijevka u kojoj su nastala ponajveća djela starije hrvatske književnosti.

Knjiga je obajvljena u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a predstavit će je Inge Belamarić, prof., prof. dr. sc. Joško Belamarić, dr. sc. Ivana Lazarević i autorica prof. dr. sc. Slavica Stojan.