Vinko Paletin - korčulanski dominikanac i konkvistador

Predavanje Tuge Tarle "Vinko Paletin, prvi izvjestitelj iz Novoga svijeta" održalo se 6. studenoga 2019. godine u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u sklopu programa ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige.

Godine 2018., povodom 510. obljetnice Paletinova rođenja, u prijevodu Tuge Tarle, Matica hrvatska objavila je knjigu “Ime, život i avanture anonimnog osvajača Vinka Paletina iz Korčule” Španjolca Isacija Péreza Fernándeza, dominikanca i autora brojnih djela ogleda i studija o istaknutim dominikancima i španjolskim osvajačkim pohodima na tlu Novoga svijeta u prvim desetljećima nakon otkrića Amerike.

Tarle govori kako joj je Pérez poslao pismo dok je radila u Madridu, u kojem je ugledala ime Paletin, za koje dotad nije čula. On joj je govorio o dominikancima u Srednjoj Americi iz 16. stoljeća, a proučavajući Bartoloméa de las Casasa poznatog dominikanca i biskupa kojeg smatraju ocem suvremenog europskog prava, Pérez je otkrio Vinka Paletina.

"Obećala sam da ću knjigu “Ime, život i avanture anonimnog osvajača Vinka Paletina iz Korčule” izdati u Hrvatskoj, međutim kad sam se javila ljudima u Hrvatskoj nije bio interesa i 15 godina sam držala tu malu disketicu koju je Pérez meni dao i putovala s njom po svijetu. Kad sam se umirovila i vratila u Hrvatsku, osjećala sam obavezu da to djelo ugleda svjetlo dana", govori Tarle te dodaje da kao 'mali narod često zaboravljamo koliko je važno čuvati svoju baštinu i koliko je važno ljude koji su doprinijeli svijetu i kulturi isticati i prenositi u nove generacije, meni je to misija, čast i zadovoljstvo'.

Korčulanin Vinko Paletin rođen je 1508. u Žrnovu. Godine 1529. odlazi na more u Španjolsku odakle se ukrcava na lađu i odlazi na današnji Haiti do 1531. kada se upućuje na Yucatan tzv. Novu Španjolsku. Međutim lađa doživljava brodolom i spašava se tako što pristupa trupama ondašnjih osvajača.

Paletin je četiri godine proveo na Yucatanu, a 1541. krenuo je u glavni grad Meksiko gdje se susreo s kulturom Asteka, 1544./1545. ušao je u dominikanski samostan u Meksiku, da bi se godinu iza vratio u Europu, 1548. stječe bakalaureat iz teologije.

Napravio je 1551. kartu svijeta koja je tada ocijenjena kao 'izuzetno vrijedna i precizna', a autor je i dva globusa, jednom se u međuvremenu izgubio trag. Sa španjolskog na talijanski preveo je knjigu Pedra de Medine "Umijeće plovidbe'', a izumio je i smjesu protiv crvotočine za premazivanje brodova. Objavio je i knjigu "Izvješća o Novoj Španjolskoj" koja nikad nije potpisana, ali Pérez tvrdi da je Paletinova, to je djelo o prvim europskim pisanim svjedočanstvima o Novome svijetu.

"Naš svijet tada bio je vrlo fleksibilan i pokretljiv", kazala je Tarle misleći na Paletina i Marina Držića s kojim je cijelo predavanje vukla paralelu. Naime, Držić se rodio iste godine kad i Korčulanin, te se vratio u rodni grad kad i Paletin u Europu. Iste godine pristupili su i svećeničkom staležu.

Nakon doktorata iz teologije, Paletin se 1564. upisao u registar Kongregacije sv. Jeronima u Rimu te se vratio na Korčulu gdje je nedugo iza i preminuo. Pretpostavlja se kako se njegov grob nalazi uz samostan sv. Nikole na Korčuli.