Dubrovačke knjižnice obilježile Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Dubrovačke knjižnice obilježile su 2. travnja Svjetski dan svjesnosti o autizmu programom nizom predavanja, a od 3. do 5. travnja u 18 sati održat će se tri interaktivne radionice za roditelje na kojima će moći vidjeti i naučiti metode i tehnike kojima mogu poticati svoje mališane.

Predavanja su održali edukacijska rehabilitatorica  Alma Džanović Mateljan  i logopetkinja i specijalistica rane intervencije Zorana Dedić, Blanka Gilja, edukacijska rehabilitatorica, specijalistica rane intervencije i stručnjakinja u Programu senzorne integracije uz terapijskog psa, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. dr. sc. Marijo Bekić, Silva Capurso, doktorandica prevencijske znanosti i studija invaliditeta Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, savjetnica Terapijskih vještina za roditelje i djecu i Terapije igrom te novinarka urednica HRT-a i Dženita Lazarević, predsjednica udruge Poseban prijatelj, članica radnog tima građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom i članice III. saziva.

Džanović Mateljan i Dedić govorile su o tome što roditelj treba znati o poremećaju iz spektra autizma, baziravši se na dijagnozu postavljanja autizma, dostupnim intervencijama i roditeljskoj ulozi u svemu tome. Poremećaji koji su prije bili odvojeni sad su pod jednim nazivom kao što su autistični poremećaji, razvojni poremećaj, Aspergerov sindrom.

Oni dijele iste simptome poput poteškoća u komunikaciji i prisutnosti ponavljajućih oblika ponašanja. Dijagnozu je moguće uspostaviti već s 18. mjeseci, a to ne znači da se poremećaj javlja i ranije. Dijagnostiku provodi multidisciplinarni tim stručnjaka, počevši od neuropedijatra u suradnji s dječjim psihijatrom koji na temelju sinteze logopeda, rehabilitatora i drugih stručnjaka donosi konačnu dijagnozu. Potrebno je puno znanja i vještina, kao i opažanja u samom dijagnostičkom postupku, jer postoji cijeli spektar poremećaja  iz autizma.

Najavile su kako će se uskoro u Dječjim vrtićima Dubrovnik, zahvaljujući EU fondovima, nabaviti dijagnostički instrument za kojeg će se posebno educirati još jedan stručnjak. Zaključile su kako roditelji  ‘’ne bi smjeli bježati od dijagnoze jer ona ne mijenja dijete, već otvara nova vrata i mogućnosti’’. Intervencijski pristupi su učinkovitiji ako su roditelji aktivno uključeni.

U drugom dijelu programa Blanka Gilja, djelatnica Centra za rehabilitaciju Silver, uz terapijskog psa govorila je o tome kako rad sa psom podiže kvalitetu života osoba s poremećajem iz spektra autizma. Uz kratke filmove koje je publika mogla pogledati i vidjeti kako terapijski pas pomaže djetetu s autizmom, zaključeno je kako školovani i prilagođeni pas može doprinijeti, prije svega, motivaciji djeteta, smanjenju nepoželjnog ponašanja, emocionalnoj regulaciji, poticanju igre i rutine. Obitelji koje žele dobiti terapijskog psa prolaze kroz proceduru koja može potrajati i do nekoliko mjeseci, a godišnje se oko sedam pasa uvježba za terapijski rad s djecom.

U završnom dijelu predavanja govorilo se o Poliklinici za mentalno zdravlje djece u Dubrovniku, koja će uskoro započeti s radom. Ravnatelj OB Dubrovnik, Marijo Bekić, naglasio je važnost rane intervencije i nabave senzorne sobe kao i aparata, ali i ono najvažnije stručni multidisciplinarni pristup prema djeci koju takvu pomoć trebaju. Istaknuo je kako u Zagrebu postoji više takvih ustanova međutim rijetko koja se bavi od početka do kraja dijagnostikom i terapijom. Izrazio je nadu da će ovo što je stvoreno biti sasvim adekvatno. Naveo je ovo kao pozitivan primjer suradnje sustava sa udrugama. Pohvalio je interes Grada Dubrovnika i pomoć pri izgradnji senzoričkog parka za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju, koji će se također ubrzo realizirati, i čija je namjena poboljšanje kvalitete njihova života, te poboljšanje standarda pružanja socijalnih i zdravstvenih usluga.