Duga tradicija štovanja Svetoga Vlaha na Pelješcu

Duga je tradicija štovanja Svetoga Vlaha na Pelješcu, a počela je nakon ulaska poluotoka u sastav Dubrovačke republike 1333. godine.

Od tada ga kao zaštitnika svoje župe časte Stonjani, a od 17. stoljeća i vjernici janjinske župe. Svetome Vlahu u Stonu i Janjini posvećene su župne crkve, a njegov blagdan od 1993. obilježava se kao dan stonske, a od 1997. godine i kao dan janjinske općine.

Festa u Stonu traje dva dana i po svim je obilježjima i ceremonijalu s otvaranjem Feste na Svijećnicu dočecima barjaka i tradicionalnom procesijom stonskim ulicama slična onoj dubrovačkoj. Ove će se godine u Stonu održati 690. put. Ston ima i svoje festanjule To su Ivo Pavić iz Stona i Zoran Korać iz Dube stonske. Vjerske obrede predvodit će profesor na Bogoslovnom fakultetu u Splitu, dr. znanosti don Boris Vidović.

Osim u Stonu i Janjini, Svetoga Vlaha od davnina štuju i u drugim pelješkim župama, u mnogim su mu crkvama posvećeni oltari, nalaze se njegove slike i kipovi. U župu Uznesenja Marijina u Kuni slavi se kao suzaštitnik župe, a u župnoj crkvi Matici čuva se srebreni svečev kip, jedan od najljepših u Dubrovačkoj biskupiji.

Još se slavi u Trpnju, gdje je na svodu župne crkve Sv. Petra i Pavla naslikan Sveti Vlaho kako bdije nad mjestom i trpanjskim pukom. Sveti Vlaho slavi se i u Donjoj Vrućici, i u danas opustjelom Košarnom dolu, gdje mu je u 18. stoljeću baroknu crkvicu kao zavjet podigla obitelj Tomašević. Najzapadniji oltar posvećen Svetome Vlahu na Pelješcu nalazi se u župnoj crkvi Svetoga Mihovila u Vignju.