Koji je najveći problem nezaposlenosti mladih u županiji?

Članovima Upravnog vijeća Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije (PVTR) i partnerima na projektu OPERA II predstavljeni su rezultata istraživanja "Mladi i nezaposlenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji".

 Jelena Kopljar istaknula je da je ono provedeno u siječnju ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije i to kroz tri metode – anketno ispitivanje, intervju te fokus grupe s ciljanom skupinom od 15 do 34 godine.

Osnovni cilj ispitivanja bio je saznati, shvatiti i opisati osnovne socioekonomske i sociodemografske karakteristike mladih nezaposlenih dubrovačke regije, aspekte i razloge njihove nezaposlenosti, posjedovana radna i obrazovna iskustva te osobnu angažiranost u potrazi za poslom, kao i želje i nade za zapošljavanje u određenim zanimanjima i pod određenim radnim uvjetima, rečeno je ovom prilikom.

Osnovni problem nezaposlenosti u DNŽ se ne percipira kao veliki problem općenito, pogotovo u usporedbi s ostatkom Hrvatske, iako se percipira kao problem mladih koji se u većoj mjeri može označiti podzaposlenošću.

Podzaposlenost u kontekstu turistički razvijenog kraja koji ima potrebu za specifičnim profilom radne snage u ugostiteljstvu i turizmu odražava specifičnu tržišnu situaciju, odnosno zaposlenički status mladih koji se doživljavaju i zapošljavaju na radnim mjestima koja im osiguravaju egzistenciju i do određene mjere stjecanje i razvoj radnog iskustva, ali ne predstavlja dugotrajno rješenje i financijsku sigurnost.

Taj oblik posebno je naglašen za specifične kategorije mladih – one visokoobrazovane – posebno one koji su se vratili nakon studija ili određenog vremena provedenog izvan DNŽ, i sada teže dobivanju posla u struci i ostvarivanju života u mjestu svog odrastanja.

Najveći problem je nedostatak značajnog radnog iskustva te su i mjere uglavnom usmjerene u tom pravcu, iako predstavljaju različite potrebe reforme, razvoja mjera i djelovanja institucija i/ili osoba.

Bilo da se fokusiraju na potrebu reforme školskog sustava i načina na koje se stečeno znanje praktični uvježbava, ili na mjere koje bi omogućile stjecanje statusa stažista, svi prijedlozi ističu potrebu omogućavanja više rada i stjecanja značajnog iskustva za njihovo zapošljavanje a pri tom se ne odbacuje niti mogućnost volontiranja.

Cijelo istraživanje možete vidjeti ovdje.