Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

10:50 / 20.01.2021.

Autor: Radio Dubrovnik

Što je Društvo povijesničara umjetnosti Hrvatske reklo o UPU Suđurđa?

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

Foto: - / -

Društvo povijesničara umjetnosti Hrvatske uputilo je priopćenje za javnost povodom izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Suđurađ na otoku Šipanu. Priopćenje koje potpisuje dopredsjednik DPUH-a dr. sc. Marko Špikić prenosimo u cijelosti.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske iz sredstava javnoga priopćavanja doznalo je da je  Gradsko vijeće Grada Dubrovnika iniciralo izradu Urbanističkoga plana uređenja naselja  Suđurađ na otoku Šipanu te da je prijedlog Plana predstavljen i o njemu se javno raspravljalo  u prosincu 2020. godine.  

Kako doznajemo, pri izradi Prijedloga plana poštivale su se potrebne procedure izradom  Maritimne i Krajobrazne studije te Konzervatorske podloge.

U prijedlogu Plana, između ostaloga, pokušava se uvrstiti lučicu za jedrilice i jahte  („sezonsku luku nautičkog turizma“) koja se proteže južno od sadašnjeg pristaništa a tim  proširenjem lučice predviđeno je uvođenje novih sadržaja za sezonsko korištenje. Uz još neke  manjkavosti, prijedlog plana otvara mogućnost nove izgradnje kroz velike zone tzv. mješovite  namjene. 

Predloženi zahvati opsegom su nerazmjerni naslijeđenoj cjelini Suđurđa i izvjesno je da će je  ozbiljno ugroziti. 

Kao nacionalna udruga povjesničara umjetnosti, koja u svoje redove ubraja i istraživače  dubrovačkih ljetnikovaca, krajobraza i povijesnih ambijenata, protivimo se donošenju  ovakvog prijedloga, koji držimo neosjetljivim prema baštinskim vrijednostima pojedinih  zaštićenih spomenika i ambijenta istočnoga dijela otoka Šipana u cjelini.  

Prosvjedujemo zbog kasnog dostavljanja Konzervatorske podloge na uvid sudionicima  rasprave o Prijedlogu plana koja je objavljena na sam dan javne rasprave.  Ambijent naselja Suđurađ izvrstan je primjer očuvanosti tradicionalnog arhitektonskog sklopa  uklopljenog u prirodni okoliš. Razmatranja iz konzervatorske podloge, prema našem uvidu, predstavljena su kao pomoćni dokument razvojnoga plana, ali nažalost nisu dosljedno  provedena u planskom promišljanju, što ozbiljno ugrožava ambijentalnu vrijednost i  naslijeđenu, održavanu vizuru naselja.

Zaštićena kulturna dobra nikako se ne mogu sagledavati punkcijski već su temeljne sastavnice  ansambla i njegove ukupne slike, a oba skupa vrijednosti dijelovi su konzervatorske i  planerske profesionalne predaje. Očuvani spomenici i ambijenti, koji nisu samo dio interesa  istraživača već i identiteta pripadnika lokalne zajednice, nikako ne smiju poslužiti kao  atrakcijski čimbenik novim sadržajima, odnosno njihov se prioritet ne smije učiniti nositeljem  sekundarne scenografske uloge u službi lukrativnih namjena. Trajnoj, oprezno prilagođavanoj  i održavanoj cjelini ne smiju se suprotstaviti ireverzibilni, za prirodni i kulturni krajolik štetni  i privremeni, odnosno sezonski novi sadržaji. 

Podsjećamo na neosjetljivost koja se manifestirala izgradnjom sklopa srodne namjene u Rijeci  dubrovačkoj, a prije toga i izgradnjom magistralne prometnice prema Dubrovniku, kada nisu  stradali samo pojedini, neprocjenjivi primjeri ladanjske arhitekture već i njihovo skladno 

uklapanje u prirodni okoliš. Ni njihova inherentna spomenička vrijednost, ni višedesetljetna  istraživanja najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti niti apeli tada nažalost nisu  zaustavili ono što su istaknuti predstavnici nacionalne povijesti umjetnosti, arhitekture,  urbanističkog planiranja i hortikulture vidjeli kao jasne primjere neosjetljivosti i devastacije. 

DPUH dijeli zabrinutost dijela građana otoka Šipana u vezi Prijedloga te poziva nadležne na  oprez pri postupku izrade Urbanističkoga plana uređenja. Stanovnicima otoka treba omogućiti  pažljivo osuvremenjivanje infrastrukture i poboljšanje kvalitete življenja kako bi i ambijent  koji obitavaju mogao održati kontinuitet postojanja i ukupnu vrijednost. To nikako ne znači  prepuštanje nepromišljenom proširivanju povijesnih prometnica. Konzervatorskim  procjenama pojedinosti unutar cjeline svakako treba pridodati pojačano valoriziranje cjeline  po sebi i unutar prirodnog krajolika. Kategoriju održiva razvitka ne vidimo u prenaglašavanju  noviteta, već u prilagodbi dobro promišljenih sadržaja uvijek nadređenom postojećem stanju. 

Stoga predlažemo da se izgradnja sezonske turističke lučice predvidi na nekom drugom  prikladnom mjestu, poštujući i ondje kulturne i krajobrazne vrijednosti. Probitak zajednice u  odnosu na naslijeđenu ambijentalnu vrijednost naselja vidimo prije svega u postupcima  opreznog održavanja i senzibilnog adaptiranja postojećega graditeljskog fonda, uz najveće  poštovanje prema autentičnosti pojedinih zaštićenih kulturnih dobara, ali i uz obvezu  poštivanja zbirne vrijednosti šipanskoga naselja. Spomenimo na ovome mjestu da  primjerenome održavanju i autentičnome uređenju središnje Place naselja Suđurađ, između  luke i ljetnikovca Stjepović-Skočibuha, treba pokloniti posebnu pažnju i oprez pri budućem  uređenju. 

Kako je navedeno, odnosi pojedinosti i cjeline, spomenika i ambijenata, dio su  konzervatorske ali i planerske predaje Europe. Oni ne pripadaju samo domenama teorijskog i  estetskog promišljanja već su, od početka 20. stoljeća, ključni instrumenti jačanja lokalnih  identiteta i ekonomske snage svih uključenih u procese održavanja. Niz međunarodnih  dokumenata, kojih je potpisnica i Republika Hrvatska, a dio su uspješnih praksi turističkih  središta Europe zasnovanih na promišljenom odnosu održavanja i razvitka, pokazuje uspjeh  takvog promišljanja: od Atenske povelje iz 1931, Mletačke povelje iz 1964, UNESCO-ove  Preporuke za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima iz 1968. do  Europske povelje o arhitektonskoj baštini i ICOMOS-ove Rezolucije o konzerviranju manjih  povijesnih gradova iz 1975. 

Pozivamo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika da revidira program uređenja, izmjesti  prenaglašene nove sadržaje iz tradicionalnog ambijenta naselja Suđurađ ili ih njemu podredi,  pronađe rješenja u skladu sa suvremenim načelima prilagođene nove uporabe (adaptive reuse) unutar postojećih resursa kako bi baština, njezini korisnici i strani posjetitelji mogli steći razumnu korist.  

 

Nadležne stručne službe, napokon, pozivamo i ohrabrujemo da organičke ansamble naselja i  prirodne vrijednosti ovoga i ostalih Elafitskih otoka ne izlože planersko-inženjerskom  pragmatizmu, odnosno da ne popuste investicijskim pritiscima, neosjetljivima prema naslijeđenom skladu kulture i prirode i međunarodnim iskustvima prožimanja teorijskog  sagledavanja ambijentalnih vrijednosti i uspješne prakse.  

Za Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 

 

dr. sc. Marko Špikić 

dopredsjednik DPUH-a