Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i Grada Dubrovnika, a bit će otvorena do studenog 2014
24.12.2013.
09:26
Autor: Silva Capurso
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i Grada Dubrovnika, a bit će otvorena do studenog 2014
Izložba „Tko su lesepsijski migranti?“ otvorena je u ponedjeljak u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Autori izložbe su kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Jadranka Sulić Šprem, ravnatelj Državnog arhiva Dubrovnik Frane Čizmić i znanstvena novakinja sa Sveučilišta u Dubrovniku Tatjana Dobroslavić.
Kontakt između subtropskog Sredozemnog i tropskog Crvenog mora dogodio se otvaranjem Sueskog kanala 1869. Vrste koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala naziva se lesepsijskim migrantima. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 akvatičnih organizama različitih taksonomskih skupina – istaknula je na otvorenju Jadranka Sulić Šprem.
Frane Čizmić naglasio je kako se u razradi izvorne ideje ove izložbe ukazala potreba obraditi i povijest izgradnje Kanala, ali i da se ovaj grandiozni graditeljski pothvat smjesti u širi geopolitički i gospodarski kontekst zbivanja u drugoj polovini 19. stoljeća. Istaknut je i doprinos Hrvata u njegovu ostvarenju. Osobitu zanimljivost na izložbi predstavlja lopata koju je sa Sueza donio Pelješčanin Vicko Antičević, a za tu prigodu je posuđena iz Pomorskog muzeja u Orebiću.
Tatjana Dobroslavić istaknula je da je u Sredozemnom moru do sada zabilježeno najmanje 82 vrste riba lesepsijskih migranata koje imaju ozbiljan utjecaj na njegovu ekologiju te ugrožavaju mnoge lokalne i endemične vrste. U Jadranu je zabilježeno 14 vrsta koje još uvijek nisu znatno utjecali na alohtone vrste no povećanje njihovog broja može ugroziti ravnotežu unutar ihtiofaune.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i Grada Dubrovnika, a bit će otvorena do studenog 2014.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora