Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 01.01.2018.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 01.01.2018.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Nova je godina, 1. siječnja, dan kada se u katoličkoj crkvi svetkuje Sv. BOGORODICA MARIJA. Nova Godina, državni je blagdan u Republici Hrvatskoj. Međunarodni je dan mira - Novu Godinu papa Pavao VI. odredio je za dan kada će se Crkva osobito moliti i razmišljati o Božjem daru mira u svijetu. (1) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 1. siječnja, obilježavao se blagdan – Obrezanja. (2)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Prvi dan u Novoj Godini ujedno je i blagdan Isusova Obrezanja. Obrezanje Kristovo jedan je od ceremonijalno najvažnijih blagdana u kalendaru Dubrovačke Republike, jer je Malo vijeće u punom sastavu morao pratiti i sam knez. Obrezanje, te procesije i mise za vladu u sljedeća tri dana, blagdanske su proslave Republike, koje su bile prožete javnim ritualima obreda instalacije novoizabranih dužnosnika davajuću tako politički pečat početku godine.  (3) 

Nakon 1391., s prvim siječnjem počinjali su teći godišnji mandati za neke od najviših službi u Republici: za članove Malog vijeća, čuvare pravde te suce kaznenog i građanskog suda. Njihov nastup na funkciju bio je oblikovan kao javni ritual i nastavljao se na siječanjsku smjenu na kneževskoj časti. Obredni prijenos kneževske vlasti odvijao se ujutro, na prvi dan u mjesecu kojim je počinjao njegov mandat. (4) 

Odlukom od 23. prosinca 1378., u cilju kvalitetnog osposobljavanja strijelaca, u Dubrovačkoj Republici uvedena su obvezna nagradna natjecanja i to upravo na današnji dan, 1. siječnja za strijelcei 2. siječnja za samostrijelce, s nagradom od jednog dukata. (5) 

Na današnji dan, 1. siječnja 1466. godine, primljen je u državnu službu Dubrovačke Republike Paskoje Miličević, vrijedni i višestruki inženjer i majstor graditelj tvrđa­va, palača, obala, gatova, mlinova i lijevač topova, neprekidno u državnoj službi 50 godina, tj. sve do svoje smrti 1516 godine. (6) 

Uz sav postroženi nadzor nad prometom putnika, roba i pomoraca, 6. prosinca 1526. godine, počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, za koju Anonim piše da to nije bio samo pomor nego srdžba Božja - Non fu mortalità, ma ira di Dio, te da je tijekom godine dana, koliko je pošast trajala, stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. Kako bi se spriječilo da vijećnici, u novim uvjetima ne bi izostajali sa sjednica, Malo vijeće, na današnji dan, 1. siječnja, na Novu godinu 1527. naložilo je da, nakon isteka barila, svi članovi Vijeća umoljenih moraju biti prisutni na sjednicama. (7) 

Na današnji dan, 1. siječnja 1865. godine svečano je otvoreno Bondino, Bundićevo kazalište, nazvano prema imenu svojega graditelja, poduzetnika i novčara Luka Bundića (Bonde). Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, koja se prvi put spominje još u zaključku Velikog vijeća, 20. rujna 1303. godine, za vrijeme austrijske vlasti, u požaru 6. svibnja 1817. godine, potpuno je izgorjela. Goli zidovi izgorjele Vijećnice stajali su sve do 1856. g. kad ih je - po odobrenju austrijske vlade porušio poduzetni vlastelin Luko Bundić Bonda, izgradivši na tomu mjestu dubrovačko kazalište po njemu nazvano "Bondin teatar", kojemu je uskoro postao glavni poduzetnik i novčar. God. 1862. sastavio je program izgradnje s pozivom građanima za novčanu pomoć. Bio je jedan od sastavljača Statuta kazališnog društva iz 1864. Kazalište je njegovim nastojanjem, a bez veće podrške građana, građeno 1863–64. na mjestu bivšeg fontika i vojnih peći te dijelom u građevinskom sklopu bivše vijećnice Dubrovačke Republike. U novootvorenom kazalištu vlasnici loža (palketisti) upravljali su zgradom i određivali repertoar. Naziv Bundićevo kazalište bio je u službenoj uporabi do 1943., kada je otvoreno Hrvatsko državno kazalište za Primorje. God. 1945. utemeljeno je Narodno kazalište, 1967. preimenovano u Kazalište Marina Držića. Spomenimo i kontroverzu oko datuma početka rada kazališta. Naime, postoje dokumenti da je kazalište svečano otvoreno 1. siječnja 1865. g., ali isto tako i 26. prosinca 1864. godine. Proučavajući dokumentaciju Miljenko Foretić zaključio je da se kazalište doista namjeravalo otvoriti 26. prosinca, te su za tu priliku već bili tiskani i epigrafi, ali se otvorenje, zbog tehničkih razloga, odgodilo za nekoliko dana, pa je kazalište otvoreno 1. siječnja 1865. godine. (8) 

Na današnji dan, 1. siječnja 1901. godine izašao je prvi broj »Lista dubrovačke biskupije«. (9) 

Na današnji dan, 1. siječnja 1952. godine, Ugostiteljska škola u Dubrovniku dobila je svoju radionicu, hotel »Dubravku«. To će ostati najvažniji datum u razvitku ove škole, i  važan datum u razvitku našeg stručnog školstva uopće, jer je to prvi slučaj, može se reći eksperiment u našoj zemlji, da je jednoj školi dodijeljen hotel otvorenog tipa kao objekt praktične nastave. (10) 

Na današnji dan, 1. siječnja 1970. godine, HP „Dubrovnik“ i UP „Lapad“ spajaju se u jedinstvenu tvrtku HTP „Dubrovnik“. Ta je tvrtka 1976. s 23 OOUR-a pokrivala gotovo cijelo područje tadašnje Općine Dubrovnik od Trpnja do Molunta. (11) 

Na današnji dan, 1. siječnja 2006. godine,  s radom je započeo Institut za more i priobalje kao sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. siječnja 1900. godine, u Karlovcu je rođen hrvatski slikar, restaurator i numizmatičar, jedan od prvih školovanih hrvatskih konzervatora restauratora Zvonimir Wyroubal [vi'rubal], sakupljač jedne od najznačajnijih zbirki dubrovačkoga novca. (13)

Na današnji dan, 1. siječnja 1934. godine, u Zagrebu je umro skladatelj Blagoje Bersa, čiji je glazbeni opus i glazba u cjelini, iako u osnovi eklektična, jedna od najvećih vrijednosti hrvatske umjetničke glazbe prve polovice XX. st..  Blagoje Bersa rođen je u Dubrovniku 21. prosinca 1873. godine. (14)

Na današnji dan, 1. siječnja 1951. godine, u Splitu jerođenpomorac i ugostitelj,bojnikHV-e Mario Pezzi, poginuo 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće.*Podrijetlom iz poznate firentinske obitelji zlatara, u djetinjstvu se nastanio u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju elektrotehničku školu, te klasičnu gimnaziju. Nakon nekoliko godine plovidbe na brodovima, vizionarski i inovativno posvetio se poticanju suvremenih standarda dubrovačkog ugostiteljstva i turističke destinacije prepoznatih i izvan granica tadašnje države. Početkom 80-ih s Perom Stijepićem uz  plivački i vaterpolo klub Jug pokreće disco club Bakhus, koji je svojevremeno bio proglašen za najbolji disco u Europi, te također u prostoru Lazareta nadaleko poznati restoran Nimfa, gdje pionirski uvodi kartično plaćanje. Njegova konoba Njarnjas bila je susretište posjetitelja iz cijeloga svijeta, kao i okupljalište Njarnjas družine od festa razlicijeh, svi zaljubljeni u karnevo, šalu, škerac i veselo društvo. Otvorio je i restoran Orhan u Pilama, pokrenuo je projekat kupališta Banje sa svim sadržajima restorana, noćnog cluba i dnevnog programa? Bio je jedan od tajnih ponovnih osnivča Matice Hrvatske u Dubrovniku. Njegov vizionarski put zaustavio je Domovinski rat, u koji se dragovoljno uključio 1. listopada 1991., položivši život braneći Grad i domovinu 9. studenoga iste godine, na Bosanki*. (14a)

Na današnji dan, 1. siječnja 1982. godine,  u Zagrebu je umro Frano Kršinić, hrvatski kipar vlastitoga izraza, koji je odgojio naraštaje mladih kipara, a u kamenu i bronci izveo mnogobrojne reprezentativne, memorijalne i nadgrobne spomenike diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovniku. (15)

Na današnji dan, 1. siječnja 2001. godine, u Zagrebu je umro glumac Fabijan Šovagović. U bogatoj karijeri odigrao je i značajne uloge dubrovačkih autora, među kojima i Skupa Marina Držića, a na Dubrovačkim ljetnim igrama istaknuo se kao Niko, Iva Vojnovića, u predstavi Allons enfants, Klaudije u Shakespeareovom  Hamletu i Nepoznati, Miroslava Krleže, u predstavi Kristofor Kolumbo. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 1. siječnja ratne 1992. godine, nastavljena je ratna stvarnost na dubrovačkom području, u kojoj tijekom prethodne noći nije bilo mira. Koncert mira, održan u silvestarskoj večeri nije impresionirao četnike. Dapače, možda je baš zbog njega bilo noćas pucnjave po Rijeci dubrovačkoj, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. Pucano je iz Mokošice prema Solitudu i prema Sustjepanu. Ranjen je jedan hrvatski vojnik. Na snazi je bio policijski sat. (17) 

Izvori i literatura:

 (1)  DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 337

(3)  http://www.katolik.hr/crkvamnu/katehezamnu/371-nauk-o-blagdanima-gospodnjim-blaene-djevice-marije-i-svetaca/

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 337

(4) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 86,87*80,81,**85

(5)  MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 13,14,15,16

(6) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str. 52

(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 150,151

(8) HBL Miljenko Foretić (1989)

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 20,21

(10) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 214,215,228,229

(11)http://experience.dubrovnik.hr/novosti.php?page=5&id=6319&id_main=&napravi_order=#.Vn5CV7YrLiw

(12) http://www.imp-du.com/index.php?action=povijest_dubrovnik_institut&lan=hr

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14a) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -125-

* Izvor: Stela Jukas Pezzi, sjećanje

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 88

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici