Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 01.04.2019.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 01.04.2019.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 1. travnja 1465. godine, u svrhu prevencije od kužne bolesti, dubrovački Senat izdao je dozvolu za gradnju prvog većeg kontumaca, (karantene), lazareta na Dančama. (1) Na današnji dan, 1. travnja 1848 godine, u Dubrovniku je izašao prvi broj lista »Rimembranze della settimana«. (2) 1. travnja 1873. godine, u Dubrovniku je rođen istaknuti dubrovački političar i gospodarstvenik prve polovice 20. stoljeća Melko Čingrija. (3) Na današnji dan, 1. travnja 1874. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik Antun Kaznačić, prvi ilirac i hrvatski preporoditelj iz Dubrovnika. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija, Hugo, Ivan, Teodora, Anastazije i Gilbert. (5) 1. travnja Međunarodni je dan šale, i Dan borbe protiv alkoholizma. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kroz povijest Dubrovačke republike, nalazimo brojne podatke o građevinskim javnim i crkvenim spomenicima kojih više nema. Prva, stara crkva sv. Margarite, nalazila se u blizini istočnog ugla utvrde sv. Margarite, oko 30 m od današnje kapele. Dubrovačke kronike vezuju postanak te crkve uz legendarnu kraljicu Margaritu, ženu kralja Stjepana, uz koju su od njena vremena živjele isposnice. Na današnji dan, 1. travnja 1334. godine, Margarito Pucić oporučno ostavlja 200 perpera za gradnju crkve u čast Bogorodice i sv. Margarite. Prema Gelčiću sama crkva sv. Margarite prvi put se spominje dvije godine kasnije, 1336. godine. Za vrijeme tzv. Druge svete lige, s obzirom na opasnost koja je gradu prijetila od Mletaka, 1570. godine srušena je stara crkvica i kućice oko nje, da bi se na tome mjestu sagradilo jako utvrđenje, koje će braniti ulaz u morski rukavac između Lokruma i grada. Istodobno je zaključeno, da se izgradi nova crkva posvećena toj svetici. Nova renesansna crkvica sv. Margarite nalazi se nekih 30 metara sjeverozapadno od položaja stare. Na njenu pročelju je natpis, koji među ostalim kaže, da je crkvica premještena u vrijeme, kad je flota kralja Selima zauzela Cipar. Od stare crkvice nema nikakvih ostataka. (7) 

Nakon odluke Senata da se izgradi lazaret na Dančama, iz 1457., do početka gradnje prošlo je 8 godina. Naime, odlukom Senata, donesenom na današnji dan, 1. travnja 1465. godine, kamenar Mihoč započeo je gradnju većeg lazareta na Dančama. Uz ovu kuću, koja je bila dugačka oko 20 m a široka oko 6 m, sagrađeno je još nekoliko manjih kućica, u koje su smješteni članovi obitelji okuženih, odnosno oni koji su preboljeli zarazu. Ovim je građe­vinama pridodata i cisterna, a kako je već ranije podignut i dugačak zid kojim se cijeli ovaj kompleks odvajao od puta prema gradu, i time strogo izolirao, može se zaključiti da su Danče od 1466. g. imale lazaret izgrađen po svim propisima. Uz ovaj kontumac sagrađena je i kapelica Gospe od Danača, koja se sačuvala i do današnjih dana. *Bilo je to ujedno prvo dubrovačko sklonište za okužene u neposrednoj blizini samog grada, a kasnija, razvijena karantenska zaštita svjedoči o nastojanju Dubrovačke republike oko promicanja i usavršavanja zdravstvene kulture svoje male države.* (8) 

Na današnji dan, 1. travnja 1501. godine, Malo vijeće ponovo naređuje, da se izgule sva stabla i svo povrće, koje je posađeno na Revelinu na Pločama, te da nitko ubuduće ne smije ništa tamo saditi ili sijati, pod prijetnjom otpuštanja iz službe bilo kojeg namještenika, koji bi se ogriješio o ovo naređenje. Na ondašnjem Revelinu, koji je bio kao neka vrsta otoka, u gradskom jarku bilo je u ono doba nekoliko kuća, u kojima su stanovali neki od namještenika Republike. Tako je i poznati dubrovački ljevač topova Ivan Rabljanin stanovao dugo vremena u kući, koja se nalazila na tom položaju, i koja je srušena pri gradnji današnje tvrđave. (8a) 

12. srpnja 1806. godine, tiskane su prve novine na hrvatskom jeziku «Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin». Samo tri godine,  nakon 176 brojeva,  list “Kraljski Dalmatin” ukinut je na današnji dan, 1. travnja 1810. godine. Iako je riječ o zadarskoj novini ona je zanimljiva za Gradoplov, jer je prva vijest Kraglskog Dalmatina bila posvećena Dubrovniku. Prvi urednik “Kraljskog Dalmatina” dominikanac Nikola Dominik Budrović, ujedno i novinar i prevoditelj tog lista, autor je prve vijesti na hrvatskom jeziku objavljene u novinama. To je bila vijest iz srpnja 1806. o oslobađanju Dubrovnika i Konavala od opsade, pljački i ubijanja Rusa, Crnogoraca i istočnohercegovačkih Srba, te radost građana zbog tog događaja. Radost je bila velika jer je već Srđ pao neprijateljima u ruke, a pad Dubrovnika je bio stvar trenutka. (15) 

Ubrzo nakon što je car Ferdinand I. izdao 15. ožujka proglas kojim je ukinuta cenzura, na današnji dan, 1. travnja 1848 godine, izašao je u Dubrovniku prvi broj lista »Rimembranze della settimana«. Tjednik je bio prvi list koji se pojavio u Dalmaciji nakon navedenog careva proglasa. Izlazio je na talijanskom je­ziku. Izašlo je svega 13 brojeva. Zadnji broj tiskan je 24. lipnja 1848. (9) 

U drevnom gradu kakav je Dubrovnik realno je očekivati da se može, prilikom svakog arheološkog i drugog iskapanja ispod pločnika trgova i ulica, ili prizemlja zgrada, naići na strukture građevina koje su tamo posto­jale u ranijim razdobljima. To je predviđao i istraživač Instituta zapovijest umjetnosti zagrebačkog Filozof­skog fakulteta Josip Stošić, pod Čijim su vodstvom 1. travnja 1981. godine, počela sondažna istraživanja temelja postojeće barokne katedrale u sklopu saniranja ošte­ćenja nastalih na njoj upotresu koji je uzdrmao grad 15. travnja 1979. godine. Na osnovi arhivskih doku­menata, zapisa starih kroničara i opisa svjetskih put­nika, te reljefnih modela grada i slika starih umjetni­ka, znalo se da je današnja katedrala podignuta na istomu mjestu gdje je zbog katastrofalnoga potresa 1667. godine srušena romanička sakralna građevina. Sondiranjem u podu barokne katedrale Stošić je de­finirao položaj romaničke crkve i zatim iskapanjem došao do njenih ostataka. Međutim, na osnovi jedne štetno usmjerene sonde, dogodilo se da je u podze­mlju otkrio i ostatke još jedne katedrale, građene u starijem razdoblju nastanka Dubrovnika - po karak­teristikama bizantske, dotad potpuno nepoznate jer njeno nekadašnje postojanje nije zabilježeno ni u jed­nomu arhivskom dokumentu i ostalim povijesnim izvorima! To otkriće odmah je označeno epohalnim i kao znanstvenoj senzaciji posvećena mu je u stru­čnim krugovima izuzetna pozornost, jer je nametnu­lo mogućnost sasvim drukčijih stavova o najvećoj dubrovačkoj historiografskoj zagonetki - vremenu i mjestu nastanka najstarije gradske jezgre, a temeljem novih spoznaja se zaključilo da je Dubrovnik nekoli­ko stoljeća stariji nego što se dotad mislilo! Tijekom 1984. i 1985. godine pod vodstvom Josi­pa Stošića provedena su sustavna arheološka istra­živanja gotovo cijele površine Bunićeve poljane, koja potvrđuju da je u Dubrovniku bio vrlo intenzivan život od najranijih epoha. Više od trideset godina kasnije, Arheološki lokalitet podzemlja dubrovačke katedrale mogao bi uskoro postati novi muzeološki postav smješten ispod hodne razine dubrovačkih kamenih ulica, i doslovno, nova razina prezentirane spomeničke baštine grada. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. travnja 1873. godine, u  Dubrovniku je rođen istaknuti dubrovački političar i gospodarstvenik prve polovice 20. stoljeća Melko Čingrija. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću, te više puta načelnik dubrovačke općine. Borio se za politiku »novog kursa«, a 1926. g. pristupio je Radikalnoj stranci i podupirao politiku vladajućeg režima. Osim u političkome, Čingrija je istodobno aktivno sudjelovao i u gospodarskom životu. Napisao je memoare, rukopis se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku, te djela objavljena u publikacijama: Naše mizerije i pitanje spojenja parobrodarskih društava,O turizmu kod nas i Dubrovniku kao njegovu središtu, te Dubrovnik i hrvatsko pitanje. (10)

Na današnji dan, 1. travnja 1874. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik i odvjetnik Antun Kaznačić, prvi ilirac i hrvatski preporoditelj iz Dubrovnika. Pisao je uglavnom komične pjesme, prigodnice, satire i maskerate, talijanske epigrame, te jedan opsežniji prozni spis o suvremenome Dubrovniku. Zapažena mu je poslanica u ilirskome duhu Obljubljenoj našoj braći Hrvatima i Slovencima Dubrovčani i Pjesni razlike, koje je nakon njegove smrti uredio Rajmund Visić. Posmrtno mu je tiskan i prozni opis propasti Dubrovačke Republike L’Epidauritano.* (11)

Na današnji dan, 1. travnja1979. godine, u Dubrovniku je rođen nogometaš Darko Miladin, član prve momčadi Hajduka, dobitnik nagrade navijača kluba za najborbenijeg igrača - Hajdučko srce, a tijekom polusezone  2005. i kapetan Hajduka. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Koncem listopada 1991. od satnije "Grad" osniva se i postrojba Hrvatske ratne mornarice, koja čini temelj osnutka Mje­šovitog odreda mornaričkog pješaštva Dubrovnik. Postrojbe HRM preuzima­ju daljnju obranu cjelokupnog obalnog pojasa od Dubrovnika do Pelješca i us­pješno provode obranu otokâ Koločepa, Lopuda, Šipana i Mljeta. Odred se preustrojava, na današnji dan, 1. travnja 1992. godine, od kada u nje­govom sastavu djeluju topničke grupe "Petka" i "Šipan". (13) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82,83

(2) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 10,11

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 55

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82,83

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8a) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 115,116

(9) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 10,11

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

(12)http://hr.wikipedia.org/wiki/Darko_Miladin

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 30

(14) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. EPOHALNO OTKRIĆE BIZANTSKE KATEDRALE DEMISTIFICIRALO NAJSTARIJU POVIJEST DUBROVNIKA

(15) http://narod.hr/kultura/12-srpnja-1806-prve-novine-na-hrvatskom-jeziku-zadarski-kraglski-dalmatin

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici