Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 01.05.2016.

01.05.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 1. svibnja međunarodni je Praznik rada – državni blagdan u Republici Hrvatskoj. (1) Uz današnji dan, u katol. kalendaru upisana su imena: Josip, Jeremija i Petronila. (2) 1. svibnja Dan je turizma i borbe protiv bolesti astme. (3) Nakon Velikog uskrsnog posta, ili Velike četrdesetnice, koji traje od čistog ponedeljka do Lazarove subote, danas 1. svibnja 2016. godine, pravoslavni vjernici slave Uskrs ili Vaskrs najveći i najvažniji kršćanski blagdan. (4)

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 1. svibnja obilježavao se  blagdan – Sv. Filipa i Jakova. Ovim titularima posvećena je crkva sa samostanom Sv. Jakov od Višnjice. Poslije blagdanske službe Božje u katedrali, pred trijemom Dvora, toga dana ples je izvodila bratovština postolara (crevljara). Dubrovački kroničari složno pišu da su sve do 1432. na taj blagdan plesali dubrovački plemići i plemkinje, a da je 1. svibnja 1432. godine, taj običaj preuzela bratovština postolara.*Dubrovački kroničar Anonymusovaj događajzabilježio je kao važan doga­đaj kulturnog života u Dubrovniku, smatrajući da on predstavlja početnu prigodu kada su prvi put plemići i plemkinje sudjelovali u plesnoj zabavi.*  **Isto­dobno s crkveno-državno-bratovštinskim blagdanom Sv. Filipa i Jako­va, odvijao se niz javnih događanja koja potječu iz poganskih svibanjskih slavlja. U Dubrovniku je to slavlje u potpunosti prepušteno patricijskoj mladeži okupljenoj u družinu (u do­bi od 10 do 18 godina). Već od uskršnjih dana ekipe mlade vlastele iz dvaju dijelova grada “borile” su se pokušavajući preoteti ozelenjenu granu. 1. svibnja pred crkvom Sv. Vlaha, podizalo se deblo okićeno zimzelenom, a slavlje je do­življavalo vrhunac 3. svibnjauvečer, spaljivanjem drva uz veselu pucnjavu i vatromet.** (5)

Na današnji dan, 1. svibnja 1878. godine, u Dubrovniku je izašao prvi broj »Slovinca«, »Lista za knjigu, umjetnost i obrtnost«. »Slovinac« se tiskao u tiskari Dragutina Pretnera, a vlas­nik, izdavatelj i odgovorni urednik bio mu je Luko Zore. (6) 

Krajem 19. stoljeća, javnost je uvidjela važnost gradskih monumentalnih spomenika, te se počela više zanimati za njihovu sudbinu. Tako iz broja 18. lista “Dubrovnik”, objavljenom na današnji dan, 1. svibnja 1898. godine, doznajemo da je dubrovački narodni poslanik Luko Zore u Carevinskom vijeću u Beču prikazao potrebu uzdržavanja gradskih zidina. Početkom listopada 1899. vojna uprava u Dubrovniku dala je porušiti lukove i prosjeći otvore za topove nad vanjskim vratima od Pila. Porušen je svod srednjeg i sjevernog otvora. Na to su negodovali građani i uputili proteste namjesništvu i kotarskom poglavarstvu te je rušenje obustavljeno.U svibnju 1900. god. i konzervator Gjelčić, koji su prvotno složio s tim rušenjem, što mu građani nisu mogli oprostiti, uvidio je da prosječeni otvori nad vratima od Pila nikako ne odgovaraju, te je o tome izvijestio Centralnu komisiju za uzdržavanje spomenika, koja je isposlovala, da se otvori ponovno zazidaju. (7) 

Ljekovitost vode iz termalnih vrela bila je poznata još u antičko doba, kada su, uz takva vrela, podizana i javna kupališta. U 19. sto­ljeću ponovno se ustanovljuju kupališta ne samo uz termalne, nego i uz mineralne izvore, kao i hoteli, koji su omogućavali ne samo smještaj i prehranu, već i razne oblike razonode. U to vrijeme, s obzirom na spoznaje o ljekovitosti vode iz termalnih i mineralnih izvora, skrenuo je na sebe pažnju i jedan mali mineralni izvor u Mokošici — na mjestu, koje se od davnina, po sumpornom i stoga neugodnom mirisu izvorske vode, zove Smrdećevo. Uz taj izvor bila je sagrađena omanja kuća, u kojoj su od početka kolovoza 1892. nuđene ljekovite kupelji, tada »samo« u »dvije kupa­onice«. Pokraj izvora Smrdećevo u Mokošici podignuta je nova zgrada, sa svrhom da u njoj bude liječilište. Taj liječilišni zavod, otvoren je, na današnji dan, 1. svibnja 1905. godine i nazvan je »Thermotherapia« - »ljekovito kupalište jodne, sumporne i mrzle vode«. Poslovanje »Thermotherapie« do prvog svjetskog rata odvijalo se uspješno. Usluge tog zavoda bile su značajna ponuda i sa stajališta unapređivanja zdravstvenog turizma u dubrovačkom kraju. (8) 

Omnibusi su bili veća zatvorena putnička kola sa konjskom zapregom. Na dubrovačkom području omnibus, je počeo voziti 1. lipnja 1899. godine, i to na liniji Pile — Gruž. Polazio je svakih pola sata i u jednoj vožnji mogao primiti do desetak putnika. Od otvaranja »Thermotherapie« u Mokošici, na današnji dan, 1. svibnja 1905. godine, omnibus je svoju redovnu liniju Pile — Gruž produžio i do Batahovine. Od Batahovine do Mokošice bila je stalna »barka za prijevoz«. 1. svibnja 1913. godine, počeo je i »prevoz osoba omnibusima kroz Lapad«.  (9)

Na današnji dan 1. svibnja 2009. godine seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su tri potresa srednje jakosti s epicentrom u Mljetskom kanalu, a 1. svibnja 2015. godine, zabilježen je umjereno jak potres sa epicentrom 20-tak km sjeverno od Dubrovnika, na teritoriju BiH. (10)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. svibnja 1832. godine, u Carigradu je umro diplomatMiho Božović, koji je, prilikom Konavoske bune 1799–1800, zatim 1804. i 1805. uspio, na zamolbu dubrovačkog Senata, pridobiti Portu u suzbijanju austrijske pretenzije spram nezavisnosti Dubrovačke Republike. Njegov, pak pokušaj da utječe na Portu radi obnove Dubrovačke Republike nakon Napoleonova sloma 1813. nije uspio. (11)

Na današnji dan, 1. svibnja 1953. godine, u Podgori, Slano  rođen je Ilija Radić, pekar, trajno nastanjen u Gornjoj Čibači u Župi Dubrovačkoj, poginuo 6. prosinca 1991. godine ispred hotela "Libertas" u Dubrovniku, u neprijateljakom topničkom napadu, prilikom obavljanja radne obveze. (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, 1. svibnja ratne 1992. godine, na Međunarodni praznik rada bilo je točno sedam mjeseci od 1. listopada 1991. godine, kada su prvi artiljerijski plotuni potresli Dubrovnik. Toga dana u popodnevnim i večernjim satima neprijatelj je pucao rafalima iz teške strojnice sa Žarkovice i Bosanke. Prijepodne su odjekivale i detonacije iz Župe dubrovačke. (13) *Po izbijanju rata u BiH, od 24. do 28. travnja 1992., sna­ge JNA pokušale su izbiti u dolinu Neretve i na taj način zauzeti cijeli hrvatski Jug. Lokalne postrojbe Hrvat­ske vojske, ojačane dolaskom na ovo ratište 4. i 1. gardijske brigade HV, odbile su neprijateljske napade i na današnji dan, 1. svi­bnja 1992. godine, HV s ukupno 5300 vojnika prešla je u napad na neprijateljske položaje i napredovala prema Dubrov­niku. Oslobađanje privremeno okupiranog dubrovačkog područja pobjedonosno je završeno koncem listopada 1992. izlaskom naših snaga na međunarod­no priznate granice Republike Hrvat­ske.* (14) **Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu pripadnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 1. svibnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 116. BRIGADE HV,TOMISLAV J. ZVONO (1955.-1992.).** (15)

Izvori i literatura:

(1) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(2) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(3) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://www.radiokim.net/vesti/?AID=69210

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 259,260

*MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 72, 71

**NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 264,265,266

(6) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 26,27,28

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 211

(8) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 92,93

(9) IVO PERIĆ

RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 98,99

(10)http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/52760/Default.aspx

http://www.dulist.hr/sluzbeni-podaci-potres-u-dubrovniku-magnituda-3-5-po-richteru/240816/

(11) HBL Mladen Švab (1989)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -161-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 155

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-260-

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici