Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 01.09.2016.

01.09.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 1. rujna 1687. godine dubrovačko nahodište "Ospitalle della misericordia"- nakon punih 255 godina - preseljeno je iz Grada u predgrađe Pile. (1) Na današnji dan, 1. rujna 2014. godine Dubrovnik pogodila kišna nepogoda u kojoj je toga dana pala čak 191 litra kiše. (2) Na današnji dan, 1. rujna 1919. godine, u Orašcu kraj Dubrovnika rođen je veliki hrvatski slikar Antun Masle. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Egidije, Branimir, Brane, Tamara, Viktor i Petar. (4) 1. rujna – Svjetski je dan molitve za skrb o stvorenomu. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Početkom XI. stoljeća došlo je do raspada Neretvanske oblasti. Većina oblasti pripala je srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj, no otoci Mljet i Korčula pripali su Zahumlju. Zahumski knez Desa darovao je 1. rujna 1151. godine cijeli otok Mljet benediktinskom redu Sv. Marije iz Pulsana u Apuliji. Kad su se benediktinci iskrcali na otok, odlučili su svoj samostan sagraditi na otočiću u Velikom jezeru. Kasnije, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća  prema opatiji. Tada je na Mljetu nastala izreka: "Dok je Mljeta, da na njemu nema kmeta". Iste te 1345. godine donesen je Statut Općine Mljet. Krajem XIII. stoljeća, zbog prestanka djelovanja matice u Pulsanu, opatija ulazi u sastav dubrovačke nadbiskupije. To je odgovaralo opatiji zbog vjerskih i sigurnosnih razloga. Nakon ulaska Pelješca u Dubrovačku Republiku 1333. godine Mljet je ostao sasvim izoliran od zaleđa. U takvim crkveno - političkim prilikama Dubrovačka Republika nastojala je što prije doći u pravni posjed Mljeta. Dubrovačko Veliko vijeće 9. rujna 1410. godine donosi odluku o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i ostalih otoka, a 15. studenoga iste te godine Mljet definitivno ulazi u sastav Dubrovačke Republike. Mljet ostaje u sastavu Dubrovačke Republike sve do njezina raspada u vrijeme Napoleona 1808. godine. (6)

I u Bosni se pedesetih godina 14. stoljeća zbila promjena na prijestolju. Ban Stjepan Kotromanić umro je 1353, a naslijedio ga sinovac Tvrtko. Dubrovčani su nastojali i s njim nastaviti dobre odnose, kakve su imali s prošlim banom i još ranijim njegovim prethodnicima. I zaista, na današnji dan, 1. rujna 1355. godine, Tvrtko je u gradu Visokom izdao latinsku ispravu, kojom utvrđuje s njimastaro prijateljstvo i potvrđuje slobodu i prava što su ih Dubrovčani imali u Bosni za vrijeme njegova prethodnika. Slijedeće godine došlo je i do formalnog ugovora između Dubrovnika i Tvrtka, uobičajenom izmjenom dviju ugovornih isprava. Dubrovčani poslaše Tvrtku ispravu kojom se obvezuju čuvati i štovati sve one uvjete prema Bosni, kojima su se bili obvezali prema njegovu prethodniku banu Stjepanu. Tvrtko je Dubrovčanima, sa svoje strane, u dvoru na Neretvi 14. ožujka 1356. izdao latinsku ispravu, kojom tu dubrovačku prima na znanje i prihvaća, te se obvezuje da će sve njihove trgovce štititi, a njihovu Općinu uzdržati u svim slobodama i pravima, kakve je imala u doba bana Stjepana. (7)

Prije više od 700 godina osnovana je u Dubrovniku državna ustanova za skrb o siromašnoj, napuštenoj i vanbračnoj djeci. Kontinuitet joj je očuvan do današnjih dana. Stari su Dubrovčani svoju humanost osobito iskazali osnivanjem dječjih nahodišta. Još l 1290. godine prvi se put arhivski spominje nahodište pri Samostanu sv. Klare, kao privatna ustanova za zbrinjavanje napuštene djece. Od tad do danas takve ustanove imaju kontinuitet, premda s određenim karakteristikama za svako razdoblje. Odlukom Velikog vijeća od 9. veljače 1432. osnovano je nahodište Ospitale della miserikordia ("Hospital milosrđa"), kojemu je svrha "skupljanje, smještaj, ishrana i odgoj malih stvorenja što su ih ljudi nečo­vječno odbacili". Nahodište je otvoreno u kući nasuprot Franje­vačkom samostanu Male braće na uglu glavne ulice Place i Zlatarićeve ulice, koju je država kupila od bo­gatoga trgovca Jakova Kotruljevića. Donošenje djece u nahodište odvijalo se na strogo diskretan način: donositelj bi dijete položio na vanjsku polovicu drve­ne ploče zvane ruota (danas se izgovara rota = kotač, okretaljka) što je bila ugrađena u prozor prizemlja, a zatim bi povukao zvonce postavljeno kod prozora, nakon čega bi službenici nahodišta okretanjem ruote unijeli dijete u kuću. Pri tome se nije moglo dogoditi da netko iz nahodišta vidi osobu koja je dijete doni­jela, niti je ta osoba mogla vidjeti onoga tko je dijete preuzeo. Iz arhivskih se dokumenata da zaključiti da je jedna ruota bila ugrađena u prozor na pročelju okrenutomu prema Placi, a druga u prozor na lijevoj strani zgrade u Zlatarićevoj ulici. Zgrada "Ospitalle della misericordia" bila je oštećena 1667. godine velikim potresom i naknadnim požarom, a dotrajala je i pod utjecajem zuba vreme­na. Zato je nahodište 1. rujna 1687. godine - nakon punih 255 godina - preseljeno u predgrađe Pile. Nahodište je s Pila 1887. godine preseljeno na Boninovo. Poslije gotovo pola tisućljeća neprekidnoga djelovanja ukinuto je 1927. godine, odlukom Obla­snog odbora Dubrovačke županije. (8)

Nada u obnovu Republike, koja se kod vlastele i manjeg broja građana rasplamsala tijekom zakašnjelog protufrancuskog ustanka 1813./14., skršena je brutalnim austrijskim postupcima. *Ipak, te, 1814. g. aristokracija se uglavnom nije mirila s postojećim razvojem doga­đaja. Suprotstavljanje nasilnom austrijskom pripajanju Dubrovnika ilustrira nam na sjednici Općinskog vijeća 1. rujna 1814., pristigla proklamacija s potpisanom peticijom 49 plemića, koji se pozivaju na posljednje odluke Velikog vijeća iz siječnja 1814. te naglašava privre­meni karakter austrijske vlasti. Zbog svega toga general Todor Milutinović, zapovjednik austrijskih vojnih snaga i stvarni kreator života grada toga vremena poduzeo je oštre mjere protiv potpisnika peticije. Osamnaestorica plemića pobjegli su na Šipan, dok su ostali bili uhićeni. Izdana je i naredba o progonu i konfiskaciji imovine svih potpisnika. Nejedinstvo plemićkog staleža, i vezanost za ideologiju Starog poretka, nije pružala čvrstu osnovu za priključenje širih slojeva borbi za obnovu Republike. U takvim okolnostima, bez ikakve vanjske pomoći ili vojne sile, otpor vlastele nije mogao potrajati. Materijalno i duhovno iscrpljeni, svi nezadovoljnici postupno su se pokorili austrijskoj sili i redom molili za amnestiju.* Austrijska vlast je i formalno provedena zaključcima Bečkoga kongresa 1815., a od 1822. Dubrovnik ulazi u trajnu političku vezu s Habsburškom Monarhijom. (9)

Na današnji dan, 1. rujna 1925. godine, odlukom tadašnjeg Ministarstva prosvjete, u Dubrovniku su otvorene dvije škole. Toga dana, naime, u zgradi muške građanske škole otvorena je državna ženska građanska škola. Istoga dana Narodna ženska zadruga otvorila je Nižu poludržavnu žensku zanatsku školu u prostorijama preuređenim u zgradi nekadašnjeg samostana svete Marije. Tako je Dubrovnik dobio dvije, tada toliko potrebne škole, te su kadrovi odgojeni u njima znatno doprinijeli njegovu razvoju. (10)

Poslije Prvog svjetskog rata, turizam u našim krajevima postaje zanimljivom i korisnom granom gospodarstva, a da bi se unaprijedio, pojavljuju se razna društva i ustanove. Zajedničkim nastojanjima Turističkog saveza i Gradskog turistič­kog odbora u Dubrovniku dobivena je — od Općine dubrovačke — palača Sponza, u kojoj je 15. kolovoza 1936. godine, otvoren Turistički dom. U okolnim, pobočnim sobama Sponze uređene su kancelarije Turističkog saveza i Gradskog turističkog odbora, kao i prostori za sastanke tih i ostalih dubrovačkih turističkih institucija. Uređene su, također, i izložbene dvorane. Atrij je bio određen za koncerte i druge priredbe. Nakon otvaranja tog Turističkog doma, priređena je u njemu izložba fotografija turističkih krajeva Jugoslavije, koju je organizirao »Putnik« u suradnji s Odsjekom za turizam Ministarstva trgovine i industrije. Izložbu su posjetili mnogi građani i turisti, a od poznatijih ličnosti i engleski kralj Edvard VIII., koji se "…o izložbi pohvalno izrazio", objavila je «Hrvatska Dubrava» , na današnji dan,  1. rujna 1936. godine, učlanku o uređenju Sponze i otvaranju «Turističkog doma». (11)

Na današnji dan, 1. rujna 2014. godine Dubrovnik pogodila slična kišna nepogoda. Tog dana je pala 191 litra kiše, od čega u 6 sati 125 litara. U 2014. godini u Dubrovniku je ukupno palo  1620 litara kiše. Podsjetimo da je 6 mjeseci kasnije, 5. ožujka 2015. g., u Dubrovniku je zabilježena rekordna količina kiše, otkako postoje meteorološka mjerenja u Dubrovniku. Do 13 sati u Dubrovniku je službeno izmjereno čak 186 litara kiše po metru kvadratnom, a do kraja dana, u 24 sata palo je ukupno 226 litara kiše po metru kvadratnom! Ciklona Rea, koja je Dubrovnik zasula kišom i ogrnula vjetrom na području Dubrovnika i okolice pričinila je velike štete, te izazvala poplave i kaos u prometu. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 1. rujna 1919. godine, u Orašcu kraj Dubrovnika rođen je veliki hrvatski slikar Antun Masle. S Đurom Pulitikom i Ivom Dulčićem, činio je poznati dubrovački slikarski trolist. ***1997. godine u kući na Držićevoj poljani 1, otvorena je Galerija Dulčić/Masle/Pulitika, osmišljena kao mjesto gdje bi se publika upoznala s djelima trojice važnih dubrovačkih umjetnika.*** **Iznad ulaza zgrade u Božidarevićevoj 9 u kojoj je živio veliki slikar postavljena je spomen ploča.**  Osnovna škola u njegovom rodnom Orašcu za kojeg je uvijek bio posebno vezan danas nosi njegovo ime.*Antunu Masli, posthumno je dodjeljena i Nagrada grada Dubrovnika.* (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 1. rujna 1992. godine, poginuo je pripadnik 145. brigade HV-e, Darko Furković. (14)

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 116-119

(2)http://crometeo.hr/ekstremna-kisa-makarska-305-mm-dubrovnik-219-mm/

(3) *http://www.antunmasle.com/bio.htm

**http://www.dulist.hr/veliki-umjetnik-antun-masle/25942/

***http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/galerija-dulcic-masle-pulitika

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6)http://www.otokmljet.com/

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 93,94

(8) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 116-119

(9) http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=58749

*STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str.

 (10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 40-44

(12)http://crometeo.hr/ekstremna-kisa-makarska-305-mm-dubrovnik-219-mm/

(13) *http://www.antunmasle.com/bio.htm

**http://www.dulist.hr/veliki-umjetnik-antun-masle/25942/

***http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/galerija-dulcic-masle-pulitika

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici