Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 02.01.2021.

02.01.2021.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, od 2. do 4. siječnja, obilježavao se blagdan – Procesije za novu vladu. (1) Današnji dan, u katoličkom kalendaru spomendan je sv. Bazilija Velikog i Grgura Nazijanskog, (biskupâ i naučiteljâ) (11) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Bazilije, Grgur i Izidor. (11a) Na današnji dan, 2. siječnja u Dubrovniku su se sve do pada Republike održavala obvezna nagradna natjecanja za samostrijelce, koja pripadaju među nadraže zabave dubrovačke mladeži. (2) Na današnji dan, 2. siječnja 1358. godine, mletačka vlada zaključuje da se Dubrovčanima udijeli mletačko pravo građanstva, a 9. siječnja dopuštaju im punu slobodu trgovanja. Ipak, sve to Dubrovčane nije moglo odvratiti od prilagođivanja novim prilikama i događajima u veljači čime je u Dubrov¬niku prestala mletačka vlast. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, od 2. do 4. siječnja, obilježavao se  blagdan – Procesije za novu vladu. *U zadnjim stoljećima Republike instalacija kneza odvijala se svakog 25. u mjesecu, a obredni prijenos kneževske vlast i početak mandata na prvi dan u mjesecu. Nakon 1391., s prvim siječnjem počinjali su teći godišnji mandati za neke od najviših službi u Republici: za članove Malog vijeća, čuvare pravde te suce kaznenog i građanskog suda. Dani nakon investiture najviših dužnosnika proticali su također u zna­ku smjene na vlasti. Na današnji dan, 2. siječnja, i u iduća dva dana,održavale su se procesije za novu upravu. U njima su obavezno sudjelovali knez i Malo vijeće. U ophodnji, koja se protezala čitavim gradskim središtem, nosila se Gospa od Porata, slika Bogorodice koja je, uz Sv. Vlaha, bdjela nad dubrovačkom državom. (1) 

Najstariji podatak, u Dubrovniku, o sudjelovanju u strijeljanju, koje je bilo i obvezno, nalazimo u dubrovačkog kroničara Jakova Lukarevića, koji ističe da su omiški gusari oko 1270. godine napali dubrovačke ribarske brodice u Gruškoj luci, nakon čega su Dubrovčani naredili, da se mladići njihova grada i teritorija okupljaju u prazničke dane, određujući pritom nagradu onomu koji sa samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. Prvi korak u organizaciji strijelaca Republika je napravila 24. ožujka 1346. godine, kada je donesena odluka: "da se popišu svi strijelci i izda naređenje da idu na strijeljanje svake svečanosti". Odlukom od 23. prosinca 1378., u cilju kvalitetnog osposobljavanja strijelaca, uvedena su obvezna nagradna natjecanja i to 1. siječnjaza strijelcei na današnji dan, 2. siječnja za samostrijelce, s nagradom od jednog dukata. Vježbe i natjecanja održavala su se sve do pada Republike i pripadaju među nadraže zabave  dubrovačke mladeži. (2) 

Na današnji dan, 2. siječnja1413. godine, Rektor i Malo vijeće donose zaključak, da se unište svi putovi, koji vode na tvrđavu Lovrijenac, izuzevši jedino onaj put, po kojemu obično idu stražari. Sve ostale putove kamenari su trebali uništiti, tako da se po njima ne može uzlaziti ni silaziti sa tvrđave. Potpuno je jasno, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, zašto je to učinjeno; puno prilaza k tvrđavi bilo je teško braniti, a možda su ti putovi bili tako provedeni, da se po njima neprijatelj mogao neopaženo približiti tvrđavi, kao što je slučaj i sa pozicijom novog puta za tvrđavu sagra­đenog 1933. god. pri popravku Lovrijenca za priredbe kongresa Pen-klubova. Stari put, po kojem se prilazilo ovoj tvrđavi i koji spominje navedeni zaključak kao put po kojem idu stražari, tako je zgodno smješten, da straža sa zida tvrđave njime u potpunosti dominira. (5) 

Kroničar Razzi izvještava da je 1500. godine kuga opet pogodila Dubrovnik, da nije bila teška i da su je unijeli hodočasnici koji su te jubilarne godine posjećivali Rim. Podaci kroničara nalaze potvrdu u užurbanim aktivnostima zdravstvenih službenika - kacamorta, na današnji dan, 2. siječnja te 1500. godine, koji počinje iskazima svjedoka u rukopisu Libro deli Signori Chazamorbi. Kacamorti su provodili strogi nadzor nad svim osobama koje su dolazile iz mjesta za koja se sumnjalo da su zaražena, pa su ih slali u karantenu na Supetar i na otok Mljet. (6) 

Da su stari Dubrovčani još u 16. stoljeću, kao i po mnogim drugim pitanjima i ispred svoga vremena, vodili računa o zaštiti radnika i njihovima zaradama, potvrđuje nam jedna todobna zanimljiva odluka. Naime, na današnji dan, 2. siječnja 1542. godine, jedna naredba Maloga vijeća predviđa da adminitratori moraju obići svaki dan na radove na Pločama i točno popisati imena radnika, te im svake subote uručiti doznake, po kojima će im nadstojnici radova isplaćivati novac, uz prijetnju globe od 5 perpera. Sve se to naređuje kako ni općina ni radnici ne bi bili oštećeni. Istoga je dana zaključeno i da radi koristi i što većeg napretka općinskih radova Knez i Malo vijeće moraju jednaput svakoga tjedna obići vrata od Ploča i pregledati radove, ta porazgovarati s radnicima i nadstojnicima, uvažavajući njihove prijedloge i želje. 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. siječnja 1683. godine, u Dubrovniku je rođen vjerski pisac i propovjednik,  rektor Dubrovačkoga kolegija Bernard  Zuzorić. God. 1793. objavljena je zbirka njegovih propovijedi Besjede duhovne od 34 »besjede«, koje pružaju podatke o svakodnevici i etičkim pitanjima hrvatskog naroda i plemstva u prvoj polovici XVIII. st., a prikazuju ga kao vješta retoričara. (7)

Na današnji dan, 2. siječnja 1949. godine, u u Slanomu je  rođen,  profesor filozofije i engleskog jezika, gospodarstvenik i političar Nikola Dobroslavić, u dva mandata župan Dubrovačko-neretvanske županije.  (8)

Na današnji dan, 2. siječnja 1971. godine, u Trebimlji (BiH) je rođen Ante Batina (časnički namjesnik), poginuo 8. srpnja 1992. godine na Južnom bojištu, nesretnim slučajem, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 2. siječnja ratne 1992. godine, bile su blokirane sve luke u Koločepskom kanalu, a brodovi za otoke i za Cavtat nisu otplovili. S Mokošicom su pak održane dvije veze umjesto predviđenih četiriju. Na području dubrovačke općine boravio je predsjednik Hrvatskog sabora dr. Žarko Domljan. On je s predsjednikom općine i još nekoliko dubrovačkih čelnika posjetio otok Mljet. U Gradu je opet boravio i dr. Slobodan Lang, koji se putem radija obratio dubrovačkom pučanstvu. (10) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 86,87*80,81,**85,

(2) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 15,16

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 80

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 37

(6) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 126,127

(6a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) http://www.edubrovnik.org/Nikola%20Dobroslavic_CV.pdf

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -197-

(10) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 89

(11) https://hr.wikipedia.org/wiki/Grgur_Nazijanski

(11a) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici